Republika Hrvatska

Općinski sud Crikvenici

Stalna služba u Krku

Bodulska 2/d

Krk 51500

Poslovni broj: Pn-206/2019.-76.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Krku po sutkinji Ireni Bonifačić- Kraljić u pravnoj stvari tužitelja 1. ĐE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. FE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. mlt. SE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa z.z. FE i 4. mlt. CE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa z.z. FE kojih zastupa punomoćnik odvjetnik Braslav Balen iz Zagreba, Hrgovići 97/III, protiv tuženika PONIKVE EKO OTOK KRK d.o.o. za komunalne djelatnosti, [adresa], OIB: 04155352667 kojeg zastupa punomoćnik odvjetnik Petar Petrinić iz Rijeke, Ivana Grohovca 1, i umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 26187994862 koju zastupa punomoćnica odvjetnica Adrijana Jovanović iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Tulija Zele-Janjanin i Adrijana Jovanović iz Rijeke, Školjić 8, radi naknade štete, (v.p.s. 109.073,20 EUR), nakon održane glavne rasprave 20. listopada 2025. u prisutnosti 2. tužiteljice, punomoćnika 2. tužiteljice, punomoćnika tuženika i punomoćnika umješača na strani tuženika, i ročišta za objavu presude 5. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I N a l a ž e s e tuženiku: Ponikve Eko otok Krk d.o.o. iz [adresa], OIB: 04155352667,

1. isplatiti 1. tužiteljici ĐE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 11.281,44 EUR na ime naknade neimovinske štete, (povreda prava osobnosti, duševnih boli) te iznos od 8.004,78 EUR na ime imovinske štete,

2. isplatiti 2. tužiteljici FE, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 19.908,42 EUR na ime neimovinske štete, povreda prava osobnosti,(duševnih boli),

3. isplatiti 3. tužitelju, mlt. BE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime neimovinske štete (povreda prava osobnosti, duševnih boli) iznos od 9.954,21 EUR,

4. isplatiti 4. tužitelju mlt. CE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime neimovinske štete (povreda prava osobnosti, duševne boli) iznos od 9.954,21 EUR.

Nalaže se tuženiku isplatiti navedene iznose s pripadajućim zakonskim kamatama tekućim od dana 2.08.2019. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište odobrenih za razdoblje godinu dana 2019. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište odobrenih uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a sve u roku 15 dana.

II 1. tužiteljica ĐE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s e o d - b i j a s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete u iznosu od 17.917,56 EUR, te na ime imovinske štete u iznosu od 2.853,22 EUR, kao neosnovanim.

III 2. tužiteljica FE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s e o d b i j a s preostalim iznosom tužbenog zahtjeva od 9.290,58 EUR, kao neosnovanim.

IV 3. tužitelj mlt. ŠE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] s e o d b i j a s preostalim iznosom tužbenog zahtjeva od 9.953,79 EUR, kao neosnovanim.

V 4. tužitelj mlt. RE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] s e o d b i j a s preostalim iznosom tužbenog zahtjeva od 9.953,79 EUR, kao neosnovanim.

VI N a l a ž e s e tuženiku PONIKVE EKO OTOK KRK d.o.o. za komunalne djelatnosti, [adresa], OIB: 04155352667 i umješaču na strani tuženika Croatia osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 26187994862 da tužiteljima 1. ĐE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. FE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. mlt. BE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. mlt. CE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknade troškove ovog parničnog postupka u ukupnom iznosu od 14.462,27 EUR u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda zaprimljena je 2. kolovoza 2019. tužba tužitelja ĐE, FE, te mlt. SE i CE protiv tuženog Ponikve d.o.o., [adresa], radi naknade štete.

2. U tužbi tužitelji navode da je dana 13. travnja 2019. u prijepodnevnim satima smrtno stradao AE dugogodišnji zaposlenik tuženika koji je radio na poslovnima zbrinjavanja otpada gotovo 35 godina. Tužitelji u tužbi pojašnjavaju da je pok. AE smrtno stradao na svom radnom mjestu kada ga je u odlagalištu otpada zahvatio press-kontejner te ga povukao u prešu za sabijanje kartonske ambalaže unutar reciklažnog dvorišta u mjestu [adresa]. Tužiteljica ĐE supruga je pok. AE, a FE njegova kćer, dok su mlt. ŠE i RE unuci pok. AE. U tužbi tužitelji nadalje ističu da je na mjesto događaja izašao inspektor zaštite na radu iz Državnog inspektorata te je obavio inspekcijski nadzor a tijelo smrtno stradalog da je prebačeno u Zavod za sudsku medicinu gdje je utvrđeno nepostojanje alkohola u krvi nastradalog. Nadalje, u tužbi tužitelji ističu kako su supruga i kćer nastradalog neposredno nakon nesreće došle na mjesto događaja te doživjele šok i traumu vidjevši izmrcvareno tijelo supruga i oca. U tužbi nadalje tužitelji ističu da je obavljenim inspekcijskim nadzorom od strane Državnog inspektorata nedvojbeno utvrđeno da ima propusta u primjeni mjera zaštite na radu od strane tuženika a koji propusti da su doveli do tragične smrti AE. Tužitelji stoga s obzirom na utvrđene propuste poslodavca temeljem Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022. i 155/2023.; dalje: ZOO), te sukladno Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH potražuju pravičnu novčanu naknadu imovinske i neimovinske štete i to naknadu za duševne boli supruzi pokojnika u iznosu od 220.000,00 kn, naknadu za duševne boli kćeri pokojnika u iznosu od 220.000,00 kn, naknadu za duševne boli svakom od unuka pokojnika u iznosu od 150.000,00 kn, zatim naknadu za dodjelu grobnog mjesta u iznosu od 620,00 kn, za izgradnju osnovnog grobnog mjesta u iznosu od 3.000,00 kn, naknadu za troškove ukopa u iznosu od 7.187,00 kn, za opločenje grobnice u mramor, naknadu u iznosu od 54.500,00 kn, naknadu za crninu za suprugu i kćer u iznosu od 12.000,00 kn, naknadu za izgubljeno uzdržavanje za supruga mjesečno 2.500,00 kn te naknadu na ime troškova oblačenja pokojnika u iznosu od 2.000,00 kn. Ukupno dakle tužitelji od tuženika potražuju na ime naknade štete iznos od 821.812,00 kn.

3. S obzirom na promjenu valute u RH, tužitelji su uredili tužbeni zahtjev podneskom od 11. travnja 2023. potražujući naknadu u EUR-ima i to 1. tužiteljica u iznosu od 29.199,00 EUR na ime naknade neimovinske štete, te u iznosu od 10.858,00 EUR na ime imovinske štete, 2. tužiteljica iznos od 29.199,00 EUR na ime neimovinske štete, te mlt. 3. i 4. tužitelji svatko iznos od 19.908,00 EUR.

