REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U OSIJEKU

Stalna služba u Belom Manastiru

Kralja Tomislava 53, 31300 Beli Manastir

Pr-221/2024-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Belom Manastiru, po sucu Robertu Gojeviću, u pravnoj stvari tužitelja LO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Nikolini Karpati odvjetnici iz Osijeka, protiv tuženika Ecocortec d.o.o., OIB: 51209568696, Bele Bartoka 29, Beli Manastir, zastupan po punomoćniku FO odvjetniku iz [adresa], umješača na strani tužitelja Republika Hrvatska, Pravobranitelj za osobe s invaliditetom, radi utvrđenja uznemiravanja, diskriminacije i naknade štete, nakon glavne i javne rasprave, održane u prisutnosti punomoćnika stranaka i umješača, zaključene 19. studenog 2025., temeljem čl. 335. st. 4. ZPP-a, objavljene 5. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužitelj s tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tuženik Ecocortek d.o.o., OIB: 51209568696, Bele Bartoka 29, 31300 Beli Manastir, kao poslodavac, na radnom mjestu diskriminirao i uznemiravao tužitelja LO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

II. Nalaže se tuženiku Ecocortek d.o.o., OIB: 51209568696, Bele Bartoka 29, 31300 Beli Manastir da tužitelju LO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 8.000,00 eura zakonskom zateznom kamatom koja teče od 11.11.2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnične troškove u iznosu od 1.500,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate po istoj stopi kao i na glavni dug, u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku parnične troškove u iznosu od 2.063,25 eur.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovom sudu podnio tužbu u kojoj navodi da je bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu „radnik u proizvodnji-rukovatelj strojem-operater“. Dana 19.4.2023. tužitelj je doživio ozljedu na radu, zbog koje je dulje vrijeme bio na bolovanju. Za trajanja privremene nesposobnosti za rad, tužitelj je osjetio tegobe u vidu trnaca u rukama i nogama te mu je, nakon opsežnih pretraga, dijagnosticirana kronična upalna bolest živčanog sustava-multipla skleroza. Prije povratka na rad, odnosno, početkom mjeseca travnja 2024. poslodavac, ovdje tuženik, ga je uputio na pregled u specijaliziranu zdravstvenu ustanovu radi ocjene radne sposobnosti. U izvješću o ocjeni radne sposobnosti, specijalist medicine rada utvrdio je da je tužitelj trenutno sposoban za obavljanje poslova rukovatelja strojeva/djelatnika u proizvodnji, vozač viličara, ali uz određene preporuke i ograničenja. Na prvom mjestu navedena je pošteda rada u noćnoj smjeni u trajanju od 8 do 12 mjeseci, uz mogućnost da postane dugoročna prilagodba. Također je preporučen rad u nepunom radnom vremenu, pošteda od poslova koji zahtijevaju dugotrajno statičko opterećenje mišićno-koštanog sustava i nabavka mekše radne odjeće. S obzirom na navedene okolnosti, nastala je obveza tuženika kao poslodavca izvršiti razumnu prilagodbu, odnosno, omogućiti tužitelju odgovarajuće uvjete rada, sukladno čl.4.st.2. Zakona o suzbijanju diskriminacije. No, umjesto da izvrši razumnu prilagodbu, tuženik je tužitelju otkazao ugovor o radu i to izvanrednim otkazom. Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu uslijedila je 16.4.2024., nakon dva razgovora s poslodavcem, od kojih je drugi razgovor, dana 16.4.2024. (istoga dana kada je datirana odluka o otkazu) za tužitelja bio iznimno stresan i neugodan, do te mjere da je tužitelju pozlilo. Cijeli razgovor odvijao se u napetoj i neugodnoj atmosferi i uz učestalo povisivanje tonova od strane ovlaštenih osoba poslodavca. Uslijed ovog događaja, tužitelju je povrijeđeno dostojanstvo, prouzročen mu je strah te se osjećao poniženo. Tužitelj se osjećao toliko uznemireno da je bio primoran potražiti medicinsku pomoć pri hitnoj psihijatrijskoj ambulanti. Pretrpljeni stres i uznemirenost doveli su do pogoršanja simptoma multiple skleroze. temeljem stavka 3. istoga članka, poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika. Kako je uslijed uznemiravanja od strane tuženika 16.4.2024., kod tužitelja došlo do povrede prava osobnosti na dostojanstvo, duševno i tjelesno zdravlje, to on ima pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu najmanje 2.000,00 eura. Tuženik je diskriminirao tužitelja po osnovi invaliditeta jer nije proveo razumnu prilagodbu procesa rada i tužitelju je otkazao ugovor o radu izvanrednim otkazom. U obrazloženju Odluke o otkazu, tuženik navodi da je tužitelj počinio osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa time što je u više navrata izričito odbijao izvršavati obveze iz radnog odnosa na način kako je to određeno ugovorom o radu i ustrojem radnog procesa kod poslodavca. Tužitelj smatra da je tuženik mogao organizirati rad na način da tužitelja oslobodi obveze rada u noćnoj smjeni, a da to za njega (tuženika) ne predstavlja nerazmjeran teret. Na ovaj način tuženik je postupio protivno članku 4. st. 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije, koji propisuje da će se diskriminacijom smatrati i propust da se osobama s invaliditetom, sukladno njihovim specifičnim potrebama, omogući pristup radnom mjestu i odgovarajući uvjeti rada prilagodbom infrastrukture i prostora, korištenjem opreme i na drugi način koji nije nerazmjeran teret za onoga tko je to dužan omogućiti. Time je tuženik povrijedio jedno od temeljnih prava, odnosno dužnosti iz radnog odnosa- zabranu izravne ili neizravne diskriminacije na području rada i uvjeta rada (čl. 7.st.4. Zakona o radu) te je temeljem članka 111. Zakona o radu u obvezi naknaditi mu štetu. Uslijed diskriminatornog postupanja tuženika prema tužitelju, tužitelju su povrijeđena prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje, na dostojanstvo i pravo na život dostojan čovjeka. Time što je tuženik, bez opravdanog razloga odbio izvršiti razumnu prilagodbu uvjeta rada i umjesto toga otkazao tužitelju ugovor o radu izvanrednim otkazom, tužitelju je povrijeđeno dostojanstvo i kod njega je izazvan strah za egzistenciju. Stoga tužitelj ima pravo na naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od najmanje 6.000,00 eura. Slijedom navedenog, tužitelj podnosi ovu tužbu te temeljem čl. 17. Zakona o suzbijanju diskriminacije zahtjeva da sud utvrdi diskriminaciju i uznemiravanje tužitelja od strane tuženika i naloži tuženiku da mu naknadi neimovinski štetu.