REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Trogiru
Put Mulina 1, Trogir
Poslovni broj: Pp-1718/2024-15
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grge i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenika MU i drugookrivljene LU, zastupane po branitelju HU, odvjetniku u [adresa], zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24, dalje: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji), kažnjivog po članku 22. stavku 1., 3. i 5. istog Zakona, povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/24-5/473, Urbroj: 511-12-33-24- 1 od 23. veljače 2024., nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 3. prosinca 2025., u nazočnosti prvookrivljenika, drugookrivljene i branitelja drugookrivljene, a u izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene u izočnosti stranaka, dana 5. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
I. Na temelju odredbe članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon)
Prvookrivljenik: MU, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. M i pok. L, rođen **.**.1973. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], završena SSS, stolar, trenutno nezaposlen, ostvaruje naknadu od Zavoda za zapošljavanje cca 400,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, srednjeg imovnog stanja, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan,
Drugookrivljenica: LU, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći pok. M i pok. L, rođena **.**.1981. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], završena SSS, turistički vodič, mjesečnih primanja cca 1.300,00 eura, dobrog imovnog stanja, neudana, bez djece, državljanka Republike Hrvatske prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana
o s l o b a đ a j u s e o d o p t u ž b e
da bi
prvookrivljeni MU
dana 5. siječnja 2024. u 13:00 sati, u apartmanu, u mjestu Trogir, općina [adresa], počinio ekonomsko nasilje u obitelji spram sestre LU na način da joj je onemogućio korištenje zajedničke imovine tako što joj se obratio riječima: „Sve ću ti odnijeti, dao sam te na sud, ja imam pravo raditi što hoću i dr.“ te da napusti prostoriju od njihovog zajedničkog apartmana, čime je kod oštećene izazvao povredu dostojanstva,
pa da bi time prvookrivljenik počinio prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona,
drugookrivljena LU
dana 5. siječnja 2024. u 13:00 sati, u apartmanu, u mjestu Trogir, općina [adresa], počinila ekonomsko nasilje u obitelji spram brata MU i maloljetnog nećaka KU na način da im je onemogućavala korištenje zajedničke imovine tako što ih je onemogućavala u izvođenju radova i korištenju njihovog zajedničkog apartmana, što je kod oštećenih izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost,
pa da bi time drugookrivljena počinila prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 3. i 5. istog Zakona.
II. Temeljem odredbe članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona paušalni troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.
Obrazloženje
1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika pod brojem navedenim u uvodu presude zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.
2. Prvookrivljenik MU ispitan pred ovim Sudom na glavnoj raspravi naveo je da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Istina je da su između njega i njegove sestre već duže vrijeme narušeni odnosi, a sve u svezi zajedničke imovine. Ne može se sjetiti da joj je rekao riječi koje mu se ovim optužnim aktom stavljaju na teret, ali ono što može kazati je da je njihov problem oko zajedničke imovine sada riješen, on da je sestru isplatio i od tada problema više nemaju. Sestra više da ne stanuje u ovoj kući.
2.1. Drugookrivljena LU upitana da li ima pitanja i primjedbi na iskaz prvookrivljenika MU navodi da nema pitanja ni primjedbi.
3. Drugookrivljena LU ispitana pred ovim Sudom na glavnoj raspravi, u prisutnosti svoga branitelja HU, odvjetnika u [adresa], navela je da se ne smatra krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret. Navodi kako su odnosi između nje, njenog brata i njegove obitelji narušeni unatrag otprilike nekakvih 13 godina, od kada je otac preminuo. Od kada je otac preminuo oni da ne ostvaruju nikakav kontakt, a ona je godišnje sedam mjeseci izvan Republike Hrvatske. Razlog tome je zajednička imovina, a o kontekstu cijele situacije ističe da je ona u konačnici, radi sebe i svog mira, odlučila svoj dio prodati bratu i iseliti se s te lokacije. Kritične prigode, a u odnosu na ono što joj se stavlja na teret optužnim aktom, navodi da su brat i nećak iznosili i micali njene stvari s tog kata kuće, neke stvari i otuđili, mijenjali brave na svim vratima.
3.1. Prvookrivljenik MU upitan ima li pitanja i primjedbi na iskaz drugookrivljene LU, navodi da nema pitanja ni primjedbi.
4. Sud je izvršio uvid u Optužni prijedlog Policijske postaje Trogir, Klasa: 211- 07/24-5/473 od 23. veljače 2024., Obavijesti o počinjenom prekršaju Policijske postaje Trogir serijskih brojeva: [serijski broj] i 00532919 od 5. siječnja 2024., Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji od 5. siječnja 2024., Zapisnike o ispitivanju prisutnosti alkohola, droga ili lijekova u organizmu serijskih brojeva: [serijski broj] i 02998273 od 5. siječnja 2024. te potvrde Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije iz koje proizlazi da okrivljenici nisu prekršajno osuđivani, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.