4. U odgovoru na tužbu tuženik osporava kako osnov tako i visinu tužbenog zahtjeva. Kao prvo tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije ističući kako je puni naziv tuženika Ponikve eko otok Krk d.o.o. za komunalne djelatnosti, [adresa], te ističući kako je Ponikve d.o.o. pravni prednik Ponikve usluga d.o.o. za uslužne djelatnosti, Ponikve eko otok Krk d.o.o. za komunalne djelatnosti te Ponikve voda d.o.o. za vodne djelatnosti. U odgovoru na tužbu tuženik ističe kako je nesporno da je u slučaju koji je predmetom ovog parničnog postupka temeljem odredbi Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj 71/2014., 118/2014., 154/2014., 94/2018. i 96/2018.) propisana objektivna odgovornost poslodavca. Također tuženik ističe da je citiranim Zakonom propisano da će se za ozljedu na radu i profesionalnu bolest koji je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatrati da potječe od rada te je dakle u takvim slučajevima objektivna odgovornost poslodavca. Tuženik međutim ističe kako za predmetnu situaciju poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, namjere, krajnje nepažnje radnika ili krajnje nepažnje treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao spriječiti, unatoč provedenoj zaštiti. Tuženik tvrdi da je u predmetnom slučaju suprotno navodima tužbe štetni događaj sa smrtnom posljedicom rezultat krajnje nepažnje pokojnika prilikom obavljanja posla. Tuženik u odgovoru na tužbu pojašnjava da je pok. AE radio na radnom mjestu za kontejnerskom prešom na kotačima za vozila sa kiperom (MPC-20-R). Tuženik nadalje navodi da je iz zapisnika Državnog inspektorata od 6. svibnja 2019. razvidno kako je u trenutku nastanka štetnog događaja utvrđeno da je press- kontejner na kojem je pokojnik radio ispunjavao sigurnosno zdravstvene zahtjeve i zadovoljavao potrebne propise. Tuženik nadalje tvrdi da je pok. radnik bio osposobljen za rad na siguran način te da mu je 30. travnja 2018. izdan zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način u kojem se navodi da je radnik u teoretskom dijelu osposobljen za rad na siguran način za poslove na koje je raspoređen. Tuženik stoga smatra da je ispunjen i uvjet osposobljavanja radnika ali i uvjet sigurnosti na radu. Tuženik u odgovoru na tužbu nadalje ističe kako je dakle pok. radnik bio osposobljen za rad na takvom mjestu te da je stroj bio u potpuno ispravnom stanju, te ističe također da je zabranjeno kročiti u grotlo za punjenje te da prešu ne smije napuniti preko dozvoljene operativnosti, te je također zabranjeno vršiti nabijanje u grotlo za punjenje štapovima ili sličnim predmetima. U odgovoru na tužbu tuženik osporava visinu zatraženog iznosa smatrajući da je ista previsoka. Također tuženik ističe da su članovi obitelji nakon smrti pok. radnika imali pravo na naknadu štete radi smrti uslijed nezgode u iznosu od 135.000,00 kn. Jedan od razloga osporavanja visine zatraženog iznosa je i to što su u iznos uračunati određeni troškovi koji uopće nisu iskazani i koji su nastali i prije nego je nastao štetni događaj. Tako tuženik ističe da je na predračunu za crninu u iznosu od 6.000,00 kn naveden datum 6. srpnja 2018., dakle datum godinu dana prije nego li je štetni događaj i nastao. Tuženik stoga smatra da je zatraženi iznos naknade štete previsok te smatra da iznos od 135.000,00 kn utvrđen policom osiguranja pokriva sve tužbom navedeno, te tuženik stoga predlaže da sud odbije tužitelje s tužbenim zahtjevom u cijelosti.

5. Podneskom od 23. prosinca 2019. Croatia osiguranje d.d. podnijela je ovome sudu prijavu stupanja u ovu parnicu u svojstvu umješača na strani tuženika. Croatia osiguranja d.d. u podnesku ističe kako je tuženik osigurao svoju odgovornost iz obavljanja djelatnosti prema trećim osobama i djelatnicima policom osiguranja broj [broj police osiguranja] s valjanošću od 1. siječnja 2019. do 1. siječnja 2020. na svotu osiguranja za odgovornost prema djelatnicima u iznosu od 120.000,00 kn po štetnom događaju uz ugovoreni agregatni limit ugovora 480.000,00 kn. Predmetnom policom osiguranja da je ugovorena i odbitna franšiza u iznosu od 4.000,00 kn kao obavezno učešće osiguranika u svakoj šteti što da u konačnici znači da umješač odgovara po predmetnoj polici osiguranja u iznosu od 116.000,00 kn. Nadalje, umješač ističe kako su se tužitelji prije pokretanja predmetnog sudskog spora obratili umješaču s vansudskim zahtjevom za naknadu štete po polici osiguranja odgovornosti, ali da isplata naknade štete nije izvršena s obzirom na očitovanje osiguranika koji nije priznao svoju odgovornost zbog predmetne ozljede na radu pok. AE. Tužitelji da su se prije pokretanja ovog spora umješaču obratili i s vansudskim zahtjevom za isplatu osigurnine po polici osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja broj 217140009888, a šteta se vodila pod brojem 14NEZ2916/19, po kojoj je isplaćena osigurana svota za smrt uslijed nezgode u iznosu od 135.000,00 kn dana 5. srpnja 2019. Croatia osiguranje d.d. stoga smatra da ima pravni interes stupiti u parnicu na strani tuženika jer u slučaju da se pravomoćnom presudom utvrdi eventualna odgovornost tuženika za naknadu štete tužiteljima, u konačnici bi eventualnu isplatu naknade štete do visine osigurane svote od 116.000,00 kn izvršila Croatia osiguranje kao umješač temeljem zaključenog ugovora o osiguranju.

6. Prijavu umješača na strani tuženika sud je dostavio parničnim strankama, te je na pripremnom ročištu 24. veljače 2020. temeljem odredbi čl. 206. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2020., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka USRH, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP) doneseno rješenje kojim se prihvaća sudjelovanje Croatia osiguranja d.d. u ovoj parnici kao umješača na strani tuženika.

7. S obzirom na istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije tužitelji su podneskom od 11. travnja 2023. uredili tužbu na način da su kao tuženika označili PONIKVE EKO OTOK KRK d.o.o. [adresa] OIB: 0415535266.

8. Ovdje valja istaći kako je tvrtka PONIKVE EKO OTOK KRK d.o.o. nastala odlukom Skupštine društva od 27. prosinca 2013. kojom je odlukom odobren Ugovor o podijeli i preuzimanju društva kapitala sklopljen 22. studenog 2013. kojim se TD Ponikve d.o.o. dijeli na TD PONIKVE EKO OTOK KRK d.o.o. za komunalne djelatnosti i PONIKVE USLUGA d.o.o. za uslužne djelatnosti.

9. Ovaj sud smatra da se ne radi o promašenoj pasivnoj legitimaciji pogotovo s obzirom da tužitelji u tužbi i nisu naveli OIB tuženika već samo naziv s adresom sjedišta tuženika, te je očito da je došlo samo do omaške u pisanju i navođenju imena tuženika.

