Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Vukovaru

    Vukovar, Županijska 33

    Broj: K-22/2024-22

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K A

    P R E S U D A

    Županijski sud u Vukovaru u vijeću sastavljenom od suca Velimira Čolovića kao predsjednika vijeća i sudaca porotnika Perice Kešinovića i Marka Miškulina kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Slavice Krajinović u kaznenom predmetu protiv optuženoga EH radi kaznenog djela protiv spolne slobode - teško kazneno djelo protiv spolne slobode, opisano u članku 154. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 1., članka 153. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 154. stavak 2. Kaznenog zakona, a povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru broj K-DO-16/2018-35. od 19. lipnja 2018. i izmjene optužnice od 14. srpnja 2022. te 17. ožujka 2025., nakon održane rasprave 1. prosinca 2025. u nazočnosti optuženika osobno uz branitelja Hrvoja Plavšić odvjetnika iz Vinkovaca i zamjenika Županijskog državnog odvjetnika u Vukovaru Suzane Čučković, 5. prosinca 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Optuženi IH, OIB [osobni identifikacijski broj], zvani E, sin I i BH, rođen B, rođen **.**.1983. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, stolar, zaposlen u stolarskom obrtu u Rokovcima, vlasništvo NH, s mjesečnim primanjima od 3.700,00 kuna, razveden, otac dvoje maloljetne djece, pismen, završio SSS, bez imovine, bez čina, osuđivan presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj Kzd-154/2017. od 04. veljače 2019., koja presuda je pravomoćna 27. studenoga 2019., zbog kaznenog djela iz članka 177. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona – povreda djetetovih prava, na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, uvjetno na pet godina, drugi kazneni postupak se ne vodi;

    k r i v  j e

    što je:

    u vremenu od siječnja 2014., pa do početka ožujka 2016. u [adresa], u obiteljskoj kući, u nakani da zadovolji svoj spolni nagon, nakon što bi njegova supruga TH odbila da s njim ima spolni odnos, govorio joj da će je ubiti ako ne pristane, da će saznati s kim ona spava, da će biti grozan prema djeci, te da će napraviti neko "sranje", da bi potom bacao daljinski upravljač od televizora i telefon, čupao telefonske žice, zbog čega mu ona iz straha za vlastitu sigurnost, nije pružila fizički otpor, nakon čega je on unatoč njezinom plakanju, skinuo svoje i njezine gaćice, te svojim penisom prodro u njezinu vaginu i obavio spolni odnos,

    dakle, s bliskom osobom, uporabom prijetnje da će izravno napasti na život ili tijelo silovane ili druge osobe bez njenog pristanka, izvršio spolni odnošaj,

    čime je počinio kazneno djelo protiv spolne slobode - teško kazneno djelo protiv spolne slobode, opisano u članku 154. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 1., članka 153. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 154. stavak 2. Kaznenog zakona (Narodne novine: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., i 101/17. - nastavno KZ/11),

    pa se temeljem odredbe članka 154. stavak 2. KZ/11. (Narodne novine: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., i 101/17. - nastavno KZ/11),

    o s u đ u j e

    na kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine i 6 (šest) mjeseci

    Temeljem članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku oštećena TH se sa imovinsko – pravnim zahtjevom upućuje u parnicu.

    Temeljem članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku optuženi je dužan platiti ovome sudu na ime troškova psihijatrijskog vještačenja iznos od 491,07 eura (četristodevedestjedaneuro i sedamcenti), na ime troškova psihologijskog vještačenja iznos od 1.119,78 eura (tisućustodevetnaesteura i sedamdesetosam centi), na ime troškova svjedoka iznos od 58,93 eura (pedesetosameura i devedesttricenta) i paušalni iznos od 300,00 eura (tristoeura) i to u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe.

    Obrazloženje

    1. Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru podiglo je kod ovoga suda optužnicu broj K-DO-16/2018-35. od 19. lipnja 2018. protiv optuženika EH. Podneskom od 14. srpnja 2022. Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru izvršilo je izmjenu zakonskog opisa i pravne kvalifikacije kaznenog djela koja se optuženiku stavlja na teret, te se isti teretio da je počinio jedno kazneno djelo protiv spolne slobode – teško kazneno djelo protiv spolne slobode opisano u članku 154. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 1. članka 153. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 154. stavak 2. Kaznenog zakona sve u svezi s člankom 52. Kaznenog zakona.

    2. Očitujući se o optužbi okrivljeni je iskazao da se ne smatra krivim za terećeno kazneno djelo.

    3. Ispitan kod ovoga suda dana 20. srpnja 2022. optuženik IH u cijelosti je ostao kod obrane koju je iznio u Općinskom državnom odvjetništvu u Vukovaru dana 10. siječnja 2018. i u Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru dana 18. svibnja 2018. Tako je optuženik u svojoj obrani naveo da nije silovao svoju suprugu TH, navodeći da je ona tražila da imaju spolni odnos od njega, te da je to prema njemu bio nasilan spolni odnos. Tom prilikom ga je čupala za kosu, grebala, grizla ga, te ju je par puta bacio sa sebe, rekavši joj da nije normalna žena, nakon čega bi ona počela plakati, govoreći mu da on ima nekoga. Kada ne bi došao na vrijeme kući, po povratku bi se svađali, kojom prilikom bi ona bila ljubomorna, te ga optuživala za nevjeru. Često je tražila da imaju spolni odnos u prostoriji, gdje djeca spavaju, jer ju je to uzbuđivalo. Kada bi imali spolni odnos, u prostoriji bi morao biti mrak. Lažno ga je prijavila da bi napakostila njemu i njegovim roditeljima. U braku sa TH je od 08. studenog 2003., a supruga je pokrenula postupak razvoda braka kada je otišla u Zagreb. U braku je rođeno dvoje djece i to ČH, rođen 2004. i Marko, rođen 2008. Dana 10. ožujka 2016. dok je ležao na krevetu, ona ga je verbalno napala, govoreći mu da ju vara, da je kurvaroš, a kada joj je rekao da ga pusti, lupila ga je nogom u glavu, što su sve djeca gledala i počela plakati. Tom prilikom mu je psovala, a on joj je vratio i rekao da se smiri. Tu noć je otišla kod svojih roditelja, a ujutro se vratila, a nakon 4 dana je s djecom otišla u sigurnu kuću u [adresa]. Ponavlja da suprugu nikada nije prisilio na spolni odnos, a dobrovoljne spolne odnose su imali dva puta tjedno. Jednom prilikom kada nije na vrijeme došao kući, dolaskom u kuću, ona je u ruci imala kuhinjski nož, kojim ga je vijala po dvorištu, govoreći mu da će ga ubiti, a tu su bila prisutna i djeca. Njihova djeca su često boravila kod njegove majke za koje vrijeme bi po Vanjinoj želji imali spolne odnose, u kojima bi ga ona svaki put čupala, grebala, divljala po njemu. TH je imala psihičkih problema od kojih se nije liječila, a htjela se ubiti jednom prilikom kada je bila trudna sa sinom Markom. Još sa 16 godina, pobjegla je od kuće, te je bila odsutna tri dana, kojom prilikom je također pokušala izvršiti suicid. Nikad joj nije fizički prijetio, niti ju je udario. Početkom ožujka 2016., tjedan dana prije nego što je otišla, imali su zadnji put dobrovoljni spolni odnos.

