P-3796/2022.

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sucu tog suda Katarini Heinrich, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: SE (rođena KE, pok. S) iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici kćerki KE, a ova po punomoćniku Hrvoju Alajbegu, odvjetniku na adresi [adresa], protiv tuženika:

PE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Vlahi Duplančiću, odvjetniku u Splitu, radi nepačanja (uznemiravanja) prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 1010. studenog 2025. godine, u nazočnosti punomoćnice tužiteljice KE, tuženika PE osobno uz zamjenika punomoćnika IE, odvjetničkog vježbenika kod odvjetnika Vlahe Duplančića, dana 5. prosinca 2025. godine, donio je i objavio

p r e s u d u

I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostaviti prijašnje stanje na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] ZGR oznake zemljišta KUĆA I DVOR, površine 254 m2, upisana u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to zasebne sobe iznad kuhinje površine 13.60 m2 na način da će predati ključeve od iste sobe ovdje tužiteljici te se kaniti takvog ili sličnog uznemiravanja vlasničkih prava tužitelja na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] ZGR oznake zemljišta KUĆA I DVOR, površine 254 m2, upisana u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predati ključeve od predmetne drvene konstrukcije (objekta) ovdje tužiteljici te se kaniti takvog ili sličnog uznemiravanja vlasničkih prava tužitelja na nekretnini označenoj kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] oznake zemljišta ŠUMA, ukupne površine 968 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

III. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice pod točkom II koji glasi:

" Dužan je tuženik na ime nastale imovinske štete u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici iznos od 75.345,00 kuna odnosno 10.000,00 Eur-a (fiksni tečaj konverzije) sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 01.11.2017.godine pa do namirenja konačnom isplatom, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope HNB-e koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za tri postotna poena.

IV. Odbija se protutužbeni zahtjev tuženika koji glasi:

1. "Dužna je tužiteljica -protutužena u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe iz zgrade označene kao čest. zgr. l07/1 Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] odnijeti stvari i to: 1. Veliki bijeli ormar prepun posteljine i ručnika (110 cm x 60 cm x207 cm.),2. 4 komada madraca (naslaganih) na postojeći krevet veličine 110 cm x 180 cm x 80 cm, 3. 2 fotelje od ratana za dvor širine 75 cm, visine 100 cm,4. komoda smeđe boje 70 cm x 105 cm x 33 cm,5. 1 krevet na sklapanje (sklopljen) 80 cm x 33 cm x 110 cm,6. 1 bijela komoda ll0 cm x 50 cm x 78 cm.,7. 1 stari televizor 50 cm. x 45 cm.48 cm,8. l bijela komoda sa 3 ladice 50 cm x 40 cm x75 cm, 9. 2 plastične kutije nabacane jedna na drugu ukupne veličine 60 cm x 40 cm. x 65 cm, 10. 1 dodatni madrac na drugom krevetu 180 x 80 cm, 11. 3 lampe od kojih jedna stoji već godinama bez suglasnosti, 12. 1 bijela plastična košara za odjela 40 cm. x 58 cm. x 30 cm, 13. 7 jastuka srednje veličine, 14. 12 jastuka tanjih za sjedenje u vrtu, 15. 2 dodatna ogledala pored postojećeg, 16. Zidni ormar (bivša vrata) 200 cm. x 210 cm. prepun stvari obitelji K, 17. 1 bijeli kuhinjski stol na rasklapanje ( sklopljen 60 cm x 60 cm x70 c,),18. 1 bijela komoda sa 3 ladice 50 cm x 40 cm x 75 cm, 19. 1 okvir kreveta na sklapanje, 20. I daska za peglanje rublja, 2l. Zidni ormar (bivša vrata) u sobi do mora stari jastuci, i cipele, 22. I