10. Na okolnost navoda iz tužbe te odgovora tuženika i umješača na tužbu, ovaj je sud u tijeku dokaznog postupka proveo dokaze uvidom u zapisnik Državnog inspektorata KLASA: UP/I-116-02/19-44/3, Urbroj: 443-13-10-03-02/13-19-22 od 21. lipnja 2019. (list 11-26 spisa), Ugovor sklopljen između Općine Omišalj i 1. tužiteljice od 6. svibnja 2019. (list 28. spisa), policu osiguranja broj [broj police osiguranja] od 20. prosinca 2018. (list 29. spisa), platnu listu AE za prosinac 2018. (list 30. spisa), ponudu Junior kamena za opločenje grobnice bijelim mramorom (list 31. spisa), nalaz Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku od 19. travnja 2019. (list 32. spisa), potvrdu o smrti AE (list 33. spisa), izvadak iz matice umrlih za AE (list 34. spisa), račun za naknadu dodjelu grobnog mjesta (list 37. spisa), presliku uplatnice na iznos od 2.167,50 kn uplaćen 9. svibnja 2019. Pesija nautika Omišalj (list 38. spisa), račune DORA KOD na iznos od 6.000,00 kn (list 39- 40 spisa), izvadak iz sudskog registra (list 54. spisa), Pravilnik tuženika o zaštiti na radu (list 55-64 spisa), uputstvo za uporabu MPC-20-R kontejnerske preše na kotačima za vozila sa kiperom (list 65-78 spisa), zapisnik o pregledu i ispitivanju radne opreme od 25. travnja 2019. (list 79-81 spisa), zapisnik Državnog inspektorata od 6. svibnja 2019. (list 82-83 spisa), zapisnik Državnog inspektorata od 15. travnja 2019. (list 84-86 spisa), zapisnik Državnog inspektorata od 13. travnja 2019. (list 96- 99 spisa), zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način za radnika AE od 30. travnja 2018. (list 100. spisa), zapisnik o provedenom osposobljavanju za rad na siguran način (list 101. spisa), uvjerenje na ime AE od 26. siječnja 2004. (list 102. spisa), zapisnik o provjeri osposobljenosti za rad na siguran način (list 103. spisa), privitak polici broj [broj police] od 20. prosinca 2018. (list 115. spisa), prilog privitku navedene police (list 116. spisa), odštetni zahtjev po osiguranju od odgovornosti od 11. svibnja 2019. (list 120-121 spisa), odštetni zahtjev od 14. listopada 2019. (list 122-123 spisa), očitovanje u vezi odgovornosti od 27. svibnja 2019. (list 124. spisa), policu osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja broj 217140009888 (list 125. spisa), nalog za doznaku po šteti 14NEZ2916 219/1 na iznos od 135.000,00 kn (list 127. spisa), saslušanjem svjedoka PE, KE, NE, ZE i JE kao i dokaz saslušanjem 1. i 2. tužiteljice.

11. Također u tijeku dokaznog postupka na okolnost štetnog događaja te na okolnost osposobljenosti radnika AE za rad na press-kontejneru proveden je i uviđaj lica mjesta u reciklažnom dvorištu na adresi [adresa] i vještačenje po ovlaštenom vještaku stručnjaku za zaštitu na radu Eolu Buiću koji je po provedenom uviđaju ovome sudu dostavio svoj nalaz i mišljenje (list 373-379 spisa). Također vještak je i saslušan na ročištu za glavnu raspravu 20. listopada 2025.

12. Uvidom u zapisnik Državnog inspektorata KLASA: UP/I-116-02/19-44/3 od 21. lipnja 2019. utvrđeno je da je predmet nadzora smrtna ozljeda nastala na prostoru na kojem poslodavac obavlja rad i to radnika AE rođenog **.**.1957. Inspekcijski nadzor obavljen je na posebnom sabirnom mjestu – reciklažnom dvorištu kod poslodavca PONIKVE EKO OTOK KRK d.o.o. sa sjedištem u [adresa], koja se dogodila 13. travnja 2019. oko 9,30 sati. Iz zapisnika proizlazi da je nadzor obavio inspektor rada za zaštitu na radu PE a da je nadzoru prisustvovala JE punomoćnica PONIKVE EKO OTOK KRK d.o.o. Iz zapisnika proizlazi da su utvrđeni određeni propusti u primjeni mjera zaštite na radu. Inspektor rada u zapisniku ističe da poslodavac ovdje tuženik nije sukladno čl. 28. st. 1. Zakona o zaštiti na radu smio dozvoliti samostalno obavljanja poslova rukovanja s hidrauličnom prešom radniku AE rođenom **.**.1957., koji prethodno nije bio osposobljen za rad na siguran način za poslove rukovanja s hidrauličnom prešom. Iz zapisnika nadalje proizlazi da iz zapisnika o osposobljavanju za rad koji su predočeni inspektoru rada nije navedeno za koje poslove je smrtno stradali radnik AE bio osposobljen za rad na siguran način niti je navedeno mjesto obavljanja tih poslova, nego da je navedeno da je radnik osposobljen za rad na POSAM-u, što je naziv radnog mjesta, a ne naziv poslova i mjesto obavljanja poslova. Također iz zapisnika proizlazi da poslodavac, ovdje tuženik, nije dana 13. travnja 2019. na mjestu rada osigurao da se sredstva rada u uporabi koriste u skladu s uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju radnike. Iz zapisnika proizlazi da je dana 13. travnja 2019. smrtno stradali radnik AE rukovao s opisanom hidrauličnom prešom i tijelom ušao u prostor za punjenje odnosno grotlo hidraulične preše, što je protivno uputstvu za uporabu izdano od proizvođača.