    Na raspravi 1. prosinca 2025. okrivljeni je iskazao da u cijelosti kod ranije obrane sa zapisnika od 20. srpnja 2022. U cijelosti negira navode optužnog akta, da bi ikada bio nasilan prema djeci, pa bi prijetio i oštećenoj niti je bacao telefon i čupao žice. Također nije nikada imao nasilan seksualni odnos sa oštećenom kako to ista tvrdi. Sve počelo tada kada je našao djevojku koja je bila dosta mlađa od njega. Naime, oštećena je bila užasno ljubomorna i zbog te ljubomore mu je pravila različite scene, uvijek je mislila da ima neku ljubavnicu, nitko ga nije smio niti pogledati, a suprotno navodima oštećene ista je bila nasilna prema njemu, ista ga je i čupala i grebala, a jednom ga je udarila nogom u glavu dok je spavao te je imao masnicu na lijevom oku. Nije htio više niti dobrovoljni seks sa oštećenom jer mu se seks s njom gadio, imala je uvijek nekakve uvjete, npr. da se stavi deka, da se prostorija potpuno zamrači, nije htjela niti skinuti majicu niti slično. Uvijek kada bi negdje radio i bio na poslu ista ga je optuživala da je bio sa nekom i da ju je varao, te da je sa tim ženama spavao. Sve to ona je učinila po instrukcijama svoje bake i majke koje su je na to nagovarale. Nije smio ići kod prijatelja koji ima sestru. Također ista ga je uvijek nazivala na posao tako da je morao isključivati mobitel a o tome zna njegov bivši šef. Jednom prigodom kada su bili u izlasku ista je popila šest piva te je tamo vikala "da se idemo kući jebati" te se kada su došli kući bacila na krevet, no ista je za njega bila mrtvo tijelo jer nije više imao potrebu za njom. Negira da bi ikada istoj govorio da je kurva, drolja i sl. Jednom prigodom kada je bio sa novom djevojkom, baka i majka oštećene su ga napale da tuđu djecu voda a o svojoj da ne brine. Prema svojoj djeci nikada nije bio loš niti im činio što nažao. Nikada nije istoj prijetio. Oštećena je dva puta od njega tražila određene seksualne poze, a na što je on i pristao, ali je i to bilo po njezinoj volji.

    4. Da bi utvrdio odlučne i važne činjenice sud je u dokaznom postupku saslušao svjedoke ŽH i PH, te izvršio reprodukciju snimka iskaza oštećene TH, a uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka LH, VH i AH, te pročitao nalaz i mišljenje sa rasprave vještaka dr. Berislava Pašalića i Jadranke Zorić, te izvršio uvid u socijalnu anamnezu Centra za socijalnu skrb Vinkovci od 4. svibnja 2018., mišljenje psihologa Centra za socijalnu skrb Vinkovci od 14. travnja 2017., izvješće Autonomne ženske kuće Zagreb od 4. listopada 2016., nalaz i mišljenje psihologa Autonomne ženske kuće Zagreb od 30. rujan 2016., izvadak iz Matice vjenčanih Matičnog ureda u Vukovaru od 11. lipnja 2018., zapisnik o ispitivanju oštećene Županijskog suda u Zagrebu od 6. veljače 2018., pisani nalaz i mišljenje vještaka dr. Berislava Pašalića od 27. kolovoza 2019., u pisani nalaz i mišljenje vještaka Jadranke Zorić (izbornik DOO) od 28. ožujka 2022., u imovinsko pravni zahtjev oštećenika.

    5. Sud je odbio dokazni prijedlog obrane za ponovnim saslušanjem vještaka psihijatrijske struke dr. Jadranke Zorić budući je ista dala jasan i stručan nalaz i mišljenje te bi njezino ponovno saslušanje predstavljalo odugovlačenje postupka. Sud je također odbio dokazni prijedlog obrane za provedbom psihološko psihijatrijskog vještačenja na okolnost njegovog profila te predispozicije za činjenje kaznenog djela seksualne naravi, kao nevažan i neprikladan za donošenje odluke u ovom postupku, kao i dokazni prijedlog za ponovni saslušanjem oštećene, budući je ista ispitana na raspravi putem video linka na kojoj su bili nazočni i okrivljeni i branitelj te nisu imali pitanja za oštećenu, a dodatno ispitivanje oštećene bi istu traumatiziralo, a što je suprotno zakonskim odredbama. Konačno sud je odbio i dokazni prijedlog obrane za ponovnim saslušanjem vještaka psihijatrijske struke dr. Berislava Pašalića na okolnost činjenice, a vezano za iskaz oštećene da li bi se ista morala sjećati prvog slučaja silovanja, s obzirom da je vještak dao stručan i logičan nalaz i mišljenje po svim pravilima struke, te bi dalje ispitivanje vještaka bilo neprikladno i nevažno za donošenje odluke u ovom postupku.

