REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj: P-156/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu pojedincu Janu Malovcu, u parničnom predmetu tužitelja PD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima Davoru Markešu i Ivanu Hršaku, odvjetnicima u Zagrebu, Ilica 36, protiv tuženika Javne ustanove Nacionalnog parka Plitvička jezera, OIB: 91109303119 iz Plitvičkih Jezera, Josipa Jovića 19, zastupanog po punomoćniku Antonu Paliću, odvjetniku u Zagrebu, Karasova 4/II, radi predaje u posjed i isplate, 5. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan u cijelosti tužbeni zahtjev koji glasi:

„1. Nalaže se tuženiku JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA, Plitvička Jezera-Znanstveno-stručni centar dr. Ivo Pevalek, Plitvička Jezera, Josipa Jovića 19, OIB: 91109303119 predati tužitelju OD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nekretninu upisanu u zemljišne knjige Općinskog suda u Gospiću, ZK Odjel Korenica, k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica], opisanu kao LIVADA DRAGA I SAMAR, ukupne površine 1200 čhv, upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], slobodnu od osoba i stvari i to na način da se nalaže tuženiku ukloniti sve pokretne stvari s nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Gospiću, ZK Odjel Korenica, k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica], opisane kao LIVADA DRAGA I SAMAR, ukupne površine 1200 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška].

2. Zabranjuje se tuženiku JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA, Plitvička Jezera-Znanstveno-stručni centar dr. Ivo Pevalek, Plitvička Jezera (Općina Plitvička Jezera), Josipa Jovića 19, OIB: 91109303119, svako daljnje uznemiravanje tužitelja PD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao vlasnika i svako daljnje korištenje nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Gospiću, ZK Odjel Korenica, k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica], opisane kao LIVADA DRAGA I SAMAR, koje osobito uključuje postavljanje stvari, zaposjedanje površine vozilima i strojevima te smještaj gostiju.

3. Nalaže se tuženiku JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA, Plitvička Jezera-Znanstveno-stručni centar dr. Ivo Pevalek, Plitvička Jezera (Općina Plitvička Jezera), Josipa Jovića 19, OIB: 91109303119 isplatiti tužitelju OD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] novčani iznos s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, u roku od 15 dana.

4. Nalaže se tuženiku JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA, Plitvička Jezera-Znanstveno-stručni centar dr. Ivo Pevalek, Plitvička Jezera (Općina Plitvička Jezera), Josipa Jovića 19, OIB: 91109303119 nadoknaditi tužitelju OD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak postupka sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine do isplate, u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužitelju OD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi tuženiku Javnoj ustanovi Nacionalnog parka Plitvička jezera, OIB: 91109303119 iz Plitvičkih Jezera, Josipa Jovića 19, troškove parničnog postupka u iznosu od 18.800,00 EUR (slovima: osamnaest tisuća osamsto eura) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećano za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi (str. 1-8 spisa) od 10. lipnja 2025. tužitelj je u bitnome naveo da je vlasnik nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], opisane kao LIVADA DRAGA I SAMAR, ukupne površine 1200 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], smještenoj u samom Nacionalnom parku Plitvička jezera. Tuženik se dugi niz godina koristi tom nekretninom zajedno sa susjednom nekretninom u vlasništvu tuženika, za pružanje ugostiteljskih usluga, bez suglasnosti tužitelja i bez reguliranja međusobnih prava i obveza. Kako bi spriječio daljnje nepripadno korištenje njegove nekretnine i stjecanje koristi od strane tuženika, podnio je tužbu u ovom predmetu u kojem je prvenstveno postavio manifestacijski zahtjev radi utvrđenja opsega stjecanja koristi od strane tuženika, a zatim i tužbeni zahtjev kojim traži predaju svoje nekretnine u posjed i naknadu za nepripadno korištenje sporne nekretnine.