- aluminijske ljestvice, od 6 stepenica, 23.1 željezne ljestvice od 3 stepenice, te predmetnu zgradu označenu kao čest. zgr. ostaviti slobodno od osoba i stvari i prepustiti na korištenje tuženiku i njegovoj obitelji u sedmom mjesecu 2024.g.,zatim u 9. mjesecu 2024., pa onda u 11. mjesecu 2024.g, potom u 2. mjesecu 2025.g.,zatimu 4. mjesecu 2025.g., te nadalje svaki drugi mjesec.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da su stranke suvlasnici nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] ZGR oznake zemljišta KUĆA I DVOR, površine 254 m2, te kat. čest. [katastarska čestica] oznake zemljišta ŠUMA, površine 292 m2, ukupne površine 546 m2, kat. čest. zem. [katastarska čestica] oznake zemljišta ŠUMA, ukupne površine 968 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sve uknjižene ime stranaka, svake za po jednu polovinu dijela. da je tuženik izvršio uznemiravanje prava vlasništva tužiteljice na način da je na nekretnini 107/1 ZGR, zasebnu sobu površine 13,60 m2, zaključao i time onemogućio korištenje iste tužiteljici koja je također vlasnica, odnosno pristup. Tužiteljica da je za isto saznala po dolasku njene obitelji u predmetnu nekretninu u [adresa] u srpnju ove godine, uvidjevši da ključ navedene sobe nije ostavljen na mjestu u glavnoj kući gdje svi ostali ključevi stoje. Po saznanju da joj je onemogućeno korištenje navedene prostorije - sobe, tužiteljica je dana 20.07.2022. pozvala susjede koji su također ustanovili da su vrata sobe zaključana i da tuženik nije ostavio tužiteljici ključ. Ističe kako je posljednjih 20 godina tužiteljica samostalno znatno ulagala u održavanje, uređenje i obnovu cijele nekretnine, tako je 2010. godine obnovila krov, a 2011. godine je popločala terasu kamenim pločama. Nasuprot tome, da tuženik nije doprinosio uređenju ostatku kuće, već je isključivo renovirao zasebnu predmetnu sobu čije je korištenje onemogućio tužiteljici. Također se naglašava kako je tužiteljici i njenoj obitelji od 2005. godine konstantno na razne načine onemogućavano korištenje navedene sobe, što je čak rezultiralo time da je tužiteljica sa svojom obitelji bila primorana iznajmiti apartman u blizini zbog nedostatka prostora za boravak u vlastitoj kući. Prije otprilike godinu dana tuženik je otključao sobu i ključ ostavio na raspolaganje tužiteljici, no ponovo ga ovog ljeta 2022. godine nije ostavio tužiteljici i time je onemogućio tužiteljici korištenje iste. Usto je tužiteljica neometano koristila cijelu nekretninu, kao što se i danas koristi ostatkom nekretnine, izuzev predmetne sobe, čime je evidentno tuženik onemogućavanjem korištenja nekretnine u njezinom vlasništvu počinio uznemiravanje istoga. Nadalje, tuženik da je uznemiravanje prava vlasništva ovdje tužiteljice na nekretnini kat. čest. zem. [katastarska čestica] oznake zemljišta ŠUMA, izvršio na način da je isti nalio armiranobetonsku ploču te na istoj postavio (montirao) drveni objekt bez znanja i suglasnosti tužiteljice. Istim objektom koristi se isključivo tuženik za odlaganje svojih osobnih stvari, kao i što tužiteljicu onemogućuje u korištenju i posjedu istog objekta s obzirom da tužiteljica nema ni ključ predmetnog drvenog objekta niti joj ga je tuženik ikada dao. Opisanom postupanjem da je tuženik počinio uznemiravanje istoga prava. Slijedom svega navedenog i potkrijepljenog dokazima predlaže se kao i u izreci presude.

2. U odgovoru na tužbu tuženi se istoj protivi navodi da je tuženik uistinu zaključao predmetnu sobu jer da je na to bio ovlašten, sukladno dogovoru između stranaka o načinu korištenja predmetne nekretnine iz 2008. godine na način da svaka stranka koristiti predmetnu nekrentinu određeni dio godine, a druga stranka preostali dio godine s tim da predmet zajedničkog korištenja na opisani način bude stan koji je položen u predmetnoj zgradi zajedno sa okućnicom i terenom oko kuće, osim što će svaka stranka zadržati z sebe dio za potrebe čuvanja svojih stvari., da je navedeni dogovor između stranaka realiziran i izvršavao se od 2008.g, pa sve do danas.