    6. Ispitana kod suca istrage Županijskog suda u Zagrebu dana 06. veljače 2018. oštećena TH u svom je iskazu navela da se 2003. udala za IH, te su od tada živjeli u [adresa] i dobili dvoje djece, ČH rođenog 2004. i Marka rođenog 2008. Bila je nezaposlena, a E je radio kao stolar. Od početka braka on je bio jako ljubomoran i posesivan. Kada je 2005. upisala večernju školu u [adresa], E je jedne večeri nakon škole vidio da s kolegom iz škole pije kavu, pa kada je došla kući, ošamario ju je, govoreći joj da je kurva i da se "jebe okolo". Tada još nije konzumirao alkohol, ali je 2006. počeo piti na način da je pio sve češće i sve više, da bi se od 2014. počeo svakodnevno opijati. Tada je svakodnevno počela razmišljati o razvodu braka, jer takvo njegovo ponašanje nije mogla trpjeti. U tom razdoblju od 2014., pa do ožujka 2016., kada su još uvijek živjeli zajedno i kada bi spavala u krevetu, on bi ju tražio da imaju spolne odnose, no ona ga je tada počela odbijati, upravo iz razloga, jer je već tražila razvod braka, a bila je i mišljenja da ako svakodnevno trpi vrijeđanja i uvrede da onda nema obvezu u smislu braka, da s njim održava intimne odnose. Kada mu je rekla da želi razvod braka, on joj je prijetio da će ju ubiti, da nju nitko neće imati osim njega, da se okolo kurva i da samo "bolesne žene" ne žele imati intimne odnose sa svojim suprugom. U takvim situacijama kada bi navečer došao kući i tražio od nje da imaju intimne odnose, ona bi ga odbila, a tada bi on počeo po kući razbijati, vrijeđati ju, te bi djeca često takvim situacijama bila prisutna, ali to ga nije sprečavalo. Posebno je bio ljutit na starijeg sina ČH kojeg je vrijeđao, tukao ga šibom, remenom, a jednom je na njega bacio vilicu, koja mu se zapiknula u ruku, a gađao ga je i cjepanicama. Nije dozvoljavao ČH da mu dira alat, pa je i zbog toga prijetio i rekao da će mu odrezat noge i ruke, pa čak i glavu, a jednom mu je prijetio i nožem. Vezano za Mišino traženje da imaju spolne odnose uvijek se protivila, u tom vremenskom razdoblju, no dogodilo se da se neki puta nije mogla oduprijeti, pa bi on ostvario svoju želju i prisilio ju na spolni odnos, a to se događalo možda dva puta mjesečno. Koji put je znao od nje tražiti da imaju spolni odnos, a kako je to od nje tražio kada je već bio alkoholiziran, znalo se dogoditi da on zaspe dok se ona okupa. Nadalje iskazuje kako ju nikada nije prisiljavao na spolni odnos time da bi ju fizički zlostavljao, no prijetio bi joj da će ju ubiti ako ne pristane, da će saznati s kime ona spava, da će biti grozan prema djeci i da će napraviti neko "sranje", a znao je uvijek razbijati po kući. Mišino ponašanje kulminiralo je 06. ožujka 2016. kada je u kuću donio plinsku bocu, te je otpustio ventil da plin izlazi i prijetio da će sve dignuti u zrak, te ih pobiti, a zbog čega su se i djeca probudila, te su vrištala i plakala. Tada je uzela djecu i otišla kod svojih roditelja, da bi ju njen otac nagovarao da se vrati E i da se sve može riješiti kroz razgovor, tako da se drugi dan vratila kući i on je nastavio s prijetnjama i uvredama govoreći joj da joj neće dati novac da nešto kupi, da mora prestati pohađat fakultet i da ne smije izlaziti iz kuće. Tada je zvala svog brata i sve mu ispričala, on joj je rekao da će to riješiti i nazvao ju je za nekoliko sati, te joj osigurao smještaj u Zagrebu u sigurnoj kući. Drugi dan tj. 10. ožujka 2016. došao je njezin otac sa svojim vozilom, tako da je nju i djecu odvezao u Zagreb u sigurnu kuću, gdje je bila idući godinu dana zajedno sa djecom. Suprug ju je prisiljavao na seksualne odnose prijetnjama, govoreći da će ju ubiti, ali za vrijeme samog seksualnog odnosa takve prijetnje nije ponavljao, niti ju je vrijeđao. Nije aktivno sudjelovala u tom činu, samo se pustila i ležala, a na oči su joj išle suze i on je vidio da ona plače. U tom vremenskom periodu nije se dogodio niti jedan spolni odnos koji je ona željela. Nakon takvog seksualnog odnosa on bi uvijek zaspao, a ona se osjećala poniženo i prljavo, išla bi se tuširati, ali i dalje se osjećala poniženo i plakala bi dok ne zaspe. Djeca nisu imala svoju sobu, pa su spavala u krevetićima na kat u njihovoj sobi, ali bi oni tada spavali i nisu ni vidjeli, ni čuli što se događalo. Nadalje navodi kako ju E nikada fizičkim zlostavljanjem nije prisiljavao na spolni odnos, ali bi ju tukao kada bi se posvađali i prebacivao bi joj da ga vara. U takvim prilikama bi ju znao šamarati, gurati i pritiskati u zid i čupati za kosu, a jednom prilikom kada je bila kod mame i učila za ispit, on je taj dan bio na terenu, ona mu se javila na telefon da je kod majke i da uči, nazvao ju je i rekao joj da brzo dođe kući, na što se je uplašila misleći da se nešto dogodilo s djecom. Kada je došla kući vidjela je da je kuća puna praznih boca alkoholnih pića, on je iza nje zaključao vrata, odgurao ju u spavaću sobu, polegao na krevet "zajašio preko nje", a rukama ju pritisnuo za zapešća njezinih ruku u krevet i govorio joj da je kurva, da ide okolo i spava s drugima, da nije učila za ispit i da nije spavala kod majke i tada ju je šamarao i čupao za kosu i to je tako potrajalo duže vrijeme. Bojala se za sebe, jer su njegove prijetnje bile stalne. Znao joj je govoriti da će ju ubiti ako donese papire za razvod i traži da on potpiše, da će ju zaklati, da će joj papire nagurati u usta, da će joj se popišati na ranu i da će i djecu ubiti. Takve njegove svađe i prijetnje ponavljale su se periodično više puta mjesečno i to najčešće kada je bio pod utjecajem alkohola i tada je bila dovoljna neka sitnica, prepirka oko bilo čega da on eksplodira i počeo bi s takvim ponašanjem. Jednom joj je iz čista mira počeo prijetiti kada su bili na Bosutskim danima, napio se da je jedva stajao na nogama i tada mu je rekla da idu kući, ona je vozila, a on je bez povoda počeo prijetiti govoreći gdje je ČH, da će ga zaklat kad dođu kući, a kada su došli kući tražio je nož. ČH je te noći spavao kod bake. Često su sukobi počinjali zbog toga što je branila ČH, tako da je i ČH većinom bio prisutan tim svađama i situacijama kada ju je E vrijeđao, šamarao i vukao za kosu, a znao je biti prisutan i mlađi sin Marko. Neželjenim spolnim odnosima su prethodile prijetnje, da će ju ubiti, a kako je često razbijao po kući bojala se da ne probudi djecu, pa da opet prođu sav taj strah i viku, tako da je sama sebi govorila da pretrpi to, da se strpi i izdrži, da će sve to proći, a pri tome se bojala i osjećala je strah zbog tih njegovih prijetnji. Spolni odnosi su kratko trajali. Kada je otišla u sigurnu kuću u [adresa], E joj je nastavio slati prijetnje putem Facebooka i tada je pisao u smislu da je on tu oštećena stranka, a ne ona. Vrijeđao joj je roditelje, javno objavljivao njeno ime na tim stranicama i pri tome ju još i vrijeđao.