13. Kako je prethodno navedeno u tijeku dokaznog postupka ovaj je sud proveo dokaz saslušanjem svjedoka.

14. Svjedok PE viši inspektor zaštite na radu Državnog inspektorata u svom je iskazu naveo kako obavlja poslove inspektora zaštite na radu od studenog 2017. Nadalje, isti je naveo da je 13. travnja 2019. bio dežuran kao inspektor ozljeda na radu te je toga dana zaprimio oko 12 sati telefonski poziv PP Krk koja ga je obavijestila da se desila ozljeda na radu u POSAM Omišalj te mu je bilo rečeno da je djelatnik PONIKVE EKO OTOK KRK AE pronađen u preši. Malo iza toga da je dobio poziv i od službenice zaštite na radu PONIKVE EKO OTOK [adresa] JE o istom događaju te se odmah uputio na mjesto događaja u [adresa] i tamo zatekao više ljudi. Na licu mjesta da je sve ostavljeno kako je i zatečeno a prethodno da je na licu mjesta bila hitna pomoć koja je utvrdila smrt radnika te je na licu mjesta bila i mrtvozornik dr. TE. Sam štetni događaj da se zbio oko 9,30 sati a svjedok da je na lice mjesta stigao oko 12,30 sati. Na licu mjesta da je zatekao hidrauličnu prešu za suzbijanje otpada u kojoj je bilo mrtvo tijelo djelatnika AE a iz preše da je virio komad plastike – valoplasta dugačak 2m a širok 1m. Svjedok da je po dolasku na lice mjesta pogledao cijeli okoliš i utvrdio o kakvoj se preši radi a zatim da je dao nalog vatrogascima da izvade beživotno tijelo djelatnika AE iz preše, te su djelatnici pogrebnog poduzeća prenijeli tijelo u sanduk a zatim je tijelo odvezeno na Zavod za sudsku medicinu u Rijeci radi obdukcije. Svjedok da je prethodno provjerio kakvu je radnu odjeću imao djelatnik te je utvrdio da je imao propisanu radnu odjeću. Također svjedok da je utvrdio da je stroj bio u ispravnom stanju. Sam očevid da je trajao od 12,30 pa do 20,00 sati navečer. Na samom licu mjesta svjedok da nije utvrdio nikakvih nepravilnosti jer da bi inače to zapisnički konstatirao. Međutim, prilikom inspekcijskog nadzora svjedok da je utvrdio da djelatnik AE nije bio osposobljen za rad na siguran način na preši već je isti bio radnik na POSAM-u što nije posao nego naziv radnog mjesta te je bio osposobljen za rad na prihvatu jednokratnog ambalažnog otpada od pravnih i fizičkih osoba, izdavanje odgovarajućih kopija bloka sa utvrđenom količinom i vrstom jednokratnog otpada korisniku, nadziranje ispravnog odlaganja ostalih vrsta otpada i upućivanje korisnika na odlaganje u odgovarajući kontejner. Popis radne opreme na POSAM-u da je ručni alat, grablje, lopata i uredski pribor, a nigdje da se ne navodi da radnik na POSAM-u radi i rukuje hidrauličnom prešom. Svjedok je naveo da nigdje u dokumentaciji nije utvrdio da bi radnik AE bio osposobljen za rad na siguran način na hidrauličnoj preši. Također, svjedok je naveo da je prilikom nadzora ustvrdio da radnik AE nije bio stručno osposobljen za rad na preši prema uputama proizvođača radne opreme – hidraulične preše, jer iz uputa proizlazi da je radnik dužan za sigurno rukovanje biti temeljito osposobljen za rukovanje te je propisano da prešom može rukovati samo osoba koja je dobila temeljitu obuku a takvog dokaza da je AE to dobio da ne postoji. Svjedok je naveo i to da je na licu mjesta zatekao zeta poginulog djelatnika, a da je čuo da su prethodno na licu mjesta bile i supruga i kćer preminulog, a koje da su sklonili s lica mjesta da ne dožive još veću traumu. Svjedok da je nedvojbeno utvrdio da djelatnik AE nije bio osposobljen za rad na siguran način za rukovanje prešom. Svjedok je naveo i to da je poslodavac pok. AE bio PONIKVE EKO OTOK KRK d.o.o. sa sjedištem u [adresa]. Također svjedok je naveo da kada je stigao na lice mjesta da je preša bila isključena iz napajanja, a naveo je i to da kada se ulazi u prešu preša mora biti isključena iz napajanja ali u prešu može ući samo osoba stručno osposobljena i to samo radi eventualnih popravaka, poslova održavanja i sl.

15. Svjedok KE naveo je da se sjeća događaja od 13. travnja 2019. jer da je toga dana radio u [adresa] u neposrednoj blizini reciklažnog dvorišta s obzirom da je radio na okolišu oko Konzuma. Toga da je dana odlučio otići marendati kod svog prijatelja AE na njegovom radnom mjestu u reciklažnom dvorištu [adresa] jer je to bilo u neposrednoj blizini i već je i prije toga znao odlaziti kod njega na marendu. Međutim, kada je došao u dvorište AE da nije zatekao te je malo provirio u kućicu gdje inače bude AE te je upitao jednu gospođu koja je čekala na otkup ambalaže da li je vidjela AE, na što mu je ona odgovorila da nije, te su njih dvoje zajedno čekali. Nakon nekog vremena da su zajedno s još jednim dečkom iz romskog naselja odlučili malo potražiti uokolo a svjedok da je čak pokušao AE nazvati mobitelom ali je veza govorila da nije dostupan. Tada da je svjedok odlučio nazvati ŽE koji radi u Ponikvama te mu je rekao da AE nema na radnom mjestu što mu je bilo čudno a isti da mu je rekao da će o tome obavijestiti šefa. ŽE da mu je vrlo brzo uzvratio poziv i rekao da ga šef ne može dobiti na telefon. Svjedok da se zatim vrlo brzo vratio na svoje radno mjesto ali da je i dalje bio u blizini. Zatim da se vratio u reciklažno dvorište jer mu je bilo sumnjivo da AE nema, i u tom je trenutku u reciklažno dvorište ušao NE s kamionom i još jedan dečko a istovremeno da su automobilom naišle i supruga i kćer od AE te su svi zajedno još malo tražili i utvrdili da AE nema na radnom mjestu. Zatim da je NE rekao "A da nije slučajno u preši" i on se tada popeo nad prešu da može vidjeti što je unutra i tada je opsovao od šoka i rekao tu je. Preša nije bila u pogonu, ali je bila pod naponom jer je kabel bio uključen. NE ga je tada počeo dozivati ali nije bilo odgovora, a žene da su se uplašile i počele jaukati i plakati. Svjedok da se tada također popeo i vidio unutrašnjost preše kao i donji dio ljudskog tijela. Tada da mu je NE rekao da tješi i pomogne prisutnoj ženi i kćeri što da je svjedok i učinio. Tada da je NE viknuo kolegi ĆE da isključi kabel iz struje što da je ovaj i učinio a na lice mjesta da su tada došli ČE i ZE koji su šefovi u Ponikvama a vrlo brzo na lice mjesta da su stigli policija, hitna, vatrogasci i inspektor zašite na radu. Svjedok da je prisustvovao i činu vađenja tijela iz kontejnera što da su učinili vatrogasci. Također svjedok se sjeća da mu je NE rekao da je već istoga dana prethodno donio neki otpad u kontejner koji da je bio već pun, a AE da je rekao neka samo to ostavi, da će on pogurati. Svjedok je naveo i to da preša ima jedan sigurnosni gumb kojim se može isključiti u slučaju opasnosti, a što mu je poznato iz vlastitog iskustva jer je prethodno i sam radio na takvim poslovima i to kako na radnom mjestu u [adresa] tako i na drugim radnim mjestima. Isti da je prethodno prošao neku osnovnu obuku iz zaštite na radu ali da nije prošao nikakvu posebnu obuku za rukovanje tim strojem jer se radilo o banalnom rukovanju.

16. Svjedok NE u svom je iskazu naveo da se sjeća da je na dan kada se dogodila nesreća već bio u reciklažnom dvorištu istoga jutra jer je često dolazio u to reciklažno dvorište jer radi na prikupljanju otpada i kipanju tog otpada u kontejnere za prešu. Toga jutra da je zatekao u reciklažnom dvorištu AE i sjeća se da su iz preše virili nekakvi plastični komadi te da je čak rekao AE da će mu pomoći oko toga, ali je on rekao da će sam to naknadno srediti. Kasnije da ga je nazvao šef i rekao da je dobio dojavu da AE već duže vrijeme nema na radnom mjestu, pa ga je zamolio s obzirom da je bio bliže [adresa] da pogleda o čemu se radi. Svjedok da se zatim vratio u reciklažno dvorište u [adresa] i tamo zatekao suprugu AE i vidio da traže AE. Zatim je i svjedok zajedno s jednim dečkom iz naselja Homutno počeo tražiti AE a zatim da su došli do preše i pogledali unutra i tada je taj dečko rekao da vidi uniformu od Ponikve a svjedok da se zatim popeo i ušao u prešu i tamo zatekao tijelo AE. Tada ga je počeo dozivati ali nije bilo znakova života te ga je uhvatio za rame i počeo tresti i zvati. Tada da je gđa. ĐE počela plakati i vikati "Reci mi da je živ", te je pala na pod. Na licu mjesta da su stigli i kćer AE i zet. Prije nego što je svjedok ušao u prešu da je isključio prešu iz struje, a sama preša da je bila u mirovanju. Nakon toga na lice mjesta da je stigla i policija, te hitna a također i inspektor zaštite na radu. Svjedok je naveo i to da je AE poznavao sigurno 25 godina te da je bio vrijedan i dobar radnik.