5. Na temelju članka 178. stavka 1. Prekršajnog zakona Sud je dao završnu riječ strankama te je prvookrivljenik MU u završnoj riječi izjavio: "Ne osjećam se krivim za ono što mi se stavlja na teret.“
5.1. Branitelj drugookrivljene LU, HU, odvjetnik u [adresa], u završnoj riječi izjavljuje: „Drugookrivljena nije počinila prekršajno djelo koje joj se stavlja na teret, a iz opisa djela koje joj se stavlja na teret ne proizlazi da se radi o ekonomskom nasilju."
5.2. Drugookrivljena LU u završnoj riječi izjavljuje: "Pridružujem se u cijelosti navodima svog branitelja."
6. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka, ne razmatrajući obranu okrivljenika, Sud drži kako djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nije prekršaj, radi čega je iste trebalo osloboditi od optužbe, kako je i odlučeno u izreci ove presude.
7. Sukladno članku 8. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje su: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca, te djeca svakoga od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj vezi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.
7.1. Članak 8. stavak 7. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da je žrtva nasilja u obitelji osoba koja zbog počinjenja nasilja u obitelji trpi fizičke ili psihičke posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.
8. Odredbom članka 10. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je propisano da je nasilje u obitelji pod 1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, 2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, 3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, 4. spolno uznemiravanje, 5. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovne, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, te 6. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.
8.1. Člankom 22. stavkom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.
8.2. Člankom 22. stavkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.
8.3. Člankom 22. stavkom 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da ako je nasilje iz stavka 1. ovoga članka počinjeno na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, počinitelj će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.700,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 70 dana.
9. Za istaknuti je da se bit prekršaja ekonomskog nasilja, kako to proizlazi iz obrazloženja Prijedloga Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosi na radnje kojima se sprječava ekonomska neovisnost žrtve. Kod zaključivanja radi li se o činu ekonomskog nasilja u smislu odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji treba imati na umu da ekonomsko nasilje pretpostavlja oduzimanje prava na ekonomsku neovisnost koje ima za cilj slabljenje mogućnosti uspješnog suprotstavljanja nasilnika. To je, u stvari, oblik kontrole od strane nasilnika koji žrtvu ugrožava iz ekonomskih razloga (presuda Visokog prekršajnog suda poslovnog broja Ppž-9114/2024).
10. Prvookrivljenom MU stavlja se na teret da bi kritične prigode počinio ekonomsko nasilje u obitelji spram sestre LU na način da joj je onemogućio korištenje zajedničke imovine tako što joj se obratio riječima: „Sve ću ti odnijeti, dao sam te na sud, ja imam pravo raditi što hoću i dr.“ te da napusti prostoriju od njihovog zajedničkog apartmana, čime je kod oštećene izazvao povredu dostojanstva, dok se drugookrivljenoj LU stavlja na teret da bi kritične prigode počinila ekonomsko nasilje u obitelji spram brata MU i maloljetnog nećaka KU na način da im je onemogućavala korištenje zajedničke imovine tako što ih je onemogućavala u izvođenju radova i korištenju njihovog zajedničkog apartmana, što je kod oštećenih izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost.
10.1. Imajući na umu prethodno navedenu definiciju ekonomskog nasilja, iz činjeničnog opisa djela koji se okrivljenicima stavlja na teret, proizlazi da ne ispunjavaju biće djela ekonomskog nasilja u smislu odredbe članka 10. točke 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, čije se suština svodi na radnje kojima se sprječava ekonomska neovisnost žrtve, a što ovdje nije slučaj.
10.2. Za napomenuti je kako ovaj Sud drži da se, s obzirom na cjelokupno provedeni dokazni postupak, radi o neriješenim imovinskopravnim i ekonomskim odnosima između brata i sestre kao nasljednika ostavitelja, kao i neriješenim osobnim odnosima. Naime, ovaj Sud je mišljenja kako nikakva imovinska šteta ili bitna povreda temeljnih prava i sloboda okrivljenicima nije nanesena ponašanjem koje je opisano u činjeničnim opisima djela koja se okrivljenicima stavljaju na teret, odnosno da se ne radi o nikakvom oduzimanju prava na ekonomsku neovisnost koje ima za cilj slabljenje mogućnosti uspješnog suprotstavljanja nasilnika, već isključivo o prepirki brata i sestra, kao nasljednika, a u svezi s imovinom ostavitelja.
11. U skladu s gore iznijetim, ovaj Sud je stava da radnje koje se okrivljenicima predmetnim optužnim aktom stavljaju na teret ne ispunjavaju prethodno navedenu bit bića prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
12. Slijedom navedenog, djelo za koje se protiv prvookrivljenika i drugookrivljene vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci presude, po propisu nije prekršaj, pa je stoga ovaj Sud na temelju odredbe članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona okrivljenike oslobodio od optužbe.
13. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona te isti padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
14. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
Trogir, 5. prosinca 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Milenka Vičić, v.r.
Željka Matkov, v.r.
Sudska savjetnica
Josipa Grga, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog Suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.
PRESUDA SE DOSTAVLJA:
- prvookrivljeniku MU,
- drugookrivljenoj LU,
- branitelju drugookrivljene HU, odvjetniku u [adresa],
- ovlaštenom tužitelju,
- za spis.