3. U dokaznom postupku pročitana je i pregledana sva pisana dokumentacija u spisu i to: zk izvadak, fotografije list 7-10 spisa, skica predmetne nekretnine, fotografije 42-49 spisa, rješenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprava za inspekcijske poslove od 5. ožujka 2018.g., presuda Upravnog suda u Splitu, UsIgr-292/18. od 21. prosinca 2018.g., korespondencija stranaka od 28.08.2023.g, 14.06.2023.g., 22.05.2023.g., 24.05.2023.g., Ugovor o diobi i načinu korištenja, pismo od 14.08.2004.g., rješenje o izvedenom stanju od 29.12.2016.g., izveden je dokaz saslušanjem svjedoka KE, RE, SES, BE, NE, HE, UE, te tuženika PE, pregledan je spis Psp-182/17.

4. Tužbeni zahtjev djelomično je osnovan, dok protutužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Tužiteljica tužbom od tuženika zahtjeva da joj preda u suposjed zasebnu sobu iznad kuhinje, površine 13,60 m2, na način da joj preda ključeve te sobe, koja čini sastavni dio kuće i dvora koji se nalaze na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukloni neovlašteno izgrađenu armiranobetonsku ploču te postavljenu drvenu konstrukciju, podredno da tužiteljici preda ključeve drvene konstrukcije, te konačno da joj tuženik na ime imovinske štete isplati iznos od 10.000 EUR.

6. Uvidom u zk izvadak za čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj se nalazi „zasebna soba iznad kuhinje, površine 13,60 m2, utvrđeno je da je ista, kao i čest. zem. [katastarska čestica], uknjižena kao vlasništvo tužiteljice KES ( udane SE ) te tuženika PE, svakog za po ½ dijela cjeline, što znači da su tužiteljica SE i tuženik, brat tužiteljice PE, suvlasnici i suposjednici predmetnih nekretnina u istim suvlasničkim udjelima.

7. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je on uistinu zaključao predmetnu sobu, no da je na to bio ovlašten jer je tu sobu zaključao sukladno dogovoru između stranaka o načinu korištenja predmetne nekretnine iz 2008. godine, na način da će svaka od stranaka koristiti predmetnu nekretninu određeni dio godine a druga stranka drugi dio godine s tim da predmet zajedničkog korištenja bude stan koji je položen u predmetnoj zgradi zajedno s okućnicom i terenom oko zgrade, osim što će svaka strana zadržati za sebe za potrebe čuvanja svojih vlastitih stvari određeni dio i to tuženik upravo predmetnu sobu.

8. Odredbom čl. 36. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi. U sumnji koliki su suvlasnički dijelovi, smatra se da su jednaki.

9. Članak 37. ZV-a propisuje kad postoji suvlasništvo neke stvari, uzima se da je ta stvar pravno razdijeljena na sadržajno jednake dijelove (idealne dijelove), kojima je veličina određena veličinom suvlasničkih dijelova. Idealni dio stvari je neodvojiv od suvlasničkoga dijela koji ga određuje. U pravnom se prometu uzima da je idealni dio stvari samostalna stvar; sve što je određeno za stvari vrijedi i za idealne dijelove, ako nije što posebno propisano. Svaki suvlasnik je vlasnik onoga idealnoga dijela stvari koji odgovara njegovu suvlasničkom dijelu, pa glede njega ima sve ovlasti kakve pripadaju vlasniku, ako ih može izvršavati s obzirom na narav idealnoga dijela. Suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, odnosno svojim suvlasničkim dijelom po pravilima koja vrijede za vlasnikova pravna raspolaganja stvarima ako time ne dira u tuđa prava. Kad suvlasnik prodaje svoj dio, ostali suvlasnici nemaju pravo prvokupa, osim ako im to pravo pripada na posebnom pravnom temelju.