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanim i predlaže sudu odbiti tužbu i tuženi zahtjev kao neosnovan. Navodi da je tužitelj tužbom od 29.5.2024. pred sudom naslova pod brojem Pr-53/2024 pokrenuo parnični postupak protiv tuženika radi osporavanja zakonitosti odluke o otkazu, a u kojem postupku tužitelj iznosi u bitnom jednake tvrdnje, a tuženik taj tužbeni zahtjev osporava iz jednakih razloga, odnosno razloga koji su sukladno razlozima u ovom postupku. Predlaže da sud izvrši spajanje ovih postupaka radi ekonomičnosti i pravne sigurnosti ovih postupaka, a podredno da zastane s ovim postupkom do pravomoćnog okončanja postupka suda naslova broj Pr-53/2024. Točno je da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 6.12.2022. kao i da je temeljem Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 16.4.2024. tužitelju otkazan Ugovor o radu zbog višestrukog odbijanja rada sukladno zaključenom Ugovoru o radu. Naime, poslodavac je neposredno prije događaja zbog kojih je uslijedio otkaz ugovora o radu rad u pogonu organizirao tako da se odvija u tri smjene, dakle, uveo je noćni rad. Taj rad je za sve radnike trebao započeti 22.4.2024., stoga je tuženik sve radnike organizirao po radnim skupinama - timovima i smjenama. Tužitelja je rasporedio u tim radnika s kojima je inače radio, a koji skup radnika je potreban za odvijanje rada u jednoj smjeni, tako da je rad svih radnika u timu potreban kako bi se rad mogao odvijati. Tuženik je bio upoznat s dokumentom „Ocjena radne sposobnosti - kratko izvješće“ od 2.4.2024. sačinjenog po Ustanovi za zdravstvenu skrb MEDrOS, točnije s dijelom tog izvješća u kojem se navodi da je tužitelj potpuno radno sposoban za obavljanje ugovorenih poslova, te u kojem se navode preventivne preporuke poštede od noćnog rada, rada u punom radnom vremenu, pošteda od poslova koji zahtijevaju dugotrajno statičko opterećenje, te nabavku mekše radne obuće. U tom izvješću se tužitelja upućuje na vještačenje invalidnosti pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje radi trajnog reguliranja radno-pravnog statusa, budući navedene prilagodbe imaju karakter preporuke i ograničenog su trajanja. U navedenom izvješću nisu utvrđeni razlozi za potpunu ili djelomičnu radnu sposobnost, što znači da temeljem tog izvješća tužitelj ima obvezu rada na poslovima za koje je sklopio ugovor o radu. Poslodavac je dužan u skladu s svojim radnim i organizacijskim mogućnostima ispitati mogućnost organizacije rada tužitelja kako bi se uvažile dane preporuke, međutim, tuženik je ispitao mogućnosti prilagodbe, te je i ponudio tužitelju rad na poslu koji ne zahtjeva noćni rad i rad u punom radnom vremenu, a što je tužitelj odbio. Tuženik je ponudio tužitelju rad u vinogradu, na održavanju kruga i tvornice, rad u skladištu, a rad s konfekcijom je isključen u nalazu specijaliste medicine rada, a koje od ponuđenih poslova je tužitelj odbio, iako mu je rečeno da mu se isti nude i kao trajno rješenje, ako ih prihvati ili pak kao privremeno rješenje ako s ovim ponudama nije zadovoljan, međutim tužitelj je odbio ove poslove i kao trajno i kao privremeno rješenje. Osim navedenog pokušaja izlaženja tužitelju u susret, tuženik nije imao dovoljno vremena, odnosno nije bio u prilici pronaći kakvo drugo radno mjesto, odnosno za drugačije organiziranje rada na tužiteljevom radnom mjestu, jer je tužitelj svojim postupanjem uzrokovao izvanredni otkaz ugovora o radu. Tužitelj je u tri navrata izričito odbio rad u noćnoj smjeni, a zadnji puta dana 16.4.2024. u prisustvu direktorice HO i punomoćnika tuženika odvjetnika IO, tužitelj je izričito ponovio da 16.4.2024. neće raditi u noćnoj smjeni. Tuženik je više puta pojasnio tužitelju da takvo odbijanje rada predstavlja teško kršenje radne obveze zbog kojeg mu se može otkazati ugovor o radu, a tužitelj je i nakon tih upozorenja nastavio ponavljati da neće raditi. Dakle, razlog izvanrednog otkaza je u činjenici da je tužitelj izričito u više navrata odbio rad na koji je bio obvezan, zbog čega tuženik nije niti imao dovoljno vremena da nakon složene analize proizvodnog procesa i svih uključenih aspekata pronađe način da tužitelj radi na poslu koji je prilagođen specifičnostima njegovog zdravstvenog stanja. Zbog navedenog se ne može govoriti o tome da bi tužitelj bio diskriminiran jer je osoba s invaliditetom, niti da je tuženik odbio izvršiti prilagodbu radnih uvjeta za tužitelja, a smatramo da tužitelj ovu tvrdnju nije učinio niti vjerojatnom svojom tužbom. Dakle, da bi se govorilo o tome da je tužitelj učinio vjerojatnim da je došlo do diskriminacije potrebno je da prezentira konkretne i izvjesne činjenice o događajima koji čine diskriminaciju, te da se ove tvrdnje temelje na više indicija koje zajedno dovode do zaključka o diskriminaciji. Tužitelj u tome nije uspio jer se navodna pasivnosti ili pak izravno odbijanje poslodavca da izvrši prilagodbu radnih uvjeta ne može promatrati kroz dostatno vremensko razdoblje u kojem bi poslodavac imao razumno dovoljno vremena da provede ove postupke, niti postoje dokazi o tužiteljevim opetovanim molbama da se prilagodba napravi, pa čak i medicinska dokumentacija o pogoršavanju zdravlja zbog neadekvatnih radnih uvjeta. Dakle, ničega od nabrojanog nema u ovom predmetu jer je tužitelj po povratku s bolovanja radio svega tri tjedna u dnevnim smjenama, a kada je trebao početi raditi u noćnoj smjeni, tužitelj je to izričito više puta odbio, čime je uzrokovao izvanredni otkaz ugovora o radu, a zbog čega poslodavac više nije u prilici da iznađe takvo radno mjesto koje bi bilo potrebno i opravdano, a da zadovoljava ambicije i zdravstvenu kondiciju tužitelja. U odnosu na tvrdnje o navodnoj uznemirivanosti na radnom sastanku s poslodavcem, dakle ove tvrdnje također nisu istinite jer je na tom sastanku tužitelj bio jedini sudionik koji je razgovarao na neprimjeren i netolerantan način, dok su odgovorne osobe poslodavca s njim razgovarali mirno i pokušavali smiriti tenzije koje je stvarao tužitelj. Za ove tvrdnje i odštetni zahtjev tužitelj nije prezentirao nikakve dokaze, stoga je očito da nije učinio vjerojatnim da se ovaj događaj dogodio. Pozivanje na navod u nalazu od 18.4.2024. u kojem je navedeno da se evidentira progresija koja je izazvana stresnom situacijom je neosnovano, jer je tužitelj dana 16.4.2024. zaista dobio Izvanredni otkaz iz naprijed navedenih razloga, što objektivno može izazvati stres, međutim, za taj stres i eventualno pogoršanje zdravlja je odgovoran isključivo tužitelj koji je svojim držanjem i ponašanjem uzrokovao da do otkaza dođe. Slijedom svega navedenog, tuženik ističe da su tužbeni zahtjevi u cijelosti neosnovani i predlaže da ih sud u cijelosti odbije, te da naloži tužitelju naknaditi tuženiku prouzročeni parnični trošak.