17. Svjedok ZE naveo je da je toga jutra 13. travnja 2019. bio u redovitom obilasku te se nalazio u Baški kada je dobio poziv od dispečera da AE nema na njegovom radnom mjestu u reciklažnom dvorištu [adresa]. Svjedok da je tada pokušao nazvati AE telefonom ali bezuspješno, te je zamolio kolegu ČE da nazove NE koji je bio u blizini da ode vidjeti što se to događa. Nakon toga svjedok da se s kolegom ČE uputio u [adresa] u reciklažno dvorište gdje su zatekli NE, te suprugu i kćer AE, a NE da im je saopćio da se AE nalazi u press-kontejneru. Tada da je njegov kolega ČE nazvao policiju te hitnu službu kao i inspektora na radu te JE kolegicu koja je zadužena za poslove zaštite na radu u njihovoj firmi. Svjedok da je inače zaposlen kao poslovođa na posebnim sabirnim mjestima u reciklažnim dvorištima, te da mu je poznato da je AE bio osposobljen za rad na siguran način na tom radnom mjestu jer da je bio djelatnik Ponikva već 30-ak godina, s time da je 2014. na svoj zahtjev zatražio premještaj na lakše radno mjesto.

18. Svjedokinja JE u svom je iskazu navela da je u tvrtkama PONIKVE VODA, PONIKVE EKO OTOK KRK i PONIKVE USLUGA zaposlena od 2014. i to kao specijalista na poslovima zaštite na radu. Svjedokinja se sjeća da ju je toga jutra o štetnom događaju obavijestio ME te se tada uputila u [adresa] na lice mjesta i zatekla inspektora zaštite na radu koji je već obavljao očevid. Njezin da se posao sastoji od savjetovanja poslodavcu u svezi s zaštitom na radu, a zadužena da je i za postupak osposobljavanja radnika za rad na siguran način. Svjedokinja je navela kako se sjeća da je AE 2018. zatražio premještaj na rad u POSAM-u a prethodno da je radio na odvozima otpada. Svjedokinja je navela da je isti bio osposobljen za rad na siguran način s time da se osposobljavanje sastoji od praktičnog djela obuke i od teoretskog djela obuke, a nakon obuke djelatnik da dobije zapisnik o osposobljavanju s time da je na jednom listu zapisnik o teoretskoj obuci a na drugom listu zapisnik o prođenom praktičnom dijelu. Svjedokinja je navela i to da se ne sjeća imena osoba s kojima je AE radio na osposobljavanju za rad na siguran način jer da ne vode evidenciju o osobama koje su vršile praktični dio osposobljavanja. Svjedokinja da inače redovito obilazi radna mjesta pa tako i radno mjesto u [adresa] i nikada da nije primijetila nikakvih nepravilnosti u svezi s rukovanjem određenim strojevima od strane radnika, a radnici da su dobro upoznati da ne smiju ulaziti u unutrašnjost stroja dok je isti u pogonu.

19. Na ročištu za glavnu raspravu 4. travnja 2023. proveden je i dokaz saslušanjem 1. i 2. tužiteljica.

20. 1. tužiteljica ĐE u svom je iskazu navela da se sjeća da su toga jutra 13. travnja 2019. ona i sada njen pok. suprug AE popili kavu ne sluteći da će se toga dana dogoditi nešto loše i njezin je suprug tada otišao na radno mjesto u reciklažno dvorište u [adresa], a svjedokinja da je ostala kod kuće. Malo kasnije da je otišla u nabavu i odlučila, iako da to nikada ne radi, obići svog supruga na njegovom radnom mjestu. Kada je došla na reciklažno dvorište da je primijetila da AE nema na njegovom radnom mjestu pa je obilazila cijelo dvorište ali da ga nigdje nije bilo. Tada je na reciklažno dvorište došao i njihov susjed NE te da su zajedno obilazili reciklažno dvorište i tražili njenog supruga. NE da je tada otišao do jednog stroja koji se nalazi unutar reciklažnog dvorišta te je pogledao unutra i svjedokinja da je po njegovom izrazu lica primijetila da se događa nešto loše. Isti da je bio blijed i pozvao je svog kolegu te mu pokazivao prstom nešto unutar stroja. 1. tužiteljica da se tada približila i pitala NE " NE, reci mi je li živ?", ali da joj isti nije odgovorio, već tek naknadno da joj je rekao "Nije". 1. tužiteljica da je zatim pozvala i svoju kćer FE koja je također došla na lice mjesta zajedno sa suprugom. Zet tužiteljice da je odmah nju i kćer odveo do auta jer ne može ni opisati kako se tada osjećala a zatim da ih je zet odvezao kući gdje im je ubrzo došla i hitna pomoć. Tužiteljicu da je o svemu što se dalje događao obavještavao zet. U svom iskazu tužiteljica je nadalje navela da je morala kupiti od Općine Omišalj grobno mjesto za što da je dala 3.500,00 kn te da je platila troškove ukopa oko 2.000,00 kn, a također da je dala napraviti spomenik s pločom što da ju je koštalo oko 35.000,00 kn s time da se ne sjeća točno ali da sve ima u papirima. Također da je platila i obdukciju. Grobnicu da je radila tvrtka Junior kamen po ponudi, na koju da su pristali. Također tužiteljica je navela da je imala i troškove kupnje crnine ali se nije mogla očitovati o visini tih troškova. Tada da je tužiteljica bila zaposlena kao pomoćna kuharica u hotelu Adriatic a prestala da je s radom 1. ožujka 2023. jer je dala zahtjev za mirovinu. Njezina plaća da je u to vrijeme iznosila oko 4.000,00-4.200,00 kn a u ljetnim mjesecima i nešto više a suprug da je u to vrijeme imao plaću negdje oko 5.600,00 kn-6.000,00 kn. Tužiteljica je također navela da ima dvoje unučadi SE rođenog 2005. i CE rođenog 2007. s time da je RE dijete s autizmom. Njezin da je suprug bio jako vezan za svoju unučad te ih je redovito čuvao, kuhao im i oni su bili jako vezani uz njega. Tužiteljica da je u braku s preminulim AE bila 39 godina, kada joj je suprug preminuo. Također tužiteljica je potvrdila da je od tuženika dobila iznos od 135.000,00 kn koji da joj je isplaćen u cijelosti i to otprilike dva mjeseca nakon smrti njenog supruga.