2. U odgovoru na tužbu (str. 68-78 spisa) od 9. listopada 2025. tuženik je u bitnome potvrdio da je sporna nekretnina smještena u granicama Nacionalnog parka Plitvička jezera, ali je osporio tužiteljev zahtjev u cijelosti i predložio prekid postupka do donošenja rješenja povodom izjavljene revizije Vrhovnom sudu Republike Hrvatske u postupku posl.br. P-228/2017 kao prethodnom pitanju. Osporio je tužiteljeve navode o izgubljenoj dobiti jer se tužitelj bez koncesijskog odobrenja ne bi niti mogao gospodarski koristiti predmetnom nekretninom za gospodarsku aktivnost, a kako ju nema, tada ne postoji niti obična šteta niti izgubljena dobit. Zahtjev za predajom u posjed i zabranom daljnjeg uznemiravanja i korištenja predmetne nekretnine tuženik navodi neosnovanom jer se predmetna nekretnina nalazi usred nacionalnog parka za kojeg je tuženik zakonom dužan provoditi aktivnosti propisane Zakonom o zaštiti prirode. Sporna nekretnina služi tuženiku u dijelu kao pristupni put a u dijelu za smještaj dijela sanitarnog čvora, klupa za odmor, stolova i kontejnera dok se ugostiteljski objekti nalaze na susjednoj čestici. Slijedom navedenog, predložio je odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Stranke su u bitnome ostale pri navodima iz tužbe i odgovora na tužbu na ročištu održanom 28. studenog 2025. (str. 148-150 spisa), dok je raniji podnesak tužitelja od 7. studenog 2025. (str. 131-147 spisa) utvrđen podnesenim suprotno čl. 299.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u nastavku teksta: ZPP) obzirom je podnesen bez prethodnog odobrenja suca te kako nije utvrđeno svrsishodnim prihvatiti ga obzirom u bitnome ponavlja navode iz tužbe, nije uzet u obzir pri donošenju ove odluke.

4. Nesporno je utvrđeno, a što proizlazi iz navoda samih parničnih stranaka, kako je k. č. br. [katastarska čestica], opisane kao LIVADA DRAGA I SAMAR, ukupne površine 1200 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], smještena unutar granica Nacionalnog parka Plitvička Jezera te se tuženik istom koristi kao pristupnim putom i za smještaj pomoćnih objekata – kontejnera i stolova za posluživanje gostiju te dijela sanitarnog čvora.

5. Spornim je u ovom postupku utvrđeno pravo tužitelja na predaju nekretnine u posjed i naknadu štete ostvarene tuženikovim korištenjem sporne čestice i isključivanjem tužitelja u njenom korištenju.

6. U smjeru razrješenja spornih činjenica, izvršen je uvid u sljedeće isprave: izvadak ZK uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 10-11, 99-100 spisa), prijepis posjedovnog lista 1205 k. o. [katastarska općina] (str. 12 spisa), presudu Općinskog suda u Gospiću posl.br. P-228/2017-59 od 4. travnja 2024. (str. 13-20 spisa), presudu Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž-2527/2024-2 od 5. studenog 2024. (str. 21- 27 spisa), fotografije lica mjesta (str. 28-55, 101-130 spisa), nalaz i mišljenje GEO- LIKA d.o.o. iz lipnja 2023. (str. 56-61 spisa), opomenu od 24. rujna 2021. (str. 62-63 spisa), rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Revd-359/2025-2 od 27. svibnja 2025. (str. 80-82 spisa), reviziju od 9. srpnja 2025. (str. 83-95 spisa), izvadak iz sudskog registra za tuženika (str. 96-98 spisa),

7. Temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sve sukladno članku 8. ZPP-a utvrđeno je da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Čl. 111. st. 1. toč. 1. red 2 Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/13., 15/18., 14/19., 127/19., 155/23., u nastavku teksta: ZZP) propisuje kako su zaštićeni dijelovi prirode prema ZZP-u, između ostalog, zaštićena područja u kategoriji nacionalnog parka.