10. Svaki suvlasnik ima pravo glede svoga idealnoga dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasništva.

11. Člankom 38. ZV-a propisano je nije li što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika. Plodovi i druge koristi od cijele stvari, kao i troškovi i tereti, dijele se među sve suvlasnike razmjerno veličini njihovih suvlasničkih dijelova, ako se drukčije ne sporazumiju. Svaki suvlasnik ima pravo u svako doba zahtijevati da se polože računi i podijele sve koristi. Svaki suvlasnik nekretnine koji ima za to odgovarajući suvlasnički dio, ima pravo u svako doba zahtijevati da se u korist njegova suvlasničkoga dijela nekretnine osnuje vlasništvo određenoga posebnoga dijela, ako su ispunjene pretpostavke pod kojima se ono može osnovati.

12. Nije sporno da je tužiteljica suvlasnica predmetnih nekretnina za ½ dijela, kao što nije sporno da tuženik brani tužiteljici korištenje nekih dijelova predmetnih nekretnina i to „ sobu iznad kuhinje, površine 13,60 m2," te drvenu konstrukciju izgrađenu na armiranobetonskoj ploči, čime postupa suprotno zakonskoj odredbi čl. 38. ZV-a kojom je propisano da svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika. Tužiteljica od tuženika zahtjeva da joj omogući korištenje svih dijelova nekretnina kojih je suvlasnica za ½ dijela na jednak način na koji ih i tuženik koristi, zbog čega na taj način ne bi vrijeđala prva tuženika na predmetnim nekretninama.

13. Odredba čl. 42. st. 1. ZV- propisuje da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje. Stavak 2. istog članka propisuje da je donošenje odluke iz stavka 1. ovoga članka posao redovite uprave, a isto tako i odlučivanje o izmjenama i opozivu prijašnje odluke o tome.

14. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je on uistinu zaključao predmetnu sobu, no da je na to bio ovlašten jer je tu sobu zaključao sukladno dogovoru između stranaka o načinu korištenja predmetne nekretnine iz 2008. godine, na način da će svaka od stranaka koristiti predmetnu nekretninu određeni dio godine a druga stranka drugi dio godine s tim da predmet zajedničkog korištenja bude stan koji je položen u predmetnoj zgradi zajedno s okućnicom i terenom oko zgrade, osim što će svaka strana zadržati za sebe za potrebe čuvanja svojih vlastitih stvari određeni dio i to tuženik upravo predmetnu sobu. Tuženik PE, kao tužitelj u predmetu smetanja posjeda Psp-182/17, protiv tužene ŽE, u tužbi od 21.08.2017.g., navodi da su stranke suvlasnici i suposjednici kompleksa obiteljske kuće s okućnicom, da tužena ad 2. SE, sa kojom tužitelj već godinama ne komunicira zbog njenog odbijanja da se na transparentan način podijeli obiteljska imovina, spominje se mail, u kojem SE potvrđuje da dioba imovine nije potvrđena te daje vlastiti prijedlog diobe. Nadalje u tužbi ovdje tuženik PE, navodi slijedeće:" kako tužena ad 2. SE u svojoj komunikaciji navodi predmetna nekretnina – kompleks vile " P" s okućnicom, ni faktično ni pravno nije podijeljen među suvlasnicima. Nadalje navodi da su suvlasnici godinama kuću koristili na način da je koriste u različitim razdobljima u godini, s tim da su obje stranke imale ključeve svih prostorija.