21. 2. tužiteljica FE kćer preminulog AE u svom je iskazu navela da se sjeća da su toga jutra kada joj je umro otac ona i suprug htjeli otići u kupovinu kada ju je mobitelom nazvala mama i rekla "Tate nema", na što da ju je tužiteljica upitala "Kako nema", "Pa na poslu je". Tužiteljica je nadalje navela da je njezin otac jako odgovorna osoba i ne bi tek tako napustio svoje radno mjesto. Ista da je zatim izjurila iz kuće i došla na lice mjesta gdje je zatekla majku kako kleči na podu i već je tada bilo vidljivo da iz kontejnera curi krv i stvarale su se lokvice. Tužiteljica da je tada počela vrištati a nakon toga da se praktički više ničeg ne sjeća jer da ju je suprug odveo s lica mjesta. Toga dana da se bojala da će ostati i bez majke jer je majka bila jako loše a tužiteljici da je otac bio sve jer nema ni brata ni sestre a njena djeca da su jako bila vezana uz svog djeda. Naročito da je za svog djeda bio vezan RE koji je autist, a autisti imaju naučene oblike ponašanja. 2. tužiteljici da se u potpunosti promijenio život nakon smrti njenog oca od kojeg da je imala veliku pomoć i oko djece koja su bila vezana uz njega. Djed da je često pomagao oko unučadi, kuhao ručak kako 2. tužiteljici tako i njenoj djeci, čak im je uplaćivao štednju. Djeca da i sada često pitaju za djeda jer im nedostaje. Sporni događaj da je za sve njih bio jako bolan i život da im se promijenio nakon toga. Kao posljedica štetnog događaja da je bilo i to da je njezin stariji sin ŠE popustio u školi te je čak pao razred jer je ovaj štetni događaj jako djelovao na njega.

22. U tijeku dokaznog postupka na okolnost štetnog događaja u kojem je smrtno stradao radnik AE te na okolnost osposobljenosti radnika AE za rad na press-kontejneru tipa MPC-20-R proveden je uviđaj lica mjesta u [adresa] na reciklažnom dvorištu na adresi [adresa] kao i vještačenje po ovlaštenom vještaku, stručnjaku za zaštitu na radu.

23. Prilikom uviđaja lica mjesta održanog 17. lipnja 2025. sud je utvrdio da se u sklopu reciklažnog dvorišta [adresa] nalazi press-kontejner tipa MPC-220-R s time da su prisutni djelatnici reciklažnog dvorišta iskazali da je press-kontejner izmješten te da se prije nalazio na drugom mjestu ispred poslovno sanitarnog kontejnera dok se u vrijeme uviđaja nalazio lijevo od opisanog kontejnera. Na samom press-kontejneru uočeno je više upozorenja i to "Uputa za rad na siguran način", "Pozor! Rukovanje dozvoljeno samo ovlaštenim osobama uz Upute za prešanje", "Pažnja, opasnost od nagnječenja! Zabranjen ulaz. Pri održavanju uklonite dovodni kabel", zatim "Pažnja! Zabranjeno zadržavanje u djelokrugu rada stroja!", "Zabranjeno gurati ruke", "Zabranjeno zadržavanje u području za kretanja stražnjih vrata", i "Barem jedno tjedno otvorite zaklopku za čišćenje i uklonite ostatke smeća. Pažnja! Prije otvaranja zaklopke za čišćenje izvucite mrežni utikač. Opasnost od nagnječenja!". Prilikom uviđaja lica mjesta u prisutnosti vještaka, djelatnik reciklažnog dvorišta uključio je press-kontejner radi demonstriranja rukovanja uređajem, te je utvrđeno da je press- kontejner u funkciji a prisutni je djelatnik naveo kako je nastavljen rad s istim kontejnerom i nakon štetnog događaja sa smrtnom posljedicom koji se događaj dogodio 13. travnja 2019.

24. Po provedenom uviđaju lica mjesta stalni sudski vještak za strojarstvo i zaštitu na radu Eol Buić dostavio je svoj nalaz i mišljenje iz kojeg nalaza i mišljenja proizlazi da su utvrđeni propusti u primjeni mjera zaštite na radu jer poslodavac nije smio dozvoliti samostalno obavljanje poslova rukovanja hidrauličnom prešom radniku AE koji prethodno nije bio osposobljen za rad na siguran način za poslove rukovanja hidrauličnom prešom. Također poslodavac nije osigurao da se sredstva rada u uporabi koriste u skladu s uputama proizvođača, tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju radnike a također poslodavac da nije sukladno uputama proizvođača nakon sklapanja, odnosno postavljanja, a prije stavljanja u pogon kontejnerske preše obavio obavezan probni rad, u okviru kojeg bi se obavilo ispitivanje svih sigurnosnih uređaja da se uvjeri o pogonskoj sigurnosti uređaja i podobnosti osoblja za propisno i sigurno rukovanje istim. Mišljenje je stalnog sudskog vještaka da je osnovni uzrok nastanka štetnog događaja okolnost da predmetna hidraulična preša prije ulaska radnika u njezin radni sanduk nije bila prethodno propisno isključena iz napojne električne mreže, odnosno njezin naponski utikač nije bio izvučen iz pripadajuće zidne naponske utičnice, i to na propisni način. Opisanu radnju kao ključnu mjeru sigurnosti, prije potrebnog ulaska u radni sanduk uređaja trebao je obaviti radnik – rukovatelj hidrauličnom prešom koji je prethodno od strane poslodavca bio propisno osposobljen za rukovanje prešom na siguran način. Međutim, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da spisu ne prileži niti jedan vjerodostojan materijalni dokaz da je poslodavac stradalog radnika prethodno propisno osposobio za obavljanje prethodno navedenih konkretnih poslova na siguran način a što je utvrdio i inspektor zaštite na radu, tijekom obavljanja inspekcijskih radnji kod poslodavaca, a što je isti i konstatirao u svojim zapisnicima. Također, mišljenje je vještaka da poslodavac nije obavio propisani pregled i ispitivanje stroja već je taj pregled obavljen naknadno, nakon štetnog događaja 25. travnja 2019.

25. Tužitelji su u cijelosti prihvatili nalaz i mišljenje vještaka suglasivši se sa istim, a nalaz i mišljenje vještaka prihvatio je i ovaj sud kao objektivan te izrađen u skladu s pravilima struke, dok su tuženik te umješač na strani tuženika prigovorili nalazu i mišljenju vještaka na koje je primjedbe i prigovore vještak odgovorio na ročištu za glavnu raspravu 20. listopada 2025. izlažući svoj nalaz i usmeno.

26. Vještak je prilikom usmenog izlaganja svog nalaza naveo da iz dokumenata koje prilažu spisu proizlazi da je radnik primio upute za rad sa press-kontejnerom te da je to sve što se može dovesti u vezi s eventualnim osposobljavanjem za rad na press- kontejneru. Nadalje, vještak je naveo da nema dokaza da je radnik bio osposobljen za rad na siguran način na konkretnom press-kontejneru s obzirom da je radnik osposobljen na rad na POSAM-u 30. travnja 2018. a preša je postavljena prema izjavi ZE **.**.2018. Dakle, radnik je najprije osposobljen a zatim je tamo postavljena preša iz čega vještak zaključuje da je radnik trebao biti ponovno osposobljen za rad na toj preši nakon što je postavljena na konkretno mjesto i stavljena na uporabu, ali o tome nema nikakvih tragova. Vještak je naveo i to da ukoliko radnik prethodno nije osposobljen za rad na siguran način, takav radnik ne bi mogao samostalno obavljati poslove na tom radnom mjestu.