3. Sud je proveo dokaze čitanjem ocjene radne sposobnosti-kratko izvješće Ustanove za zdravstvenu skrb MEDrOS za djelatnost medicine rada i sporta od 2. travnja 2024. na listu 7.-8. spisa, nalaz-dnevna bolnica od 18.4.2024. na listu 9. spisa, nalaz od 16.4.2024. na listu 10. spisa, dopis Pravobranitelja za osobe s invaliditetom od 6. lipnja 2024. tuženiku na listu 11. -19. spisa, očitovanje tuženika od 13.5.2024. Pravobranitelju za osobe s invaliditetom na listu 20. -22. spisa, pritužba Pravobranitelja za osobe s invaliditetom tuženiku od 25. travnja 2024. na listu 24.-25. spisa, Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu na listu 26. -27. spisa, saslušanjem svjedoka LOJ na listu 64. -65. spisa, ĆO na listu 66. spisa, SO na listu 73.-74. spisa, MO na listu 74. spisa, TO na listu 75. spisa, FO na listu 77. -78. spisa i tužitelja LO na listu 79.-80. spisa.

4. Na temelju tako provedenih dokaza, ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza kao cjeline, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

5. Nesporno je među strankama da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu radnik u proizvodnji-rukovatelj strojem-operater 2. Također je nesporno da je tuženik tužitelju otkazao Ugovor o radu o čemu se vodi poseban spor te isto nije predmet razmatranja u ovoj pravnoj stvari.

6. Sporno je među strankama da li je tuženik diskriminirao i uznemiravao tužitelja po osnovi njegovog invaliditeta. Tužitelj smatra da je razgovor održan između njega i zastupnika tuženika od 16. travnja 2024. vođen na način da predstavlja uznemiravanje u smislu članka 3. st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije. Također smatra da tuženik nije proveo razumnu prilagodbu procesa rada sukladno mogućnostima tužitelja te je i na taj način diskriminirao tužitelja zbog njegove invalidnosti.