10. Na okolnosti posjedovanja predmetnih nekretnina saslušani su svjedoci i stranke. Svjedokinja KE, pok. I, iz [adresa], stara 60 godina, kći tužiteljice, Navodi da čest. zem. [katastarska čestica] oznake kuća i dvor u naravi predstavlja kuću i dvor s time da su stranke u ovom postupku suvlasnici iste za ½ dijela, dok su vlasnici druge polovine njihovi rođaci koji tu kuću isto koriste. Objekt na čest. zem. [katastarska čestica] sastoji se od dvije sobe jedne kuhinje, kupaonice i jedne sobe poviše kuhinje koja je i predmet ovog spora. Tlocrtna površina kuće je 60m2 a površina ove predmetne sobe iznosi 13m2. Pored ove čest. zem. [katastarska čestica] u sastavu posjeda i vlasništva stranaka nalaze se još dvije parcele čest. zem. [katastarska čestica] na međi kojih se nalazila ranije ruševina koju je ona obnovila i koja je na inicijativu tuženika porušena od strane građ. inspekcije. Tu porušenu kuću je uredila u cilju proširenja stambenog prostora koji bi omogućio strankama u ovom postupku da komotnije koriste svoju imovinu. Ističe kako je tuženik od kada je stambeni objekt s njene strane obnovljen bio u posjedu ključa te kuće te je mogao koristiti s time da tužiteljica nikada nije imala ključ sporne sobe osim jedne godine 2021.g., kada su se slučajno sreli u [adresa], a nakon čega ponovno nisu imali mogućnost pristupa u spornu sobu. Nadalje, navodi da je bilo pokušaja dogovora o načinu korištenja zajedničkog vlasništva još 2004. godine s time da je nakon tog dogovora tuženik na dijelu parcele čest. zem. [katastarska čestica] betonirao podij na kojemu je postavio drvenu kućicu koju je dovezao iz Njemačke u kojem je držao svoje stvari i od koje tužiteljica nije imala ključ niti su išta u njoj držali. Navodi da je sporna soba poviše kuhinje građena 30. godine nakon što je izgrađena glavna kuća 1985.g., i to od strane prednika stranaka. Na poseban upit pun. tuženika jesu li se protivili tome kada je tuženik izgradio betonski plato i na njemu montirao drvenu kuću svjedokinja navodi da su oni tome oduvijek prigovarali međutim nisu se službeno protivili postavljanju jer o tome nisu od strane tuženika niti bili obaviješteni. Na daljnje pitanje je li tuženik ponudio da će i njima montirati jednu takvu drvenu kućicu svjedokinja navodi da je o tome saznala tek iz sadržaja podnesak tuženika. Na daljnje pitanje navodi kako u kućici stvari drži isključivo tuženik. Na daljnje pitanje navodi kako ona u drvenoj kućici ne drži nikakve stvari prvenstveno iz razloga jer je ista u cijelosti popunjena stvarima tuženika a osim toga u nju ne može pristupiti jer nema ključa.

11. Tuženik PE, pok. S, iz [adresa], star 79 godina, propisno naveo je da tužiteljica već sigurno 20godina nije posjedovala ključ sporne sobe iznad kuhinje., dok se ključ sada porušenog objekta nalazi u drvenom sandučiću koji je uvijek bio otvoren, u vili koju su zajednički koristili odnosno u glavnoj vili. Na poseban upit pun. tuženika navodi da je točno da je tužiteljica od uvijek bila nezadovoljna što tuženik koristi ovaj sporni prostor poviše kuhinje. S time da nikada nije konkretno tražila da joj da ključ. Na daljnje pitanje gdje se nalazio ključ spornog prostora u vrijeme kada tuženik ne bi boravio u [adresa], navodi da se ključ nalazio kod povjerljive osobe, kod ĐE kod kojega sam držao sve ostale ključeve, a jedan primjerak ključeva dao je NE.

12. Svjedokinja RE, kći R, iz [adresa], stara 45 godina, nesrodna, navela je da u [adresa] živi već 27 godina tako da poznaje tužiteljicu SE i njenu kći KE, dok tuženika ne poznaje, posjećivala je tužiteljicu kod kuće s time da bi boravile u dvoru pored kuhinje. U vrijeme kada je dolazila kod tužiteljice nije nikada vidjela tuženika a poznato joj je da između stranaka postoji dogovor o načinu korištenja kuće po razdobljima. Upitana je li joj se tužiteljica potužila da ne može ući u neku od prostorija navodi da je tužiteljica pozvala nju i gospodina B, pa su se svi zajedno uvjerili da tužiteljica nije u mogućnosti ući u prostor koji ima samostalan ulaz vanjskim stepeništem a nalazi se poviše kuhinje. Upitana je li joj poznato na koji je način tužiteljica do tada ulazila odnosno je li imala ključ od te prostorije navodi da joj je poznato da je ključ oduvijek trebao biti na mjestu gdje su se dogovorili. Također, je te prigode uočila na terenu malu drvenu kućicu koje do tada nije bilo, odnosno do toga trenutka je nije bila primijetila, a nije joj poznato je li tužiteljica imala ključ u posjedu. Posebno upitana od strane zamj. pun. tuženika da pojasni način na koje su se stranke dogovorile o načinu korištenja objekta i je li joj poznato da bi svaka od stranaka isključivo koristila neki prostor odnosno je li joj poznato tko je što koristio svjedokinja navodi da je njoj poznato da su se stranke dogovorile da će u razdoblju kada koriste kuću koristiti sve prostorije koje se tamo nalaze. Na daljnji upit zamj. pun. tuženika navodi da nije uočila da bi se osim drvene kućice koju je spomenula uz glavnu kuću na terenu nalazila prizemnica s wc-om i alatnicom.