27. Ocjenom svih provedenih dokaza i to kako ocjenom svakog dokaza zasebno, tako i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a ovaj je sud utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan, stoga je ovaj sud odlučio kao u izreci ove presude.

28. Predmet ovog parničnog postupka je naknada imovinske štete te isplata pravične novčane naknade zbog smrti bliske osobe, pok. AE supruga 1. tužiteljice, oca 2. tužiteljice te djeda mlt. 3. i 4. tužitelja, koji je preminuo na svom radnom mjestu 13. travnja 2019., na reciklažnom dvorištu u [adresa].

29. Ocjenom provedenih dokaza ovaj je sud utvrdio da je pok. AE rođen **.**.1957. s prebivalištem [adresa], bio radnik na posebnom sabirnom mjestu – reciklažnom dvorištu, kod poslodavca PONIKVE EKO OTOK KRK d.o.o. sa sjedištem u [adresa].

30. Nadalje, ovaj je sud utvrdio da je pok. AE **.**.1996. sklopio Ugovor o radu na neodređeno vrijeme s Ponikve Krk, a da je naknadno temeljem dodatka br. 1. Ugovora o radu pok. AE s PONIKVE EKO OTOK KRK 2. siječnja 2014. sklopio dodatak br. 1. Ugovora o radu sa PONIKVE EKO OTOK KRK d.o.o. [adresa].

31. Nadalje, ovaj je sud utvrdio da je radnik AE **.**.2019. na mjestu rada, posebno sabirno mjesto – reciklažno dvorište [adresa] koristio radnu opremu, hidrauličnu prešu tipa MPC-20-R na kojoj nije bio obavljen pregled i ispitivanje radne opreme od ovlaštene osobe, niti je izdan zapisnik o ispitivanju radne opreme, kojim se dokazuje ispravnost iste, iako je hidraulična preša postavljena te korištena na mjestu rada u [adresa] od otprilike listopada mjeseca 2018.

32. Nadalje, ovaj je sud utvrdio da poslodavac ovdje tuženik nije sukladno čl. 28. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" br. 71/2014., 118/2014., 94/2018. i 96/2018.) dana 13. travnja 2019. na opisanom sabirnom mjestu smio dozvoliti samostalno obavljanje poslova rukovanja s hidrauličnom prešom radniku IE koji prethodno nije bio osposobljen za rad na siguran način za poslove rukovanja s hidrauličnom prešom.

33. Također, sud je utvrdio da poslodavac ovdje tuženik nije sukladno čl. 41. st. 3. Zakona o zaštiti na radu dana 13. travnja 2019. na mjestu rada posebno sabirno mjesto – reciklažno dvorište [adresa] na adresi [adresa], osigurao da se sredstva rada u uporabi koriste u skladu s uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju radnike.

34. Sve navedeno proizlazi iz zapisnika Državnog inspektorata KLASA: UP/I-116- 02/19-44/3, Urbroj: 443-13-10-03-02/13-19-22 od 21. lipnja 2019., kao i iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za strojarstvo i zaštitu na radu Eola Buića koji u svom nalazu i mišljenju (list 373-379 spisa) navodi da je osnovni uzrok nastanka štetnog događaja okolnost da predmetna hidraulična preša prije ulaska radnika u njezin radni sanduk nije prethodno propisno bila isključena iz napojne električne mreže, te njezin utikač nije bio izvučen iz pripadajuće zidne naponske utičnice a koju je radnju kao ključnu mjeru sigurnosti trebao obaviti radnik koji prethodno nije bio propisno osposobljen za rukovanje predmetnom prešom na siguran način.

35. Dakle, slijedom navedenog s obzirom na očiti propust poslodavca pri osposobljavanju radnika IE za rad na siguran način, ovaj sud nalazi da je tuženik isključivo odgovoran za smrtnu ozljedu radnika AE nastalu 13. travnja 2019. na njegovom mjestu rada na posebnom sabirnom mjestu – reciklažnom dvorištu [adresa], na adresi [adresa].

36. Članak 1100. ZOO-a propisuje da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od imovinske štete a i kad nje nema. Isti članak u st. 2. propisuje da pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

37. Članak 1101. ZOO-a propisuje da u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji, i to bračni drug, djeca i roditelji, a takva se naknada može dosuditi i braći i sestrama, djedovima i bakama, unučadi te izvanbračnom drugu, ako je između njih i umrlog, odnosno ozlijeđenog postojala trajnija zajednica života.

38. 1. tužiteljica je kako je prethodno navedeno uz zahtjev za isplatu pravične novčane naknade ovome sudu podnijela i tužbeni zahtjev radi naknade imovinske štete potražujući kako je prethodno navedeno naknadu za dodjelu grobnog mjesta, izgradnju osnovnog grobnog mjesta, troškova iskopa i zakopa, opločenje grobnice u mramor kao i naknadu za crninu kako za sebe tako i za kćer, naknadu za izgubljeno uzdržavanje od supruga kao i naknadu troškova oblačenja pokojnika.

39. Sud je samo djelomično prihvatio tužbeni zahtjev 1. tužiteljice za isplatu imovinske štete.

40. Sud je ocijenio osnovanim dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na naknadu za dodjelu grobnog mjesta i to u iznosu od 82,95 EUR (625,00 kn) s obzirom da je tužiteljica spisu priložila račun broj 60/1/2 od 17. svibnja 2019. (list 37. spisa) iz kojeg računa proizlazi da je tužiteljica imala navedeni trošak isplatom Pesji nautika d.o.o. [adresa].

41. Nadalje, ovaj je sud ocijenio osnovanim i trošak u iznosu od 398,17 EUR koji je 1. tužiteljica imala na ime izgradnje osnovnog dijela grobnice na grobnom mjestu Polje 1 br. 238 na groblju " [adresa] u [adresa], a što proizlazi iz Ugovora od 6. svibnja 2019. (list 28. spisa).

42. Sud je djelomično osnovanim ocijenio i tužbeni zahtjev 1. tužiteljice na ime naknade troškova iskopa i zakopa i to u iznosu od 290,26 EUR, a što je protuvrijednost iznosa od 2.187,50 EUR koji je iznos tužiteljica isplatila također Pesji nautika Omišalj dana 9. svibnja 2019. a što proizlazi iz preslike uplatnice na listu 38. spisa.

43. Sud je osnovanim prihvatio i tužbeni zahtjev tužiteljice na ime troškova opločenja grobnice bijelim mramorom i to u iznosu od 7.233,39 EUR a što je protuvrijednost iznosa od 54.500,00 kn, a koji iznos je naveden u ponudi Junior kamena (list 31. spisa).

44. Sud nije prihvatio osnovanim dio tužbenog zahtjeva 1. tužiteljice koji se odnosi na naknadu za crninu za 1. i 2. tužiteljicu, s obzirom da je 1. tužiteljica u spis priložila predračune od 6. srpnja 2018. na iznose od 6.000,00 kn kako za 1. tužiteljicu tako i za 2. tužiteljicu.