7. Svjedok LOJ osobno saslušana navodi da je zaposlenik tuženika na poslovima operativni direktor. Navodi da nakon što je tužitelj najavio povratak na posao a budući je godinu dana bio na bolovanju zatražili su od njega da obavi liječnički pregled zbog njihovih obveza iz procesa zaštite na radu. Po povratku tužitelja na posao 2.4.2024. nazvao ih je liječnik medicine rada kod kojeg je tužitelj bio na pregledu i izjavio da bi tužitelja trebalo poštedjeti noćnog rada i raditi skraćeno radno vrijeme odnosno da je tužitelj to tražio jer on nema takvu medicinsku dokumentaciju i treba donijeti medicinsku dokumentaciju. Liječnik im je rekao da je to njegova preporuka s obzirom, na dokumentaciju koju tužitelj ima. Na sastanku su tužitelju rekli da ne mogu u kratkom roku prilagoditi proces rada po preporukama. Tužitelju su ponudili poslove održavanju zelenih površina koji je on odbio. Ponudi su mu i posao u skladištu na što je rekao da mu taj posao nije opcija jer to podizanje težih tereta. Tužitelj je tražio da bi radio u uredu ĐO koji je naš pred menadžer. Rekli su mu da je za taj posao potrebno specifično znanje i ne treba im radnik za taj posao. A poslove koje obavlja ĐO zahtjeva stručnu spremu informatičkog inženjera a tužitelj je završio za fizioterapeuta. Tužitelju su rekli da nastavi raditi na svome starom radnom mjestu jer kada je došao prvi dan na posao djelovao im je da po svom zdravstvenom stanju da može raditi te poslove jer to nije nešto što mu se dogodilo iznenada. Tužitelj je nastavio raditi na svojim ranijim poslovima a novi sastanak su imali 16.4.2024. Od 2.4. 2024. do 16.4.2024. tužitelj nije radio niti jednu noćnu smjenu. Nakon 16.4. imali su par neugodnih sastanaka sa njim i njegovim roditeljima te su imali sastanak s svojim odvjetnikom FO. Taj sastanak je dogodio 16.4. Na tom sastanku su kao prvu opciju ponudili da tužitelj odradi noćnu smjenu što je on odbio. Druga opcija je bila da potpiše otkaz ugovora o radu i ponudili smo mu ukupno odštetu u neto 6.636,00 eur neto koja se odnosila na godišnji odmor, otpremninu, te dio naknade na ime primanja sa osnove nezaposlenosti. Nakon što je odbio tu ponudu, tužitelj je razgovor vodio na neugodan način prema njihovom odvjetniku te mu je odvjetnik odgovorio da on neće u tom pravcu razgovarati. Odvjetnik mu je rekao da u tom slučaju ima svoj ugovor o radu smatrati raskinuti, da ode iz firme i da će mu biti dostavljena odluka o otkazu. Koliko se sjeća nisu mu izdana upozorenja iz radnog odnosa. Tužitelj je nakon toga otišao iz firme, a koliko se sjeća tekst otkaza je pripremio je njihov odvjetnik. Zna da je nakon toga još par puta dolazila tužiteljeva majka u firmu, te je imala vrlo neugodne sastanke i zna da je tužitelj tražio vraćanje na svoje radno mjesto. Prije bolovanja tužitelj nije izbjegavao rad u noćnoj smjeni. Tijekom bolovanja tužitelja zaposlili su zamjenu za njegovo radno mjesto. Ne može se sjetiti kako se ta osoba zvala. Tuženikov proces rada je organiziran na način da se proizvodna linija upali u ponedjeljak ujutro, kada kreće prva smjena i ne gasi se do subote ujutro jer je samo pokretanje opreme skupo. Imaju više proizvodnih linija a kada se jednom linija pokretne oni ju ne gase. Nisu mogli osigurati da tuženik ne radi noćne smjene jer bi tada neka druga osoba morala raditi više noćnih smjena. Tužitelj je radio kao printerista a u svakoj smjeni mora biti jedan printerista. Navodi da se kod njih posao organizira u timovima od 9 ljudi, tako da su timovi uvijek isti a samo mijenjaju smjenu u kojoj rade. Neugodni sastanci sa tužiteljem kao primjer može navesti da je tužitelj na ponudu da radi na održavanju zelenih površina rekao da se ti poslove rade kada je hladno a da zadnji put kada je to radio da su mu se "smrzla jaja". Na zadnjem sastanku sa odvjetnikom tužitelj je sugerirao na račun sina našeg odvjetnika. Prije nego što je počela raditi u poduzeću bio je još jedan veći incident za koji je samo čula a na koji se tužitelj također pozivao na diskriminaciju ali po nacionalnoj osnovi. Pristala je da razgovara sa roditeljima tužitelja čisto iz ljudskih razloga jer se poznaju i žive u istom mjestu. Navodi da tužitelju nisu dali osobno uvjetovan otkaz jer su uvjeti sporazuma povoljniji kod drugih opcija a politika firme da se sa svim zaposlenicima sklapa sporazum. Tužitelj niti u jednom trenutku nije niti tražio da mu se uruči osobno uvjetovani otkaz. Druge poslove su tužitelju nudili samo usmeno. Moguće je da se grupe koje su bile po 9 ljude zamjene za ponekog člana, zbog bolovanja ili sl.

8. Svjedok CO osobno saslušana navodi da obavlja poslove direktora u Ecocorteku. Direktor je od 2015. misli, a tužitelj kod njih radi preko 5 godina prije otkaza. Prije otkaza a za vrijeme dok je radio za tužitelja može reći da je imao dobrih i loših dana. Koliko je njoj poznato prije ovog događaj on se nije žalio na diskriminaciju. Tužitelj je otišao na bolovanje zbog ozljede na radu, na bolovanju je bio više od godine dana. Prije povratka sa bolovanja uputili su tužitelja na medicinu radu rad pribavljanje potvrde. Njima je doktor medicine rada poslao pisano uvjerenje za tužitelja i obrazloženje tog uvjerenja. Po toj preporuci preporučeno je da tužitelj ne radi noću, da ne radi poslove dugog stajanja i poslove konfekcije a to je posao na kome se rade vrećice. Sa tužiteljem su održali dva sastanka. Na prvom sastanku je bila ČO i ona. Na tom sastanku su ponudili poslove tužitelju koje bi mogao obavljati. Ponudili su mu poslove u skladištu ali on to nije prihvatio jer se radi o dizanju teških tereta. Ponudili su mu održavanje kruga tvornice, on to nije prihvatio jer mu smeta sunce i hladnoća. Budući da dogovor nije postignut, misli da je tužitelj radio taj tjedan na svom radnom mjestu u drugoj smjeni. Navodi da je bio još jedan pokušaj tužitelja da razgovora sa njom ali je imala drugih obveza a misli da je taj drugi sastanak bio 16.4.2024. Zbog smrtnog slučaja u obitelji nije bila u mogućnosti prisustvovati sastanku od 16.4.2024. Što se tiče same odluke, odnosno izrade odluke otkaza ugovora o radu to je radio njihov odvjetnik. Zbog bolovanja tužitelja privremeno su zaposli drugog radnika ali ne zna kako se on zove. Tužitelju su dali osobno uvjetovani otkaz zato što je on izričito odbijano sve dogovore te rekao da mu je ona osobno dužna osigurati radno mjesto. Nemaju pisane tragove da su nudili tužitelju druge poslove. Navodi da koliko je njoj poznato da tužitelj prije bolovanje nije odbijao raditi noćne smjene. Posao je organiziran u tri smjene od dana kada je tužitelj zaposlen. Koliko je njoj poznato za uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti tužitelja niti nju, niti nikog u firmi doktor nije posebno kontaktirao. Tužitelj je više puta u formalnom i neformalnom razgovoru odbio raditi u noćnoj smjeni nakon što je dobio zdravstvenu preporuku. Navodi da je točno da je s tužiteljem razgovarala negdje u siječnju ili veljači 2024. kada su je obavijestili o prestanku bolovanja tužitelja.