13. Svjedok NE, pok. N naveo je da tuženika gospodina KE poznaje još od 2014. godine kada su se i sprijateljili i počeli družiti tako da mu je dao sve ključeve njegove kuće u [adresa] kako bi u slučaju potrebe, zbog moguće kiše ili kada bi trebalo obaviti neke radove ili pustiti radnike imao pristup u kuću. Upitan navodi da je imao ključeve od prostorija koje je tuženik koristio i to kuhinje, hodnika, dvije sobe u prizemlju, te jedne spavaća soba na katu poviše te kuhinje u koju se ulazi vanjskim stepeništem. Navodi da mu je tuženik rekao da su se oni unutar obitelji podijeli i pred 20 godina tako da je ovo što sam ranije opisao pripalo tuženiku a ova stara kuća koju je tužiteljica porušila i na njeno mjesto napravila novu kuću pripala je prema dogovoru tužiteljici. Kada me pitate je li tuženik u toj staroj kući koja je pripala dogovorom tužiteljici koristio neke prostorije navodi da je koristio wc jer mu je bio bliži stepeništu spavaće sobe i alatnicu. Cijela ta stara kuća male je površine ukupne površine cca 14m2. Na poseban upit pun. tužiteljice je li mu poznato gdje su stajali ključevi od stare kuće sa alatnicom, wc-om i sobom svjedok navodi da su se isti nalazili u kući koju je koristio tuženik u sandučiću na zidu u kojem su visjeli svi ključevi na dvije prečke.

14. Svjedok HE, pok. H iz [adresa], naveo je da tuženika poznaje jer sam za njega vršio poslove čišćenja cijele površine parcele na kojoj ima dosta stabala. Najveći zahvat je radio 2019. godine kada je posjekao stabla jer ga je tuženik obavijestio da su ga vatrogasci upozorili da je potrebno očistiti i prorijediti stabla na parceli zbog opasnosti od požara, što je i uradio a što mu je platio tuženik. I prije je za tuženika radio neke manje poslove. Koliko mu je poznato članovi obitelji su koristili kuću naizmjenice a čuo je i da su se između sebe podijelili, a i da su se dogovorili da će svatko koristiti neki prostor, a upitan u koji prostor je ulazio navodim da je to donja kuća u kojoj je boravio tuženik u njegovom razdoblju. Da mu je tuženik rekao da se stranke između sebe dogovaraju o korištenju donje kuće u kojoj je ranije bio, a da je tužiteljica porušila gornju, staru kuću, koja je bila manja i na njeno mjesto napravila veću a sve to bez znanja tuženika a da je tuženik rekao da su se o tome trebali dogovoriti. Posebno upitan od strane pun. tužitelja navodi samo da mu je poznato da je u vrijeme kada je bio kod tuženika radi izvođenja radova u vrtu tuženik koristio prizemlje sa kuhinjom i ostalim prostorijama i sobu poviše kuhinje, a da je koristio sobu poviše kuhinje mu je poznato jer je tuženiku pomogao nositi neki namještaj.