    7. Na raspravi održanoj kod ovoga suda dana 11. travnja 2019. oštećena TH u svom je iskazu navela da ne zna točno kojeg su se datuma dogodili spolni odnosi bez pristanka. To je uglavnom bilo kada bi optuženik dolazio kući pod utjecajem alkohola. Ona mu je rekla da ne želi spolni odnos, a on bi prijetio i govorio da će napraviti sranje, da će biti grozan prema djeci, da će im nešto napraviti i tako ju je ucjenjivao. Govorio joj je i da se kurva okolo, da je poremećena jer ne želi spavati s njih, bacao bi stvari i urlao. Pod prijetnjom je pristajala na spolni odnos s njim. Kada bi rekla da ne želi spolni odnos s njim, optuženik je bacao telefon, daljinski, razbio bi utičnice i pokidao telefonske žice. Ne zna točan datum kada je optuženik razbio telefon i pokidao telefonske žice, ali zna da je spolni odnos zadnje dvije godine bio na silu i pod prijetnjom. Pri takvim odnosima tražila je od optuženika da stavi deku preko prozora jer nije htjela da je gleda, budući se osjećala nezadovoljno i prljavo, a ponekada su joj išle i suze. Plakala je jer nije htjela seksualni odnos koji je odbijala zadnje dvije godine. U takvim situacijama nije pružala fizički otpor. Onu večer kada je optuženik donio plinsku bocu on ju je najprije ošamario, zatim bacio na krevet i „zajašio“, nakon čega se ona uspjela izvući i nogom ga udarila u lice. Optuženiku nije pružala fizički otpor, već je govorila optuženiku da ne želi, a on bi bacao stvari i počeo divljati. Nekada bi nakon toga pristala na spolni odnos, a nekada ne i to ukoliko su djeca bila kod kuće jer je znala da pred djecom neće ništa napraviti. Tada je on bacao stvari i urlao. U predmetnom razdoblju je odbijala seksualne odnose dok je ne bi počeo ucjenjivati, tada bi nekada pristala, a nekada odbila. Pristajala je jer se bojala da će maltretirati i tući djecu i jer joj je prijetio da joj neće dati niti kune za kruh, hranu, za školu djeci, odjeću ili bilo što drugo i da će morati tražiti svaku kunu. Tijekom ovog razdoblja optuženik je bio grozan prema djeci i to pogotovo prema ČH kojem je govorio da je medvjed, da je nesposoban, da je pederčina, tukao ga je remenom, rukama i nogama. Nije išla kod liječnika jer je optuženik nije fizički prisiljavao na odnos već psihički, nije se obratila policiji, a niti Centru za socijalnu skrb. U predmetnom razdoblju takvi odnosi su bili jedan do dva puta mjesečno. Zbog prijetnji je bila u strahu i za vlastiti život jer je on prijetio da će pobiti i nju i djecu ako donese papire za razvod, da će joj ih nagurati u usta, da će je zaklati, da će to biti zadnje što će napraviti. Sada su razvedeni, a djeca su povjerena njoj na skrb i odgoj.

    8. Svjedok ŽH majka optuženika na raspravi održanoj kod ovoga suda dana 28. lipnja 2022. prihvatila je blagodat i nije svjedočila zbog čega je predsjednik vijeća pročitao iskaz navedenog svjedoka sa zapisnika sastavljenog u Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru dana 18. svibnja 2018. i zapisnika sa rasprave kod Županijskog suda u Vukovaru od 7. svibnja 2019. u kojim iskazima svjedok navodi da se 08. studenog 2003. njezin sin IH, zvani E, oženio se s JH iz [adresa], nakon što su se oko 3 mjeseca „zabavljali“, a u to vrijeme je JH bila nekoliko mjeseci trudna. Nakon sklapanja braka **.**.2004., JH je rodila njihovo zajedničko dijete sina ČH, a 31. ožujka 2008. drugog sin Marka. JH je izvanredno završila srednju školu, nakon čega je u Orašju, u Bosni i Hercegovini upisala razrednu nastavu. Cijelo to vrijeme, samo je E radio u stolarskoj radionici, gdje i danas radi u [adresa]. Na početku njihovog zajedničkog života nisu imali automobil, ali unatoč tome JH je često i po lošem vremenu htjela ići sa tada rođenim ČH u [adresa] kod njezinih roditelja, gdje je znala prenoćiti, a do [adresa] bi ih znali odvesti njihovi prijatelji ili bi sama otišla autobusom. Često je čuvala unuka ČH i to najčešće u svojoj kući, koja je bila udaljena od kuće, gdje su E i JH živjeli oko 1 kilometar. Kada su joj unuci krenuli u školu, JH je upisala fakultet u Orašju, te je bila često odsutna. Osim svađa oko pisanja zadaće sa ČH, nije bila prisutna situacijama da su se E i JH međusobno svađali, a E joj nikada nije ni pričao da ima drugih problema sa JH. U više navrata JH joj je rekla da će se rastati od N, jer neće živjeti na selu, radit baštu, kupit šljive, jer hoće živjeti u gradu. Tom prilikom bi rekla da će otići kod brata AH u [adresa]. Sjeća se da je JH **.**.2016. između 19,00-19,30 sati nazvala na mobitel od sina PH, te joj poručila da dođe kod nje. JH ju je često znala zvati da dođe po djecu, kada bi ona morala učiti ili kada bi išla na rekreaciju ili negdje na kavu s prijateljicama, zbog čega je odmah zajedno sa sinom PH, sa biciklom došla do njihove kuće. Kada je došla u njihovu kuću, E je pravio sebi jesti, djeca su sjedila kao i JH, koja je vikala da će se rastati od N, da joj se gadi, da joj je odvratan, te druge pogrdne riječi. Tom prilikom E joj je govorio da već ide, a ona je pokušala smiriti situaciju. JH je otišla sa djecom u sobu i zaključala vrata, a u jednom trenutku je vidjela djecu kako u pidžamama, u čarapicama, bez obuće izlaze van, a potom i JH kako kroz prozor sobe izlazi, te zajedno sa djecom ulazi u auto, koji je već bio upaljen. E je izašao sa njom i pokušao ju je zaustaviti, ali ona je automobil vozila i dalje u rikverc, te iz dvorišta istjerala automobil i otišla u [adresa] kod svojih roditelja. Taj put nije vidjela plinsku bocu, ali je na E primijetila modricu kod desnog oka, a što je prethodno još dva puta vidjela tijekom njihovog braka. Znala je da mu je tu ozljedu nanijela JH, ali ga to nije pitala. Sutradan se JH vratila sa djecom kući, te je tu večer ČH prespavao kod njih, a ujutro je otišao u školu, nakon čega je sa djecom otišla u Zagreb. JH joj se nije žalila na E u smislu da bi joj prijetio ili da ga se boji, a ona nije mnogo komunicirala sa JH već više sa unucima. JH je znala više puta otići od N i ponovo se vratiti. U vrijeme kada su E i JH živjeli u kući njene kćerke ona je vidjela da JH s nožem „vija“ E, to je bilo u dvorištu, a to su mogli vidjeti i susjedi koji su bili tamo. Često je kupala svoju unučad i vidjela je da imaju modrice i to više ČH i kada ga je pitala odakle mu modrice on je odgovori da mu je to učinila mama.