9. Svjedokinje LOJ i CO su zaposlenice tuženika na rukovodećim mjestima što ih čini zainteresiranim za ishod ovog postupka ali budući su iste osobno vodile razgovore s tužiteljem oko problematike njegovog radnog odnosa sud djelomično prihvaća njihove iskaze o načinu vođenja razgovora i ponuđenim uvjetima tužitelju. Posebice u kojem se i slaže s iskazom tužitelja a to je da su mu nuđeni poslovi održavanja kruga tvornice.

10. Svjedok SO osobno saslušan navodi da je radni kolega sa tužiteljem, njegov pretpostavljen je bio MO. Navodi da o samom bolovanju tužitelja mu nije ništa poznato i nije primijetio nekakvo diskriminativnog ponašanje prema tužitelju. Nije mijenjao tužitelja za vrijeme njegovog bolovanja. Ne sjeća se točno kada se on vratio s bolovanja a kada je tužitelj otišao na bolovanje. Misli da je otišao na bolovanje kada je dobio otkaz. Koliko je njemu poznato tužitelju je ponuđeno drugo radno mjesto, da radi u novom voćnjaku, a ne zna zašto je to odbio. Nije mu poznato zašto je tužitelj dobio otkaz. Tužitelj je prije radio u noćnoj smjeni i nije odbijao radne zadatke. Tužitelj se žalio na radne uvjete i slično kao i svi drugi. Razlozi za nezadovoljstvo bi bilo ako bi se ukazalo na neku grešku u proizvodnju. Tužitelj se nije žalio na neku drugu razinu diskriminacije.

10.1. Iskaz svjedoka SO ne sadrži činjenice bitne za rješenje ovog spora jer svjedok nije osobno prisustvovao spornim razgovorima niti su mu osobno poznati detalji poslova koji su nuđeni tužitelju.

11. Svjedok MO osobno saslušan navodi da je zaposlen kod tuženika a bio je zaposlen u vrijeme spornog događaja na poslovima voditelja smjene. Navodi da on kao voditelj smjene svoju smjenu odrađuje uvijek sa istom grupom ljudi, otprilike 10-ak a u toj grupi je bio i tužitelj. Navodi da je ponekad znalo biti problema s tužiteljem na poslu, ne velikim, rekao bi kao razlike u razmišljanjima. Takvih problema bilo je i s drugim radnicima, tužitelj se nije posebno izdvajao. Oko samog otkaza nije mu previše poznato. Zna da je tužitelj tražio da ne radi u noćnoj smjeni a tužitelju je ponuđen neki drugi zamjenski posao. Nije upoznat s detaljima tog drugog zamjenskog posla. Što se tiče izbjegavanje noćne smjene tužitelja to je jedino moguće ako ga se prebaci na vanjska održavanja. Inače organizacija posla u firmi u smjenama. Organizirana je na način 3,2,1 i tako u ciklusima s tim da je 3. smjena noćna, 2. je popodnevna od 2-10 sati a 1. je dnevna od 6.-2. Njemu je nadređen voditelj proizvodnje tako da nije u mogućnosti izjasniti se o tome da li je proizvodnja mogla biti organizirana na drugi način. Misli da nitko od drugih radnika nije bio oslobođen od rada u noćnoj smjeni. L zbog djeteta ne radi noćnu smjenu. L ima dijete s posebnim potrebama. Zaposlen je na 4 sata, ne na puno radno vrijeme. Misli da je tužitelj bio na bolovanju oko godinu dana. Rad njihovog tima je bio organiziran na način da imaju uvijek zamjenu za svakog radnika. Ne može se točno sjetiti da li je bio zaposlen novi radnik. S obzirom da je od događaj prošlo godinu dana a kod njih ljudi dođu i odu, ne može se sjetiti da li je zaposlena neka zamjena u njegovom timu. Navodi da se ne sjeća da li je razgovarao s tužiteljem o odlasku na godišnji poslije noćne, par dana prije otkaza.

11.1. Svjedok MO također nema osobna saznanja o samim detaljima otkaza i razgovorima koji su mu prethodili. Također nije upoznat niti sa detaljima zamjenskog posla koji je nuđen tužitelju. Stoga sud njegov iskaz nije posebno razmatrao.

12. Svjedok RO osobno saslušan navodi da je u to vrijeme bio zaposlen kod tuženika a i danas radi kod tuženika. Poznaje tužitelja. O samom bolovanju tužitelj nije mu ništa poznato. Također mu nije ništa poznato niti o otkazu ugovora o radu tužitelju. Nije bio u nekom neposrednom kontaktu tijekom rada tužitelja tako da ništa konkretno ne može reći. Dozvoljava mogućnost da je on bio na printeru kao zamjena kada je tužitelj bio na bolovanju.

12.1. Svjedok RO nema praktički nikakvi neposrednih saznanja o spornim činjenicama bitnim za rješenje ovog spora. Stoga sud njegov iskaz nije posebno razmatrao.