9. Čl. 113. ZZP-a definira nacionalni park kao prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti koje obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih i krajobraznih vrijednosti. Nacionalni park ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu. U nacionalnom parku su dopušteni zahvati i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode. U nacionalnom parku je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara. Iznimno, može se dopustiti obavljanje ugostiteljsko-turističkih i rekreacijskih djelatnosti koje su u ulozi posjećivanja te obavljanje drugih djelatnosti sukladno pravilniku iz čl. 142. ZZP- a.

10. Čl. 130. st. 1. i 2. ZZP-a propisuje kako zaštićenim područjima upravljaju javne ustanove. Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode osniva Republika Hrvatska uredbom Vlade.

11. Čl. 131. st. 1. i 3. ZZP-a propisuje kako te javne ustanove obavljaju djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadziru provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravljaju te sudjeluju u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring). Javne ustanove mogu obavljati i druge djelatnosti utvrđene aktom o osnivanju i statutom koje služe obavljanju navedenih djelatnosti.

12. Slijedom navedenih odredbi, a uvidom u izvadak iz sudskog registra za tuženika (str. 96-98 spisa), utvrđeno je kako je tuženik kao javna ustanova osnovana i u vlasništvu Republike Hrvatske, u cijelosti potpada pod definiciju javne ustanove koja upravlja zaštićenim dijelom prirode – nacionalnim parkom, na način definiran čl. 130. i 131., vezano uz čl. 111. i 113. ZZP-a.

13. U tom smislu, predaja sporne nekretnine u posjed tužitelju, slobodna od stvari i osoba, uz obvezu prestanka bilo kakvog daljnjeg uznemiravanja tužitelja od strane tuženika u korištenju iste, nije moguća obzirom je sporna nekretnina podvrgnuta posebnom pravnom režimu zaštite prirode za upravljanje kojom je tuženik upravo i osnovan kao ZZP-om ovlaštena javna ustanova te bi sudsko nalaganje takve predaje sporne nekretnine tužitelju predstavljalo nalaganje tuženiku na kršenje zakona čija zaštita je cijela svrha njegovog postojanja.

14. Stoga, kako je nesporno između stranaka da je sporna nekretnina smještena unutar granica Nacionalnog parka Plitvička jezera, toč. 1. i 2. tužbenog zahtjeva su utvrđene suprotnima kogentnim odredbama čl. 130. i 131., vezano uz čl. 111. i 113. ZZP-a te je tužbeni zahtjev u tom dijelu u cijelosti odbijen.

15. Čl. 169. st. 1. – 5. ZZP-a propisuje kako pravna i fizička osoba kojoj se zbog ograničenja i zabrana iz ovoga Zakona ili na temelju njega izdanih akata o zaštiti bitno pogoršaju postojeći uvjeti za stjecanje prihoda, a to nije moguće nadoknaditi dopuštenom djelatnošću u okviru propisanog režima zaštite u zaštićenom području, ima pravo na naknadu za ograničenja kojima je podvrgnut. Naknada se može isplatiti ako Ministarstvo ili upravno tijelo prethodno utvrdi da pravna i fizička osoba koja je podvrgnuta ograničenjima provodi propisane uvjete zaštite prirode. Iznos naknade ovisi o stupnju pogoršanja postojećih uvjeta za stjecanje prihoda te trajanju, vrsti i opsegu ograničenja ili zabrane. Iznos naknade utvrđuje se sporazumno, a u slučaju spora o visini naknade odlučuje sud. Naknada se isplaćuje na teret sredstava državnog proračuna Ministarstva za zaštićena područja iz čl. 111. st. 3. ZZP, odnosno proračuna jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave na čijem teritoriju se nalazi zaštićeno područje iz čl. 111. st. 4. ZZP.