    9. Svjedok PH je koristio blagodat ne svjedočenja, obzirom da je brat optuženika.

    10. Svjedok LH u svom je iskazu navela da se njena kćerka JH udala sa 17 godina za IH, unatoč njezinom i suprugovom odgovaranju, jer je bila premlada i nije završila školu. JH se udala i otišla živjeti u [adresa]. JH joj je prešućivala mnoge stvari vezano za probleme u braku. 2008. kada je njena kćerka JH bila trudna s drugim djetetom, došla je kod nje i supruga na par dana i tada joj je prvi puta rekla da postoje problemi između EH i nje u braku, odnosno rekla joj je da on često pije alkohol i tada u alkoholiziranom stanju lomi stvari i govori razne prostote pred djetetom. Nekoliko dana bila je kod njih u [adresa], a potom se vratila nazad u [adresa] i nastavila živjeti s IH. U ožujku 2016. oko pola noći, bila je nedjelja, došla je JH sa dvoje unučadi, ČH i Markom, koji s bili u pidžamama i čarapicama. JH je bila u jako rastrojenom stanju, kojom prilikom im je ispričala da je IH došao s bocom plina i da je prijetio da će ih sve dići u zrak, zbog čega je ona kako se uplašila za život svoje djece i sebe pozvala svoju svekrvu BH i djevera PH, kako bi joj pomogli da se ona sa djecom izvuče kroz prozor kuće, a potom je sjela u automobil i dovezla se do njih. Tada je prvi puta nazvala IH i pitala ga što se to događa. U tom razgovoru je IH pitao da li je JH kod njih, te ukoliko je da se u pola sata stvori nazad kući ili će se on napiti njihove krvi. Također je rekao da njemu nije bitan njegov život. Navedene riječi su je jako uznemirile i ustrašile, te se danima bojala, a u razgovoru je EH rekla da se ne želi petljati u njihove odnose, ali ako im ne ide, neka se rastave, a na to joj je IH rekao da će njegova djeca imati ili oba roditelja ili nijedno od roditelja. Sutradan je otišla raditi, a kada se vratila s posla JH se vratila u [adresa], gdje je spakirala stvari i otišla u Zagreb. Od JH je doznala da joj je IH branio da ide u školu, jer je u međuvremenu upisala izvanredno studij za učiteljicu.

    11. Svjedok VH u svom je iskazu naveo da je njegova kćerka JH ostala trudna kao maloljetna s IH i željela se udati, a supruga i on su je od toga odgovarali, čak je s njom razgovarao i o mogućnosti pobačaja. Njegova kćerka JH nije puno pričala o problemima u braku, niti njemu, niti supruzi, ali je u nekoliko navrata dolazila kod njih u obiteljsku kuću u [adresa], gdje bi ostajala 2-3 dana, ali bi se naposljetku uvijek vratila suprugu. Jedanput je došla i na desetak dana kod njih i to u vrijeme kada je bila trudna drugi puta sa unukom Markom, ali se vratila EH. U ožujku 2016. oko 23,00-23,30 sati, JH je došla sa djecom koja su bila u pidžamama i bez obuće, rekavši im da je IH legao spavati, a ona ga je nešto probudila, na što je on pobjesnio i podivljao, te izašao van kuće i donio plinsku bocu, te je rekao da će ih sve dići u zrak, zbog čega je JH zvala njegovu majku ŽH i brata PH, koji su došli kod njih u kuću i smirivali EH, dok je JH sa ČH i Markom pobjegla kod roditelja. Sutradan se po njegovom savjetu da se vrati kući i suprugu skuha ručak, JH vratila svojoj kući, ali je navečer nazvala i rekla mu da IH opet galami na nju i prijeti joj. Sutradan je došao po nju i djecu i odvezao ih u Zagreb. Optuženik prema njemu nikada nije bio neugodan niti su bili u sukobu i kada bi zajedno sa suprugom dolazio kod kćerke i optuženika u posjetu nije primijetio da je optuženik na bilo koji način grub prema JH, iako je znao da postoje trzavice u njihovom odnosu. Nije primijetio da se njegova kćerka boji optuženika.

    12. Svjedok AH u svom je iskazu naveo da se njegova sestra JH udala sa 17 godina za EH, zvanog E, a potom se nakon vjenčanja odselila iz [adresa] u [adresa]. Kada je JH bila trudna s najmlađim djetetom Markom, počeli su problemi u njihovom braku, odnosno učestale svađe, zbog čega se ona znala nakon tih svađa maknuti od N, odnosno vratila bi se roditeljima u [adresa] na nekoliko dana, ali bi se uvijek pomirila i vratila E. Nije se osjećao ugodno kada bi dolazio u posjet sestri i njezinoj obitelji, jer je atmosfera bila nepodnošljiva. JH je dosta povučena i nije mu se nikada previše žalila, ali poslije kada je došla u Sigurnu kuću u [adresa], rekla mu je da se ona zapravo bojala otići, kako ne bi E još više razbjesnila, a nije znala niti za mogućnost da se može maknuti u Sigurnu kuću. Dana 8. ožujka 2016. dobio je od sestre poruku putem WhatsApp u kojoj je napisala da je bilo velikih problema između nje i muža, da je on zaspao blatnjav i prljav, a kada ga je ona probudila, da se ide okupati on je nju udario, a ona mu je vratila, nakon čega ju je počeo vrijeđati, urlati, te je donio plinsku bocu, te je prijetio da će ubiti i nju i djecu, zbog čega je ona jedva pobjegla i odvezla se u [adresa]. U toj poruci mi je napisala da joj je njihov otac rekao da ode sutra kući da popriča s mužem, što je ona probala napraviti, ali kada je došla E joj je rekao da će pobiti i njihovu mamu i tatu i njih sve, da više nikada neće moći mrdnuti do grada, na fakultet ili zumbu, da njegovu kunu neće dobiti nizašto, te da ako ode po papire za razvod, da će ju ubiti. U poruci se žalila da je cijelo vrijeme vrijeđa i ne samo nju, nego i njihove roditelje i da sve to radi pred djecom i da ona više ne zna što da radi. Otac ju je dovezao u Zagreb, zajedno s djecom i ona je smještena u Sigurnu kuću, gdje je ostala godinu i pol. Od sestre je saznao da nije bila svjesna sveg zla koji se događa, da je mislila pošto je u braku da sve što se događati ona mora trpjeti, da ih nije htjela zabrinjavati. E joj je prijetio da će praviti velike probleme ako ona ne spava s njim. Mišina mama i brat PH su bili prisuti toj velikoj svađi,u kojoj joj je prijetio plinskom bocom, odnosno oni su zapričavali E kako bi ona mogla pobjeći s djecom kroz prozor kod roditelja u [adresa]. JH mu je ispričala da kada se nakon te velike svađe, vratila sutradan u kuću, da joj je E rekao da ju je stigao te večeri da bi je ubio. JH mu je rekla da joj je i trijezan i hladne glave ponovio sve te prijetnje. O svom životu pogotovo seksualnom njegova sestra njemu nije pričala odnosno nešto je pričala nakon što je došla u sigurnu kuću kada je on i saznao detalje iz njenog života. JH se otvorila tek kada je bila sigurna da više neće imati fizički kontakt s optuženikom.

    13. Iz socijalne anamneze Centra za socijalnu skrb Vinkovci proizlazi da je Centar upoznat sa obitelji IH od 31. ožujka 2016. kada je optuženik IH zatražio pomoć oko kontakta s djecom i suprugom TH, koji su napustili njihovo zajedničko kućanstvo, te su se smjestili u Autonomnu žensku kuću Zagreb. U braku EH i TH rođeno je dvoje djece, ČH, rođen **.**.2004. u [adresa] i GH, rođen **.**.2008. u [adresa].

    14. Uvidom u izviješće Autonomne ženske kuće Zagreb, kao i iz nalaza i mišljenja psihologa iste kuće proizlazi da su djeca ČH i GH od 11. ožujka 2016., kada su smješteni, u više navrata verbarizirali očevo nasilje usmjereno prema njima i prema njihovoj majci TH, te su djeca zbog dugotrajne izloženosti nasilju bili u otporu prema ocu i odbijali bilo kakav kontakt s njim.