13. Svjedok IO osobno saslušan navodi da je angažiran od strane tuženik radi reguliranja radno pravnog statusa tužitelja. U svjetlu njegovog zahtjeva poslodavcu da ga se u potpunosti izuzme od rada u noćnoj smjeni a koji je trebao prema planu poslodavca započeti dana 22.4.2024. uprava tuženika direktorica CO i operativna direktorica HO su ga izvijestile da su ranije primile zahtjev tužitelja da bude izuzet od rada u noćnoj smjeni te da su pokušale analizirati sva radna mjesta i njihovu tehničku i operativnu prirodu s aspekta pošteda koje je tražio tužitelj ZO. Također su ga izvijestile da su utvrdile da tuženik zbog svog opsega radnih mjesta i ustrojstva rada radnika i procesa rada nema raspoloživih alternativnih mjesta na koje bi se moglo prebaciti tužitelja a da to i takvo radno mjesto u potpunosti odgovara njegovom tadašnjem radnom mjestu po pitanju kvalifikacija za rad ali i njegovih radnih prava. Gđa. CO i gđa. HO su mu rekle da su mu nudile privremena radna mjesta na održavanju okoliša poduzeća i vinograda te rad u skladištu ali je to tužitelj rezolutno odbio. Uprava mu je rekla kao se približavao tjedan u kojem je tužitelj trebao početi raditi noćnu smjenu a on je već tada najavljivao da neće raditi u noćnoj smjeni. Uprava ga je upoznala s time i da je u upravi komunikacija s tužiteljem počela biti otežana i stresna s obzirom da je bez potrebnog uvažavanja komunicirao sa osobama iz uprave te da je često bio i izravno neugodan. Uprava mu je vrlo jasno rekla i da je pokušala sve što je u njihovoj moći da tužitelj ostane raditi i da se izbjegne bilo da on da otkaz ili da mu poslodavac mora dati otkaz. U tom smislu je on angažiran od strane uprave u nadi da će na tužitelja djelovati konstruktivan razgovor s osobom koja nije stalno zaposlena u samom poduzeću tuženika te koja kao odvjetnik ima stručna znanja iz područja radnog prava a s kojima se može pomoći i samom tužitelju u savjetima i nastojanjima da se za njega nađe što bolje rješenje. U tom smislu predložio je sastanak sa tužiteljem i upravom u kojem će još jedanput zajednički porazgovarati o cjelokupnoj problematici, omogućiti tužitelju da se o cijeloj situaciji još jednom očituje te se nađe povoljno rješenje za obje stane. U tom smislu sazvan je sastanak i organiziran od strane uprave 16.4.2024. na kojem su bili prisutni operativna direktorica OO, tužitelj ZO i on. Na tom sastanku tužitelju je objasnio da na postojećem radnom mjestu nije moguće raditi bez noćnog rada i da je on nužan te mu se još jednom ponudilo da radi na poslovima koji su mu ranije ponuđeni tj. održavanje okoliša, vinograda ili u skladištu. Ponovno je sve te opcije g. ZO izričito odbio. Navodi da se tužitelj na tom sastanku ophodio prilično netrpeljivo i s neuvažavanje spram direktorice a u početku razgovora je sa njim komunicirao korektno. Međutim, nakon što je odbio privremene poslove ponovno je upitan da li će privremeno raditi u noćnoj smjeni dok se ne nađe trajnije rješenje, rekao je da to ne želi i izričito odbio te poslove. Po prethodnom dogovoru sa upravom kao jedno od mogućih rješenje koje bi zadovoljile obje stane pripremio je sporazumni raskid ugovora o radu prema kojem su kao uprava firme htjeli g. ZO isplatiti punu otpremninu u iznosu od 2.656,25 eur bruto odnosno 1.700,00 eur neto. Također prema tom sporazumu u čl. 2. htjeli su mu ponuditi i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor u iznosu od. 1.165,71 euru bruto odnosno 866,11 eur neto. S obzirom da je on i sa poslodavac i da smatra da eventualne pravne izazove treba rješavati na obostrano zadovoljstvo radnika i poslodavca, predložio je upravi a uprava je to i prihvatila da se po sporazumu isplati i 3.800,00 eur u neto iznos tužitelju koju su stavku nazvali naknada štete radi ranije raskida ugovora a taj iznos kreiran je na njegov prijedlog kao naknadi sa zavoda za zapošljavanje za radnika kojem je otkaz dan iz poslovno uvjetovanih razloga. Ovakav iznos od 6.366,11 eur koji bi tužitelju bio isplaćen potpisom samog sporazuma tj. istim danom smatrali su više nego pravičnim rješenjem. Međutim, tužitelj je rekao kako ne želi taj sporazum i tada je njegov razgovor sa njim krenuo na osobnom nivou s pitanjem kako bi njemu bilo da se njegovom djetetu nude takovi sporazumi i opcije a nakon toga je zaključio da daljnji razgovori u smislu mirnog rješenja spora s tužiteljem nemaju više nikakvog smisla i da bi s tužiteljeve strane mogao odvesti uz veće neugodnosti i neosnovane optužbe s obzirom da je tužitelj davao dojam da želi isprovocirati "pogrešan potez" s njihove strane i da nema ni najmanju volju za dogovorom koji bi bio konstruktivan već mu je intencija da produlji problem i sebe prikaže kao žrtvu mobinga. Nakon toga navodi da su završili razgovor i tužitelj je izašao iz prostorije. S obzirom na rezultat razgovora upravi je predložio izvanredan otkaz ugovora o radu i to samo zato što je tužitelj izričito više puta bez ikakve osnove i razloga odbio rad. Tekst otkaza ugovora sa sastavljao on. Navodi da je predlagao poslodavcu da na miran način riješi ovaj spor s dogovorom s tužiteljem čak i da mu se isplati ono što tužitelju ne pripada. Tuženik je ponudio tužitelju privremene i zamjenske poslove u periodu dok ne pokuša napraviti novu organizaciju rada. Ne zna da li je tužitelj dobio pisanu ponudu za neko drugo radno mjesto. Ne zna da je tužitelj prije toga bio na dugotrajnom bolovanju i koliko je trajalo. Nije primijenio otkaz s prijedlogom o izmjeni ugovora o radu jer je smatrao da je ovakav postupak pravno najpovoljniji.

13.1. Svjedok IO je punomoćnik tuženika i osoba koje je sastavila Otkaz ugovora o radu s tužiteljem. Sam Otkaz ugovora o radu nije predmet ovoga spora i ne ovisi o rješenju ovog spora. Budući je svjedok IO osobno vodio razgovor s tužiteljem i ima neposrednih saznanja o načinu obavljanja razgovora s tužiteljem ovaj sud je ipak odlučio da ga se sasluša kao svjedoka u ovoj pravnoj stvari unatoč činjenici da je ujedno i punomoćnik tuženika. Iskaz svjedoka ovaj sud drži objektivnim i istinitim. Načelno je među strankama nesporno da su sastanak i razgovor održani 16. travnja 2024. završeni u neugodnom tonu i na neugodan način. Iskaz svjedoka je suglasan s iskazom svjedokinje LOJ koja također iskazuje da se razgovor vodio na neugodan način prema njihovom odvjetniku FO. Međutim, iz iskaza ovih svjedoka ne može se utvrditi da bi neprimjerena komunikacija potekla od zaposlenika i punomoćnika tuženika ovdje svjedoka LOJ i FO.