45. Naime, štetni se događaj, smrt bliske osobe 1. i 2. tužiteljice dogodio 13. travnja 2019. te nije logično da bi 1. i 2. tužiteljice gotovo godinu dana prije štetnog događaja zatražile nekakav predračun za kupnju crnine. Stoga je ovaj sud taj dio tužbenog zahtjeva ocijenio neosnovanim.

46. Što se tiče naknade 1. tužiteljice za izgubljeno uzdržavanje od svojeg supruga pok. AE, ovaj je sud i taj dio tužbenog zahtjeva ocijenio neosnovanim s obzirom da iz iskaza 1. tužiteljice proizlazi da je ista bila u radnom odnosu jer je radila kao pomoćna kuharica u hotelu a ista je prema vlastitom iskazu imala uvjete za mirovinu, te se dakle ne radi o uzdržavanoj osobi, pa istoj ne pripada pravo na izgubljeno uzdržavanje.

47. 1. tužiteljica također ovome sudu nije dostavila nikakav dokaz na okolnost nastalih troškova oblačenja pokojnika, pa je stoga ovaj sud odbio i dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na taj trošak i to u iznosu od 265,45 EUR (2.000,00 kn).

48. Slijedom svega navedenog ovaj je sud usvojio dio tužbenog zahtjeva 1. tužiteljice u ukupnom iznosu od 8.004,78 EUR, dok je u preostalom dijelu tužbenog zahtjeva na ime naknade imovinske štete do iznosa od 10.858,00 EUR 1. tužiteljica odbijena.

49. Što se tiče tužbenog zahtjeva 1. tužiteljice radi isplate pravične novčane naknade na ime pretrpljenih duševnih boli zbog smrti bliske osobe, njenog supruga, ovaj je sud ocijenio da 1. tužiteljici pripada pravična novčana naknada zbog duševnih boli pretrpljenih zbog smrti bliske osobe i to u visini od 11.281,44 EUR.

50. Naime, postojanje duševnih boli zbog smrti bliske osobe se pretpostavlja, a kako je Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete koje je donio Vrhovni sud RH na Sjednici građanskog odjela od 29. studenog 2002. bila propisana novčana naknada za pretrpljene duševne boli zbog smrti supruga u iznosu od 29.199,02 EUR (220.000,00 kn), koji iznos ovaj sud ocjenjuje primjerenim i u konkretnom slučaju, ali umanjen za iznos od 17.917,58 EUR (135.000,00 kn) koji je iznos već 1. tužiteljica primila isplatom od tuženikovog osiguravatelja, ovdje umješača na strani tuženika, to je tužiteljici određena isplata pravične novčane naknade u iznosu od 11.281,44 EUR.

51. Sud je ocijenio djelomično osnovanim i tužbeni zahtjev 2. tužiteljice, kćeri pok. AE, dosudivši joj iznos od 19.908,42 EUR s obzirom da je prethodno navedenim Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete propisano da se za slučaj smrti roditelja djetetu koje nije na odgoju i skrbi kod roditelja, a što je u konkretnom predmetu slučaj jer je 2. tužiteljica punoljetna osoba koja je udata i ima vlastitu obitelj, dosuđuje iznos od 19.908,42 EUR (150.000,00 kn).

52. Sud je također ocijenio i djelomično osnovanima tužbene zahtjeve mlt. 3. i 4. tužitelja dosudivši im svakome po iznos od 9.954,21 EUR.

53. Naime, trajnija zajednica života djeda i unučadi ne svodi se samo na zajedničko stanovanje, već postoji i u situaciji kada žive svatko u svome domu, ali su u svakodnevnom životu upućeni jedni na druge i međusobno si pomažu, što je utvrđeno u ovome konkretnom slučaju, jer radi se o mlt. dječacima koji su očito bili jako povezani s pok. djedom, s kojim su bili u svakodnevnom kontaktu a što proizlazi iz iskaza njihove majke ovdje 2. tužiteljice čiji je iskaz ovaj sud ocijenio uvjerljivim i istinitim. Ovakav pravni stav kojeg prihvaća i ovaj sud izražen je i u odluci Vrhovnog suda RH broj Rev-673/06-2.

54. Tužiteljima pripada i pravo na kamatu koja sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a dospijeva danom podnošenja tužbe što je u konkretnom slučaju 2. kolovoza 2019.

55. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a prema kojoj će odredbi sud, ako su stranke djelomično uspjele u parnici, najprije utvrditi postotak u kojem je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici.

56. S obzirom da su tužitelji ostvarili veći uspjeh u sporu, u skladu s takvim djelomičnim uspjehom trebalo im je odmjeriti visinu troškova postupka primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a.

57. Tužitelji su uspjeli sa 77,1% (osnov 100%+visina 54,19%=154,19 podijeljeno sa 2=71,1%), dok je uspjeh tuženika i umješača na strani tuženika 22,59% (osnov 0%+visina 45,19%=45,19:2=22,59%).

58. Kada se od uspjeha tužitelja oduzme manji uspjeh tuženika i umješača na strani tuženika, proizlazi da su tužitelji u sporu uspjeli u omjeru od 54,51%.

59. Tužiteljima su priznati troškovi sastava tužbe (822 boda), sastava podneska od 4. ožujka 2020. (822 boda), sastava podneska od 11. travnja 2023. (822 boda), sastava podneska od 13. travnja 2023. (822 boda),sastava podneska od 6. prosinca 2024. (822 boda), sastav podneska od 16. prosinca 2024. (100 bodova), sastava podneska od 23. prosinca 2024. (100 bodova), sastava podneska od 22. rujna 2025. (100 bodova), troškovi pristupa punomoćnika na ročišta 24. veljače 2020., 7. rujna 2020., 27. siječnja 2021., 28. lipnja 2021., 22. studenog 2021., 4. travnja 2023., 12. prosinca 2024., 27. lipnja 2025. i 20. listopada 2025. (svaki pristup ročištu 822 boda) sve sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/2012., 103/2014., 118/2014.,107/2015., 37/2022. i 126/2022.).

60. Kako je vrijednost jednog boda 2,00 EUR-a, ukupan prethodno opisan trošak tužitelja iznosi 25.536,00 EUR.

61. Tužiteljima je također priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 663,61 EUR kao i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 331,80 EUR.

62. Dakle, tužiteljima je priznat ukupni trošak u iznosu od 26.531,41 EUR, ali u skladu s uspjehom tužitelja u ovoj parnici u iznosu od 54,51%, tužiteljima je valjalo dosuditi iznos od 14.462,27 EUR-a.

63. Tužiteljima nije priznat putni trošak njihovog punomoćnika kao i trošak cestarine s obzirom da u sjedištu suda ima veći broj odvjetnika kojih su tužitelji mogli opunomoćiti za zastupanje u ovoj pravnoj stvari.

64. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Krku 5. prosinca 2025.

Sutkinja

Irena Bonifačić-Kraljić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude donesene u prvom stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude (čl. 348. st. 1. ZPP-a).

Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku (čl. 357. ZPP-a).

Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom (čl. 348. st. 2. ZPP-a).

O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud (čl. 348. st. 3. ZPP-a).

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika

3. Pun. umješača na strani tuženika