16. Dodatno, ZZP predviđa i drugu mogućnost u čl. 168. ZZP za ostvarivanje prava osoba kojima su nametnuta ograničenja radi provedbe zaštite i očuvanja zaštićenih dijelova prirode, a koji propisuje kako Republika Hrvatska može na zahtjev vlasnika nekretnine u zaštićenom području koje je proglasio Hrvatski sabor ili Vlada, za tržišnu cijenu otkupiti nekretninu ili ponuditi drugu jednako vrijednu nekretninu, koju radi ograničenja i zabrana iz ZZP-a nije moguće upotrebljavati za djelatnost za koju se upotrebljavala prije zaštite, ili se može upotrebljavati tek u neznatnoj mjeri. Jedinica područne (regionalne) samouprave može na zahtjev vlasnika nekretnine u zaštićenom području, koje su proglasili zaštićenim na temelju ZZP-a, za tržišnu cijenu otkupiti nekretninu ili ponuditi drugu jednako vrijednu nekretninu, koju zbog ograničenja i zabrana iz ZZP-a nije moguće upotrebljavati za djelatnost za koju se upotrebljavala prije zaštite ili se može upotrebljavati tek u neznatnoj mjeri. Vlasnik nekretnine ima pravo ponuditi nekretninu na prodaju sukladno ovome članku u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu akta koji je prouzročio ograničenja i zabrane na nekretnini.

17. Iz navedenih članaka ZZP-a proizlazi kako vlasnik nekretnine ima pravo na naknadu za bitno pogoršanje postojećih uvjeta za stjecanje prihoda za nekretninu zbog ograničenja kojima je podvrgnuta nekretnina u zaštićenom području, ali je riječ o pravu koje se ostvaruje u upravnom postupku i u kojem se visina određuje sporazumno u dogovoru s nadležnim tijelom Republike Hrvatske odnosno tijelom područne (regionalne) samouprave.

18. Tek u slučaju da takav sporazum nije moguće postići, o zahtjevu tužitelja za naknadom se odlučuje pred sudom, ali pri tom tuženik nije pravna osoba koja upravlja zaštićenim područjem, što je u ovom slučaju Javna ustanova Nacionalni park Plitvička Jezera, već Republika Hrvatska kao osnivač javne ustanove u smislu čl. 130. st. 2. ZZP-a, a naknada o kojoj je riječ nije naknada štete već naknada zbog ograničenja kojima je podvrgnut vlasnik nekretnine koja je proglašena zaštićenim dijelom prirode.

19. Stoga, kako je temeljem čl. 168. i 169. ZZP-a utvrđeno kako je pasivna legitimacija za dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na naknadu štete promašena, slijedom čega nije utvrđena potreba za ostvarenjem manifestacijskog zahtjeva ili daljnjeg izvođenja drugih dokaza na ime naknade štete, tužbeni zahtjev je odbijen u toč. 3. tužbenog zahtjeva.

20. Tužitelj i tuženik potražuju parnični trošak. Tuženik je u cijelosti uspio u sporu slijedom čega mu je priznat ukupni traženi trošak radnji izazvanih vođenjem postupka sukladno članku 154. stavku 1. i 2. ZPP-a u vezi Tbr. 52.3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23., u nastavku teksta: Tarifa).

21. Tužitelju je stoga priznat zatraženi trošak odgovora na tužbu u visini 3.760 bodova sukladno Tbr. 8.1. Tarife.

22. Tuženiku su priznati troškovi zastupanja na ročištu od 28. studenog 2025. u visini 3.760 bodova sukladno Tbr. 9.1. Tarife.

23. Zbroj svih navedenih bodova iznosi 7.520 bodova. Pomnoženo sa vrijednosti boda od 2,00 eura sukladno Tbr. 54. Tarife iznosi 15.040,00 eura. Uvećano za PDV po stopi od 25% sukladno Tbr. 46. Tarife iznosi 18.800,00 eura.

24. Zatezna kamata je određena sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23.).

U Gospiću 5. prosinca 2025.

Sudac:

Jano Malovac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku, u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranu, u roku od 15 dana od dana njene objave, putem ovog suda na Županijski sud.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena.

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćnicima Davoru Markešu i Ivanu Hršaku, odvjetnicima u Zagrebu, Ilica 36, putem e-oglasne ploče suda

- tuženiku po punomoćniku Antonu Paliću, odvjetniku u Zagrebu, Karasova 4/II,

putem e-oglasne ploče suda