14. Tužitelj ZO osobno saslušan navodi da je prvi puta primijetio simptome multipla skleroze za vrijeme dok je bio na bolovanju zbog ozljede prsta. To bolovanje zbog ozljede prsta je trajalo 11 mjeseci. Njemu je dijagnoza multipla skleroze uspostavljena 11. siječnja 2024. Sa pregledom je počeo u 6. mjesecu 2023. u Medicolu te je uslijedio niz pregleda. Njega je poslodavac poslao na izvanredni pregled 2.4.2024. Njemu je njihova djelatnica zaštite na radu VO rekla da se mora javiti na izvanredan pregled i da mu HO poručuje da se ne vraća s bolovanja dok nije radno sposoban. U Medicol rada otišao je 2.4.2024. Nakon pregleda, medicina rada mu je uručila ocjenu i poslala poslodavcu. Na radno mjesto vratio se 3.4.2024. Dana 4.4.2024. radio je u drugoj smjeni a sa upravom je zakazan razgovor 4.4.2024. Razgovor je zakazan bez svjedoka, bili su prisutni on, direktorica i operativna direktorica. Razgovor je u početku bio empatičan ali kada su direktorice vidjele da zna svoja prava i da traži svoja prava počele su s pritiscima na njega u smislu da će se 4-5 djelatnika pobuniti ako on ne bude radio noćnu smjenu. U tom razgovoru naročito ga je pogodila izjava HO da firma nije socijalna služba da rješava njegov problem. Općenito je razgovor vođen na podsmjehujući način. On se nudio da radi na info pultu a one su mu rekle da nema mjesta i za pomoćnog električara su mu rekle da nema struku. Također su mu nudili i da bude predstavnik firme u Europi što nije istina jer zna engleski i ima vozačku dozvolu "B" kategorije. Nuđeni su mu poslovi održavanja okoliša firme, vinograda ali i vikendice. Ne zna da li je ta vikendica u vlasništvu Ecocorteka ili osobno gosp. F. Rekao im je da njegovo zdravstveno stanje to ne dopušta jer je već jedanput kosio krug dvorišta na 1 stupanj temperature i završio na hitnom prijemu, jer je sav bio pocrvenio, rekao je u firmi da su mu pocrvenili testisi pa su mu se smijali zbog toga. Na kraju razgovora direktorica CO mu je rekla da razmisli o svemu do 22.4.2024. jer je trebao tada raditi prvi puta noćnu smjenu. Dana 8.4. 2024. pred firmom je sreo direktoricu CO koja je šetala pasa pred firmom i pušila, nakon toga otišao je kod nje u ured u namjeri da razgovora s njom na što mu je ona rekla da nema vremena jer je prebukirana. Nakon 8.4.2024. njega je voditelj smjene g. MO podsjećao da treba prijavit godišnji odmor u aplikaciji jer mora iskoristi godišnji do 30.6. Navodi da ga je pitao da li može otići na godišnji nakon određene noćne smjene koja je počela 22.4. s čime se on složio. Njegova namjera je bila da obavi tu noćnu smjenu koja je počela 22.4.2024. i trajala do petka. Dana 16.4.2024. došao je na rad u prvu smjenu kada mu je voditelj MO rekao da siđe sa stroja i da ide nešto pomoći u drugu halu. Tamo ga je dočekala HO i odvela na kat u jedan prazan ured gdje je bio i odvjetnik FO. Na tom razgovoru odvjetnik FO konstatirao je da je on odbio rad na održavanju i vinogradu što nije točno jer on to nije odbio nego je rekao da mu njegovo zdravstveno stanje to ne dopušta. Navodi da ga je tada čisto figurativno pitao što bi rekao da bi njegovom djetetu koji ima dijagnozu multipla skleroze nudili takve poslove. To je odvjetnika izrazito isprovociralo, ne zna zašto jer je njega prvi puta vidio. Nakon toga odvjetnik FO je počeo vikati na njega govoreći da to nije dječja igraonica, da će dobiti izvanredni otkaz ugovora o radu i rekao mu da napusti ured. Navodi da je rekao da neće ništa potpisivati pod pritiskom i da će otići kod svoje odvjetnice te napustio ured. Vratio se u pogon kada mu je pozlilo te je otišao kod doktora na kliniku za psihijatriju. Nakon toga dana nije se više vraćao niti na posao niti u firmu. Kasnije mu je urečen izvanredni otkaz ugovora o radu. Protiv te odluke pokrenuo je sudski postupak koji još uvijek traje. Njemu je trenutno utvrđena 30% invalidnost ali čeka nove preglede i misli da su mu se simptomi pogoršali i da će mu se povećati invalidnost. Sada je trenutno zaposlen u Osijeku kao agent u Call centru a riječ je o uredskom poslu koji se radi putem telefona. Rečeno mu je da ukoliko ne potpiše sporazum otkaza ugovora o radu da će dobiti izvanredni otkaz ugovora o radu. Ozljeda prsta je dobivena na radu pa je vođena kao ozljeda na radu. Nije dobio pisanu ponudu poslodavca za druge poslove u sklopu firme. Po njemu su ponude za rad u voćnjaku i vinogradu bile neozbiljne ponude uperene u smislu izrugivanja sa njim. Nije bio upoznat s iznosima koji su mu se nudili u slučaju da potpiše sporazumni otkaz ugovora o radu. Sada je prvi puta čuo da mu se to nudilo. Navodi da je htio odraditi tu noćnu smjenu od 22.4. do 26.4. 2024. i otići na godišnji odmor ali je tražio da ga se nakon toga izuzme od rada u noćnoj smjeni. Ne zna kako je ušlo u podnesak od 9.2.2025. da odbija odraditi noćne smjene, htio je odraditi samo tu noćnu smjenu.

14.1. Iskaz tužitelja LO se podudara s iskazima svjedoka FO i FOJ u dijelu kada iskazuju da je sastanak od 16.4.2024. završen na neugodan način. Tužitelj potvrđuje da mu je ponuđen rad na održavanju i vinogradu ali negira da je to odbio raditi već da je rekao mu njegovo zdravstveno stanje to ne dopušta.