15. Svjedokinja UE, supruga tuženika/protutužitelja, navela je da je predmetna kuća u [adresa] i teren na kojoj je izgrađena, dio zajedničke imovine stranaka koju su naslijedile od njihovih prednika. Poznato joj je da su njen suprug i njegova sestra pred 20 godina izvlačili žljebove o tome na koji će način koristiti dvije spavaće sobe samostalno tako da je njen suprug dobio sobu poviše kuhinje, njegova sestra je dobila sobu u šumskoj kućici dok su sve ostalo koristili zajednički. Ključevi tih prostorija nalazili su se u kuhinji ispod njihove sobe do kojih su svi mogli pristupiti. Uz sobu tužiteljice nalazio se wc koji su oni koristili jer im je bilo jednostavnije iz njihove sobe doći do wc-a nego do wc-a u prizemlju kuće, osim wc-a koristili su i alatnicu u kojoj je još bio alat njihovih roditelja, a poviše je postojao tavan u kojem su bile još neke stvari njihovih roditelja. Tavan je bio zaključan a ključ toga katanca je visio u prvoj sobi zajedno sa ostalim ključevima. Istina je da su ona i suprug na betonsku konstrukciju postavili montažnu drvenu kućicu koju su dovezli iz Njemačke, tužiteljica ne posjeduje ključ te kućice, a upitana je li kućica postavljena prije ili poslije dogovora između tuženika i majke tužiteljice o korištenju spavaćih soba navodi da je dogovor postignut 2004. a kućica je postavljena 2010. Ukupna površina zemljišta iznosi 2000m2. Na poseban upit pun. tužiteljice/protutužene navodi da su sobu poviše kuhinje nesmetano koristili cijelo vrijeme od 2004. godine od kada je postignut dogovor. Na poseban upit zamj. pun. tuženika/protutužitelja je li između stanaka postojao dogovor da se ključevi soba koji su pripale istima ostavljaju na pristupačnom mjestu kako bi druga strana te prostorije mogla koristiti, navodi da nije bilo takvog dogovora jer onda ne bi bila postignuta svrha istog, odnosno da svatko samostalno koristi jednu sobu. Na daljnji upit istog punomoćnika je li tužiteljica od kada je izgrađena nova kuća ikada ponudila neki način diobe zajedničke imovine, navodi da nije. Na poseban upit tuženika navodi da je dogovor postojao da se prostorije koje su zajedničke ne pretrpavaju stvarima. Na poseban upit tuženika/protutužitelja zbog čega nisu pristali na ponudu tužiteljice da se zajednički koristi novo izgrađena kuća odgovara da je kuća bila bespravno građena.

16. Svjedokinja SES, pok. U, iz [adresa], stara 67 godina, druga rodica stranaka, navela je da je njena majka Ž prva rodica majke stranaka, pok. P, tako da je često dolazila u kuću stranaka u [adresa]. Priznaje da sam nešto bliža po godinama sa kćerkom tužiteljice, zbog čega su se one češće i družile , međutim s obje stranke je u dobrim odnosima zbog čega o predmetu spora može nepristrano iskazivati. Upitana je li joj poznato na koji način su stranke koristile prostorije u kući u [adresa] navodi da se sjeća da su 2003. godine njeni prijatelji doživjeli havariju sa jedrilicom pa su je zamolili ako mogu prespavati u njenoj kući, kako je njena kuća u [adresa] mala, nije bilo dovoljno mjesta za svih zamolila je tužiteljicu da dopusti njenom suprugu i njoj da prespavaju kod njih u njihovoj kući. Ponudili su im da prespavaju u tzv. "Golubarniku" međutim kako nije bilo WC-a smjestili su se kod njene prijateljice FE. Upitana da li taj golubarnik predstavlja zasebnu sobu i da li se nalazi iznad kuhinje navodi da je to točno s time da se u taj prostor ulazi zasebnim stepeništem. Nakon tog događaja tužiteljica ju je obavijestila da više nije u mogućnosti pristupiti u "golubarnik" jer su vrata zaključana, a ona nema ključ, a da je vrata zaključao tuženik. Navodi da je drvenu kučicu vidjela usput, a nema nikakvih saznanja tko ju je koristio, s tim da joj je tužiteljica bila rekla da je tu kućicu izgradio tuženik. Na pitanje pun. tuženika navodi da koliko je njoj poznato stranke su kuću [adresa] koristile naizmjenično osim što se sjeća jedne prigode kada su zajedno boravili zbog toga što je tuženik i supruga doživjeli prometnu nesreću pa su ostali u kući, a supruga je bila u bolnici. Posebno upitana od strane tuženika osobno je li joj poznato da su stranke 2004. godine u stanu u [adresa] postigle dogovor o načinu korištenja kuće u [adresa] na način da je stara kuća na kojoj je tužiteljica kasnije izgradila novi objekt koji je u međuvremenu porušen pripadne tužiteljici, a "golubarnik" da je pripao tuženiku svjedokinja navodi da ona o tome nije imala nikakvih saznanja sve do trenutka kada joj je tuženik prošle godine uputio e mail kojim ju je obavijestio o tom događaju, tako da o tome ima ma saznanja isključivo iz e –mail tuženika od lani.