    15. Iz izvatka matice vjenčanih proizlazi da su IH i TH, rođena AH, sklopili brak 07. studenog 2003.

    16. U ovom kaznenom predmetu provedeno je i psihijatrijsko i psihologijsko vještačenje oštećene. Tako iz nalaza i mišljenja vještaka dr. med. Berislava Pašalić specijaliste psihijatra i subspecijaliste forenzične psihijatrije proizlazi da obzirom na podatke dobivene razgovorom sa oštećenom, izjavu oštećene TH o vlastitom funkcioniranju tijekom braka, podatke iz dokumentacije Skloništa autonomne ženske kuće Zagreb o funkcioniranju oštećene i njezinom odnosu sa sinovima tijekom boravka u skloništu, se stječe zaključak kako u inkriminiranom vremenskom periodu od siječnja 2014. do počeka ožujka 2016. oštećena nije pokazivala smetnje na psihičkom planu koje bi proizlazile iz eventualne postojeće vlastite psihopatologije već su opisane smetnje u psihičkom funkcioniranju (strah, napetost, neraspoloženje, pad voljno nagonskih kapaciteta, izbjegavajuće ponašanje, neugodna iščekivanja i sl.), a dokažu li se navodi iz optužnice primarno bile uzrokovane neprimjerenim postupanjem supruga, a po opisu odgovaraju Poremećaju prilagodbe anksiozno depresivnog tipa – više razine /F43.2/ sa elementima PTSP-a /F43.1/. Također iz nalaza i mišljenja proizlazi da iz dobivenih podataka, a prvenstveno iz utiska dobivenog prilikom pregleda oštećene se sa značajnom razinom vjerojatnosti može ustvrditi kako zatečeno psihičko stanje oštećene TH ne pokazuje psihičkih smetnji takve razine koja bi je onemogućavala u davanju vjerodostojnog iskaza, te je oštećena u stanju dati vjerodostojan iskaz.

    17. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za psihologiju dr.sc. Jadranke Zorić prof. proizlazi da oštećena svoje roditelje opisuje kao distancirane i hladne i da pokazuje nezadovoljstvo i frustraciju vezano uz doživljaj nerazumijevanja koji doživljava od strane roditelja, dok je sa mlađim bratom u dobrim odnosima. Psihologijska obrada oštećene pokazuje da se radi o osobi koja intelektualno funkcionira na razini slabijeg prosjeka, urednih vidno-perceptivnih sposobnosti, dok se kogitivne slabosti nalaze u dijelu verbalnog shvaćanja, na planu apstraktnog mišljenja i rezoniranja vidnih informacija. S druge strane funkcionalnija se pokazuje na planu neverbalnog rasuđivanja i sposobnosti koncentracije. Obzirom na iznađenu strukturu kogitivnih sposobnosti, emocionalne poteškoće u vidu slabosti reguliranja samokontrole, impulzivnog postupanja i površnosti u doživljavanju i djelovanju mogu se pripisati trajnim odlikama ličnosti, a ne prolaznim tegobama. Radi se o osobi koja je ekstrovertirana, no istovremeno s formiranim anksioznim odlikama, te je kao takva sklona formiranju fobičnih i opsesivno-kompulzivnih ponašanja. Sklona se je prikazivati u socijalno poželjnom svjetlu i negirati prisutne poteškoće s kojima se suočava. Način njenog rezoniranja socijalnih odnosa i realiteta uključuje manje diferentan, nezreliji način. Bazično je uredne socio-ekonomske zrelosti, manje je prilagodljiva socijalnim zahtjevima, sklona neuvažavanju tuđih argumenata i potreba . u okolnostima osobne frustracije mogu se očekivati njena dezintegracijska djelovanja u odnosu na grupu. Slabije je socijalne otpornosti sklona solidarizirati se s grupom protiv autoriteta i na taj način zadobiti potrebnu zaštitu. Generalni ton njenog socijalnog saobraćanja je prijateljski. Oštećena se deklarira kao osoba koja je naglašeno uslužna, pa se od nje mogu očekivati postupanja vezano uz traženje drugih osoba. U tom kontekstu njene potrebe da se doživi socijalno prihvaćenom, mogla bi se očekivati njena iskazivanja u skladu s intencijama drugih ljudi. U predmetnom slučaju nije se našlo da bi tko od njoj bliskih osoba imao kakve interese u odnosu na optuženika u smislu lažnog terećenja. S druge strane psihologijsko ispitivanje je pokazalo da oštećena nema tendenciju izmišljanja ili konfabulacije sadržaja, nije podložna sugestivnim ispitnim pitanjima, pa se stoga mogu očekivati njena iskazivanja koja su autentična njenom iskustvu, odnosno doživljaju i sjećanjima. Zaključno vještak navodi da oštećena nije sklona izmišljanju događaja u smislu konfabulacije ili deformacije sadržaja koje evocira u svom sjećanju na proživljeno, kao i da nije podložna utjecaju ispitnih sugestivnih pitanja.

    18. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka nesporno je utvrđeno da su optuženik i oštećena bivši supružnici koji su sklopili brak dana 07. studenoga 2003. kada je oštećena još uvijek bila maloljetna osoba, da je u braku rođeno dvoje djece i to ČH, rođen **.**.2004. i GH, rođen **.**.2008., kao i to da je oštećena navedenu bračnu zajednicu napustila dan 10. ožujka 2016. kada je otišla u sklonište Autonomne ženske kuće u [adresa].

    19. Nadalje kako iz iskaza oštećene, tako i iz iskaza ispitanih svjedoka i to majke optuženika ŽH te roditelja oštećene LH i VH proizlazi da bračni odnosi između optuženika i oštećene nisu bili skladni, zbog čega je oštećena znala napuštati bračnu zajednicu i odlaziti na nekoliko dana kod svojih roditelja, a potom se ponovo vratiti u svoju obiteljsku kuću u kojoj je živjela sa optuženikom i djecom, a iskaze kojih svjedoka u navedenom djelu vijeće prihvaća kao točne i istinite.

    20. Iz iskaza oštećene proizlazi i to da je optuženik od početka braka bio jako ljubomoran i posesivan, međutim da su problemi nastali kada je 2005. upisala večernju školu u [adresa] i kada ju je E jedne večeri nakon škole vidio da s kolegom iz škole pije kavu. Kada je došla kući, ošamario ju je, govoreći joj da je kurva i da se "jebe okolo". Tada još nije konzumirao alkohol, ali je 2006. počeo piti na način da je pio sve češće i sve više, da bi se od 2014. počeo svakodnevno opijati. Sve je kulminiralo 06. ožujka 2016. kada je u kuću donio plinsku bocu, te je otpustio ventil da plin izlazi i prijetio da će sve dignuti u zrak, te ih pobiti, a zbog čega su se i djeca probudila, te su vrištala i plakala. Tada je uzela djecu i otišla kod svojih roditelja, da bi ju njen otac nagovarao da se vrati E (da mu ide skuhati ručak) i da se sve može riješiti kroz razgovor, tako da se drugi dan vratila kući, međutim on je nastavio s prijetnjama i uvredama govoreći joj da joj neće dati novac da nešto kupi, da mora prestati pohađat fakultet i da ne smije izlaziti iz kuće. Tada je zvala svog brata i sve mu ispričala, da bi je on nazvao za nekoliko sati, te joj osigurao smještaj u Zagrebu u sigurnoj kući. Drugi dan tj. 10. ožujka 2016. došao je njezin otac sa svojim vozilom, tako da je nju i djecu odvezao u Zagreb u sigurnu kuću, gdje je bila idući godinu dana zajedno sa djecom, a koji dio iskaza oštećene ovaj sud prihvaća kao točan i istinit.