15. Usporedbom iskaza svjedoka LOJ, FO i LO ovaj sud smatra da sastanak i razgovor od 16. travnja 2024. nisu održani na način da se na sastanku vrijeđalo dostojanstvo tužitelja ili da mu se prijetilo. Sastanak je održan u cilju rješavanja radno pravnog statusa tužitelja kod tuženika kao njegovoj poslodavca. Takav razgovor je po svom sadržaju neugodnog karaktera i u njemu obje strane iznose svoje oprečna stajališta o određenoj činjeničnoj i pravnoj situaciji. Stajališta stranaka u konkretnom slučaju su bila u tolikoj mjeri oprečna da je sporna situacija završila Otkazom ugovora o radu tužitelju. Normalno je da je takav razgovor stresan za sve sudionike razgovora pa i za tužitelja. Subjektivna reakcija tužitelja u konkretnoj situaciji u smislu da je morao potražiti medicinsku pomoć pri hitnoj psihijatrijskoj ambulanti ne može se pripisati krivnji tuženika. Reakcija tužitelja prvenstveno ovisi o njegovoj osobnoj otpornosti na stresne situacije a kako ovaj sud smatra da navedeni razgovor ne prelazi granice uobičajenih razgovora o rješavanju visoko konfliktne situacije, sud ne nalazi da bi taj razgovor bio uzrok kasnijeg liječenja tužitelja. Stoga konkretni događaj, sastanak od 16. travnja 2024., ne predstavlja uznemiravanje u smislu članka 3. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

16. Ostaje sporno među strankama da li je tuženik diskriminirao tužitelja po osnovi invaliditeta jer nije proveo razumnu prilagodbu procesa rada mogućnostima tužitelja. Kao što je naprijed rečeno ovaj sud smatra utvrđenim da su tužitelju nuđeni poslovi održavanja okoliša proizvodnih pogona tuženika. Ti poslovi podrazumijevaju da se neće održavati u noćnoj smjeni. Nadalje, ti poslovi ne zahtijevaju dugotrajno statičko opterećenje mišićno-koštanog sustava kao što to zahtjeva rad na stroju. Čitanjem Ocjene radne sposobnosti – kratkog izviješća za tužitelja LO od 2. travnja 2024. utvrđeno je da s obzirom na trenutno zdravstveno stanje tužitelja za istog se predlaže:

- pošteda rada u noćnoj smjeni

- rad u nepunom radnom vremenu

- pošteda od poslova koji zahtijevaju dugotrajno statičko opterećenje mišićno-koštanog sustava

- nabavka mekše radne obuće.

U nastavku liječnik zaključuje da u tom trenutku kod tužitelja ne uočava oštećenja tjelesnih funkcija koje bi predstavljalo apsolutnu kontraindikaciju za obavljanje bilo kojeg radnog zadatka na njegovom radnom mjestu. Opisane preporuke su preventivne naravi sa svrhom da se pokuša umanjiti rizik od daljnjeg pogoršanja bolesti. Obzirom da je tuženik ponudio tužitelju obavljanje poslova održavanja okoliša tvornice, a koji poslovi isključuju rad u noćnoj smjeni i dugotrajno stajanje ne može se smatrati da nije postupio sukladno preporuci liječnika i da nije ponudio tužitelju poslove koji bi odgovarali njegovom zdravstvenom stanju. Za istaknuti je da po ocijeni radne sposobnosti zdravstvene ustanove u trenutku pregleda nisu uočena oštećenja tjelesnih funkcija koja bi sprječavala tužitelja za rad na njegovom tadašnjem radnom mjestu. Dakle, tužitelj je mogao još određeni vremenski period nastaviti raditi i u noćnim smjenama za strojem. Nakon toga tuženik mu je ponudio mogućnost da obavlja poslove koji bi u cijelosti zadovoljavali njegovu procijenjenu radnu sposobnost jer preporuka liječnika nije samo izbjegavanje noćne smjene nego i izbjegavanje dugotrajnog stajanja. Nelogično je stoga da tužitelju smeta samo rad u noćnoj smjeni ali i dalje bi radio na poslovima za strojem koji iziskuje dugotrajno stajanje ali u prvoj i drugoj smjeni. Preporuka je liječnika da se tužitelj oslobodi i od rada na stroju što znači da bi tuženik u dogledno vrijeme morao tužitelju ionako ponuditi obavljanje drugih poslova čak i da je prihvatio njegov zahtjev da ga se oslobodi od rada u noćnoj smjeni. Osim dugotrajnog stajanja rad za strojem na liniji sa drugim radnicima zahtjeva i praćenje tempa ostatka radne linije i radnika. Za razliku od toga ponuđeni poslovi održavanja okoliša ne zahtijevaju dugotrajno stanje na jednom mjestu, obavljaju se individualno bez pritiska drugih sudionika te ih osoba može prilagoditi po vlastitim mogućnostima. Tuženik je po mišljenju ovog suda tužitelju ponudio obavljanje lakših poslova u skladu s njegovim zdravstvenim stanjem. Ti poslovi ničim ne vrijeđaju dostojanstvo radnika jer su uobičajeni i rašireni te postoje poduzeća i radnici koji se isključivo bave održavanjem okoliša a u javnosti ih se ne doživljaja kao manje vrijedne poslove. Slijedom iznijetoga ovaj sud smatra da tuženik nije postupio protivno članku 4. st. 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije. Stoga je valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i presuditi kao u izreci.

17. Odluka o troškovima postupka temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a. Tuženiku su u trošak priznati odvjetnički troškovi koji se odnose na sastav odgovora na tužbu od 250,00 eur, sastav obrazloženog podneska od 14.3.2025. i 17.42025. sve po 250,00 eur, zastupanje na ročištima od 17.2.2025., 24.3.2025., 7.7.2025., 7.10.2025. i 19.11.2025. sve po 250,00 eur, sudska pristojba na odgovor na tužbu u iznosu od 63,25 eur, ukupno 2.063,25 eur.

Beli Manastir, 5. prosinca 2025.

S U D A C :

Robert Gojević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- umješaču Pravobranitelju za osobe s invaliditetom