17. Svjedokinja BE navela je da od 2020. godine živi u [adresa] stalno, a prije je boravila svako ljeto. O predmetnu spora ima nekih saznanja odnosno poznato joj je da su se stranke između sebe dogovorile da će svaka samostalno posjedovati po jedan pomoćni objekt dok bi glavnu zgradu koristili zajednički svatko u svom terminu. Po tom dogovoru soba iznad kuhinje tzv. "golubarnik" pripao je tuženiku, a šupe su pripale tužiteljici s time da je u jednom dijelu tih šupa i WC kojega je tuženik mogao koristiti. Poznato joj je da je na temeljima šupe tužiteljica izgradila manji objekt koji je nešto prelazio gabarite ranije postojećeg objekta, pa je s obzirom da je ista bila izgrađena bez dokumentacije, a po prijavi tuženika porušena. Također joj je poznato da je tuženik poviše postojećih objekata za zajedničkom terenu, izgradio betonski plato i na njemu postavio drvenu kućicu koju isključivo on koristi, a tužiteljica nema pristup.

17.1. Saslušani svjedoci su iskazivali uvjerljivo o onome o čemu imaju neposrednih saznanja pa im je sud poklonio vjeru.

18. Iz svih izvedenih dokaza proizlazi da su stranke suvlasnici i suposjednici predmetnih nekretnina, da je uistinu između stranaka postojao dogovor o načinu korištenja istih koji se prvenstveno odnosio na korištenje kuće u različitim terminima, tim da su stranke dogovorile da svakom od suvlasnika pripadne jedna prostorija u koju može po napuštanju zajedničke kuće, spremiti svoje stvari, o čemu ne postoji pisana isprava niti je ista između stranaka ikada sastavljena. Također iz provedenih dokaza a i iz iskaza samih stranaka proizlazi da su se ključevi svih zajedničkih prostorija, pa tako i ove predmetne sobe poviše kuhinje – golubarnika, te sada porušene sobe u staroj kući, nalazili u glavnoj kući u drvenom ormariću, do kojega je u svako vrijeme mogla doći svaka od stranaka. Očito je također da su stranke još od smrti svojih roditelja pokušavale bezuspješno razvrgnuti suvlasničku zajednicu na predmetnim nekretninama, što do danas nisu napravile, zbog koje se situacije između stranaka vode brojni parnični postupci. Tužiteljica je suvlasnica i suposjednica predmetnih nekretnina, tuženik joj bravi pristup u predmetne prostorije, zbog čega je zahtjev tužiteljice u tom dijelu usvojen, dok je zahtjev za isplatu naknade štete zbog nekorištenja predmetnih nekretnina, odbijen jer na te okolnosti tužiteljica nije dostavila niti predložila izvođenja bilo kakvih dokaza. Kako je tužbeni zahtjev tužiteljice na predaju u suposjed nekretnine u suvlasništvu stranaka usvojen, tako je protutužbeni zahtjev tuženika na ispražnjenje prostorije u suvlasništvu stranaka odbijen kao neosnovan, te je odlučeno kao u izreci presude pod točkom IV.

U Supetru, dana 5. prosinca 2025. godine

Sutkinja

Katarina Heinrich

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dostave presude. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud. Odluka kojom se završava spor u postupku male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka čl. 354. st. 2. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud neće dostavljati presudu prema odredbama Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 25/13) o dostavi pismena. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis presude. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasne ploče sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).

Dostaviti:

1. odvj. Hrvoje Alajbeg, Supetar

2. odvj. Vlaho Duplančić, Split