    21. Optuženik u svojoj obrani u cijelosti osporava učin kaznenih djela koja mu se optužnicom stavljaju na teret navodeći da je oštećena tražila da imaju spolni odnos, te da je to prema njemu bio nasilan spolni odnos, jer ga je čupala za kosu, grebala, grizla, te ju je par puta bacio sa sebe, rekavši joj da nije normalna žena, nakon čega bi ona počela plakati, govoreći mu da on ima nekoga, a koju obranu optuženika ovaj sud nije mogao prihvatiti kao točnu i istinitu i takvu obranu optuženika ovaj sud je cijenio usmjerenom na otklanjanje kaznene odgovornosti.

    22. Prethodno navedenu obranu optuženika ovaj sud nije mogao prihvatiti kao točnu i istinitu imajući pri tome u vidu iskaz oštećene iz čijeg iskaza proizlazi da je od siječnja 2014. do 10. ožujka 2016. odbijala da s optuženikom ima spolne odnose jer je smatrala da ukoliko svakodnevno trpi uvrede da nema obvezu sa optuženikom kao suprugom održava intimne odnose. U takvim okolnostima kada je odbijala da s optuženikom ima spolni odnos on joj je prijetio da će je ubiti ako ne pristane, da će saznati s kim ona spava, da će biti grozan prema djeci, da će napraviti nekakvo „sranje“, a također je bacao i stvari po kući i to daljinski upravljač, telefon i čupao je telefonske žice. Optuženik ju je prisiljavao na seksualne odnose prijetnjama, ali za vrijeme samog seksualnog odnosa takve prijetnje nije ponavljao, niti ju je vrijeđao. Nije aktivno sudjelovala u tom činu, samo se pustila i ležala, a na oči su joj išle suze i on je vidio da ona plače. U tom vremenskom periodu nije se dogodio niti jedan spolni odnos koji je ona željela. U predmetnom razdoblju je odbijala seksualne odnose dok je ne bi počeo ucjenjivati, tada bi nekada pristala, a nekada odbila i to ukoliko su djeca bila kod kuće jer je znala da pred djecom neće ništa napraviti. Pristajala je jer se bojala da će maltretirati i tući djecu i jer joj je prijetio da joj neće dati niti kune za kruh, hranu, za školu djeci, odjeću ili bilo što drugo i da će morati tražiti svaku kunu. Takvi odnosi bez njenog pristanka bili su jednom do dva puta mjesečno.

    23. Ovakav iskaz oštećene vijeće prihvaća kao točan, istinit i životan, tim više što iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za psihologiju dr.sc. Jadranke Zorić prof. proizlazi da oštećena nije sklona izmišljanju događaja u smislu konfabulacije ili deformacije sadržaja koje evocira u svom sjećanju na proživljeno, kao i da nije podložna utjecaju ispitnih sugestivnih pitanja, zbog čega se mogu očekivati njena iskazivanja koja su autentična njenom iskustvu, odnosno doživljaju i sjećanjima, a koji nalaz i mišljenje vještaka vijeće prihvaća u cijelosti cijeneći ga stručnim i objektivnim.

    24. Sama okolnost što je oštećena u jednom djelu svog iskaza navela da je u predmetnom razdoblju odbijala seksualne odnose dok je ne bi optuženik počeo ucjenjivati i da bi tada nekada pristala, a nekada odbila, ne utječe na zaključak suda o postojanju kaznene odgovornosti optuženika, jer naime oštećena je u svom iskazu navela pod kojim je okolnostima odbila seksualni odnos, odnosno da ga je odbila ukoliko su djeca bila kod kuće jer je znala da pred djecom optuženik neće ništa napraviti.

    25. Također bitno je navesti i to da je upravo za navedeni dio iskaza oštećene stalni sudski vještaka za psihologiju dr.sc. Jadranka Zorić prof. navela da obzirom na realnu životnu situaciju osoba ponekad ne može izraziti svoju volju, a ponekad može, jer je to ovisno o procjeni vlastite ugroze u pojedinoj situaciji, posebno u okolnostima kaznenih djela silovanja kod kojih se žrtve ponekad nađu u situaciji kada bi njihov veći otpor mogao za njih biti pogubniji u odnosu na iskazanu namjeru počinitelja, a koji dio nalaza vještaka vijeće prihvaća u cijelosti.

    26. Sama okolnost što je oštećena kako to navodi optuženik tražila da u prostoriji prilikom spolnog odnosa bude mrak, odnosno kako oštećena navodi da stavi deku na prozor, ne utječe na zaključak vijeća o postojanju kaznene odgovornosti optuženika jer je oštećena jasno navela da je to tražila jer nije htjela da je optuženik gleda, budući se osjećala nezadovoljno i prljavo, a ponekada su joj išle i suze. Plakala je jer nije htjela seksualni odnos koji je odbijala zadnje dvije godine.

    27. U pogledu djela iskaza svjedoka VH, oca oštećene u kojem navodi da nije primijetio da se njegova kćerka boji optuženika, potrebno je navesti da je ovaj dio iskaza oca oštećene potrebno promatrati i kroz dio navoda oštećene koje je iznijela prilikom intervjua kod vještaka Jadranke Zorić kada je navela da je otac nije ozbiljno shvaćao jer i on zna galamiti, popiti…, a da je majka „hladna“ i da ona „gleda kroz tebe dok joj pričaš“, kao i kroz činjenicu da se je oštećena udala kao maloljetnica protivno njihovoj volji.

    28. U pogledu iskaza svjedoka OH brata oštećene potrebno je navesti da isti nema neposrednih saznanja o kaznenim djelima koja se optuženiku stavljaju na teret i da svoja saznanja bazira na onome što mu je oštećena rekla nakon što je otišla u sigurnu kuću, a što je i logično budući se oštećena udala kao maloljetnica, a on je od nje mlađi pet godina i u konačnici isti od osamnaeste godine života živi u [adresa], međutim ipak je bitan jedan dio njegovog iskaza u kojem navodi da se nije osjećao ugodno kada bi dolazio u posjet sestri i njezinoj obitelji, jer je atmosfera bila nepodnošljiva, a koji dio iskaza svjedoka ovaj sud sagledavajući sve prethodno navedeno prihvaća kao točan i istinit.

    29. I u konačnici dokazanost kaznenih djela koja se optuženiku stavljaju na teret proizazi i iz izviješća Autonomne ženske kuće Zagreb, kao i iz nalaza i mišljenja psihologa iste kuće u kojem se navodi da su djeca ČH i GH od 11. ožujka 2016., kada su smješteni, u više navrata verbarizirali očevo nasilje usmjereno prema njima i prema njihovoj majci TH, te su djeca zbog dugotrajne izloženosti nasilju bili u otporu prema ocu i odbijali bilo kakav kontakt s njim, kao i nalaza i mišljenja vještaka dr. med. Berislava Pašalić spec. psihijatra u kojem navodi da u predmetnom razdoblju oštećena nije pokazivala smetnje na psihičkom planu koje bi proizlazile iz eventualne postojeće vlastite psihopatologije već su opisane smetnje u psihičkom funkcioniranju (strah, napetost, neraspoloženje, pad voljno nagonskih kapaciteta, izbjegavajuće ponašanje, neugodna išćekivanja i sl.), a dokažu li se navodi iz optužnice primarno bile uzrokovane neprimjerenim postupanjem supruga, a po opisu odgovaraju Poremećaju prilagodbe anksiozno depresivnog tipa – više razine /F43.2/ sa elementima PTSP-a /F43.1/. Također iz nalaza i mišljenja proizlazi da iz dobivenih podataka, a prvenstveno iz utiska dobivenog prilikom pregleda oštećene se sa značajnom razinom vjerojatnosti može ustvrditi kako zatečeno psihičko stanje oštećene TH ne pokazuje psihičkih smetnji takve razine koja bi je onemogućavala u davanju vjerodostojnog iskaza, te je oštećena u stanju dati vjerodostojan iskaz, a koji nalaz i mišljenje vještaka vijeće prihvaća u cijelosti cijeneći ga stručnim i objektivnim.

    30. Kazneno djelo protiv spolne slobode, teško kazneno djelo protiv spolne slobode, opisano u članku 154. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 1. i članku 153. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona nepravo je složeno kazneno djelo koje se sastoji od uporabe sile ili prijetnje i od obljube, ili s njom izjednačene spolne radnje pa je za dovršenje ovog kaznenog djela potrebno da je uporabljena sila ili prijetnja s ciljem na obljubu ili s njom izjednačenu spolnu radnju, što je u postupanju optuženika prema mišljenju vijeća i došlo, nakon čega je obavio spolni odnos sa TH, unatoč njezinom jasnom odbijanju, jer iz iskaza oštećene TH proizlazi da su se takvi spolni odnosi događali jednom do dva puta mjesečno, dok iz obrane optuženika proizlazi da su zadnji spolni odnos imali početkom ožujka 2016., a to što oštećena nije mogla navesti točan datum kada se takav spolni odnos prvi puta dogodio, zbog proteka vremena, ne utječe na zaključak suda o postojanju kaznene odgovornosti optuženika.

    31. Mišljenje je vijeća i to da je optuženik postupao sa namjerom, jer je kao odrasla osoba bio svjestan činjenice da prema oštećenoj, a koja mu je bliska osoba prijetnjom napada na život i tijelo bez pristanka vrši spolni odnošaj, iako je bio svjestan protupravnosti toga, odnosno da je bio svjestan da prema oštećenoj primjenjuje prijetnju, a da ista nije pristala na spolni odnos, te je postupajući na opisani način ostvario sva subjektivna i objektivan obilježja terećenog kaznenog djela.

    32. Slijedom navedenog kako je vijeće mišljenja da je optuženik počinio kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret, te da nije bilo okolnosti koje isključuju krivnju okrivljenika, odnosno protupravnost djela, pa ga je stoga proglasilo krivim.

    33. Vijeće je djelomično izmijenilo činjenični opis djela na način da je predmet optužnice riješen u cijelosti i ne na štetu okrivljenog, a što se tiče pravne kvalifikacije sud je također istu izmijenio s obzirom na činjenicu da je odredbom članka 52. stavak 2. KZ/11., propisano da kaznena djela koja predstavljaju napad na život, tijelo, spolnu ili druge slobode osobe, ne mogu se pravno označiti kao produljena, a sud nije mogao izmijeniti optužnicu na teže te osuditi okrivljenika za više kaznenih djela, jer izmijenjenom optužnicom okrivljenom nije ni stavljeno na teret počinjenje više kaznenih djela nego samo jedno.

    34. Nadalje sud je prema okrivljenom primijenio novelu kaznenog zakona koja je vrijedila u vrijeme počinjenja kaznenog djela a s obzirom na činjenicu da je ta novela s obzirom na zapriječenu minimalnu kaznu zatvora povoljnija za okrivljenika u odnosu na kasnije izmijene.

    35. Prilikom odmjeravanja kazne vijeće je optuženiku kao olakotno cijenio činjenicu što je isti otac dvoje malodobne djece o kojima se mora skrbiti pridonoseći za uzdržavanje istih, dok mu je kao otegotno cijenilo raniju osuđivanost, a kako to proizlazi iz izvatka iz kaznene evidencije za optuženika.

    36. Donoseći odluku o izboru vrste i visini kazneno pravne sankcije vijeće je mišljenja da će se upravo kaznom zatvora u trajanju od tri godine i šest mjeseci ostvariti svrha kažnjavanja u smislu odredbe članka 41 Kaznenog zakona imajući u vidu kako olakotne tako i otegotne okolnosti i da će navedena sankcija ubuduće poticajno djelovati na optuženika da više ne čini kaznena djela, a također će djelovati i u smislu generalne prevencije.

    37. Temeljem članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku oštećena TH se sa imovinsko – pravnim zahtjevom upućena je u parnicu, s obzirom na činjenicu da sud u ovom kaznenom postupku nije imao podatke koji bi dali pouzdanu osnovu ni za potpuno niti djelomično presuđenje postavljenog imovinsko pravnog zahtjeva.

    38. Temeljem članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku optuženi je dužan platiti ovome sudu na ime troškova psihijatrijskog vještačenja iznos od 491,07 eura (četristodevedestjedaneuro i sedamcenti), na ime troškova psihologijskog vještačenja iznos od 1.119,78 eura (tisućustodevetnaesteura i sedamdesetosam centi), na ime troškova svjedoka iznos od 58,93 eura (pedesetosameura i devedesttricenta) i paušalni iznos od 300,00 eura (tristoeura) i to u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe.

    39. Odluku o paušalnom iznosu ovaj sud je donio imajući u vidu duljinu trajanja postupka, njegovu složenost, kao i imovinske i obiteljske prilike optuženika.

    U Vukovaru, 5. prosinca 2025.

    Predsjednik vijeća

    Velimir Čolović

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

    Protiv ove presude žalbu mogu podnijeti stranke i branitelj u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Oštećenik može pobijati presudu samo zbog odluke o imovinsko - pravnom zahtjevu i troškovima postupka. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, predaje se neposredno ili se šalje preporučeno poštom, a o žalbi odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.

    DOSTAVITI:

    1. Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru na broj: KO-DO-16/2018

    2. Optuženi IH, [adresa]

    3. Branitelj odvjetnik Hrvoje Plavšić, Vinkovci, Duga ulica 10

    4. Punomoćnik oštećenika odvj. društvo Jelavić & partneri j.t.d., [adresa],

    T 70

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.