Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Stalna služba u Valpovu
Kralja P. Krešimira IV br.3.
31550 Valpovo
Poslovni broj: Pn-196/2021-47
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, po sucu Zvonimiru Rogić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ŠI, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po pun. Željku Eroru, odvjetniku iz Osijeka, protiv tuženika Sava osiguranje d.d., Podružnica Hrvatska, OIB 45237012600, R. Frangeša Mihanovića 9, Zagreb, zastupan po Odvjetničkom društvu Rački i kolege, Pisarnica Slavonski Brod, radi naknade štete, nakon zaključene glavne javne rasprave 29. listopada 2025., na osnovi čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP), objavljene 5. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
I. N a l a ž e s e tuženiku Sava osiguranje d.d., Podružnica Hrvatska, OIB 45237012600, R. Frangeša Mihanovića 9, Zagreb isplatiti tužiteljici ŠI, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] iznos od 2.069,97 €
(dvijetisućešezdesetdeveteuraidevedesetsedamcenta) na ime naknade imovinske štete na osobnom automobilu reg. oznake [registarska oznaka], sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja tj. 5. prosinca 2025. pa do isplate, a koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku 15 dana.
II. N a l a ž e s e tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 2.261,77 € (dvijetisućedvjestošezdesetjedaneurisedamdesetsedamcenti) sa zakonskom zateznom kamatom počev od presuđenja tj. 5. prosinca 2025. pa do isplate, a koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku 15 dana, dok se tužiteljica s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troškova postupka u iznosu od 230,00 € o d b i j a .
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi da se 17. studenog 2018. oko 17:07 sati na Državnoj cesti br. 34. između [adresa] i [adresa] dogodila prometna nezgoda u kojoj je kao vozač u osobnom automobilu reg. oznaka [registarska oznaka] smrtno stradao NI iz [adresa], a ona je bila putnik. Navedenu prometnu nezgodu je prouzrokovao OI iz [adresa] upravljajući osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] koji je uslijed prijelaza na lijevi kolnički trak gledano u smjeru njegovog kretanja naletio na vozilo kojim je upravljao pok. NI. Vozilo kojim je upravljao OI je u vrijeme prometne nezgode bilo osigurano kod prednika tuženika ERGO osiguranje d.d. (koji je 30. studenog 2019. izvršio prijenos portfelja na tuženika slijedom koje činjenice je sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu upisao odgovarajuće promjene) policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj: 410007974910. Navodi da je za navedenu prometnu nezgodu isključivo odgovoran osiguranik tuženika, koji je također preminuo na mjestu nezgode, a koji je prilikom nezgode imao utvrđenu koncentraciju alkohola u krvi od čak 2,73 g/kg, dok je kod NI utvrđena koncentracija alkohola od 0,76 g/kg. 1.1. Prilikom predmetne prometne nezgode, osobni automobil kojim je upravljao NI pretrpio je velika oštećenja te smatra da je na istome nastupila totalna šteta. Ističe da će tužbeni zahtjev konačno specificirati nakon provedbe prometnog vještačenja i utvrđenja visine štete. Navodi da je 25. srpnja 2019. podnijela odštetni zahtjev za naknadu štete na vozilu predniku tuženika pozivajući se na vezani broj spisa 26405 AO-NŠ-SSO u kojem je prednik tuženika utvrdio svoju obvezu na isplatu neimovinske štete, ali nikakav odgovor nije dobila.
1.2. S obzirom da je pok. NI bio njezin suprug te je rješenjem o nasljeđivanju javne bilježnice Marije Habuda Bučanac pod posl. brojem O-3933/18 UPP/OS-231/18 od 31. siječnja 2019. proglašena njegovim jedinim zakonskim nasljednikom, aktivno je legitimirana stranka u ovom postupku. Predlaže da sud primjenjujući čl. 1045., čl. 1069., čl. 1085., čl. 1086. te čl. 1090. Zakona o obveznim odnosima (NN“, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje: ZOO), usvoji tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti od 15. studenog 2021.
2. Podneskom od 17. studenog 2021. (list spisa 25-26) tužiteljica ispravlja petit tužbe na način da potražuje zateznu kamatu na glavnicu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tj. 25. srpnja 2019. do konačne i potpune isplate sukladno čl. 12. st. 4. ZOO-a kao i novijoj sudskoj praksi.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu od 27. prosinca 2021. prijepori osnov i visinu potraživanja. Ističe kako tužiteljica prethodno nije podnijela odštetni zahtjev za naknadu imovinske štete na vozilu te da je predmetna tužba podnesena bez prethodnog pokušaja mirnog rješenja spora, niti je dostavila dokaz o podnošenju istog odštetnog zahtjeva kako to navodi u tužbi. Prijepori i odgovornost osiguranika njegova prednika u cijelosti.
3.1. Smatra da tužiteljica nije dostavila dokaze iz kojih bi se realno mogla utvrditi imovinska šteta koju je pretrpjela te kako intenzitet sudara nije mogao dovesti do materijalne štete u takvom obimu koji bi zahtijevao iznos naknade štete od 35.000,00 kn. Navodi da sukladno čl. 1090. ZOO-a sud će, uzimajući u obzir okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja. Prema tome, tužiteljici ne pripada pravo za naknadu štete preko iznosa potrebnog da bi joj se materijalna situacija dovela u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štete. Kako je tužiteljica u podnesku od 17. studenog 2021. uredila tužbeni zahtjev na način da je ispravila petit tužbe u pogledu zatezne kamate, ističe da je tužiteljica pogrešno postavila tijek kamata na iznos naknade imovinske štete. Sukladno čl. 1089. st. 2. ZOO-a visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke pa prema tome i tada počinju teći i zatezne kamate na glavnicu. Stoga tužiteljici ne pripadaju kamate od 25. srpnja 2019. već eventualno od dana presuđenja. Slijedom navedenog, predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.
4. Na ročištu održanom 22. veljače 2023. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev na način da potražuje od tuženika iznos od 4.645,30 € (list spisa 36-37), a vezano za navode tuženika iz odgovora na tužbu, ističe kako je neosnovan navod da nije podnijela odštetni zahtjev s obzirom da se u spisu isti nalazi. Što se tiče osporavanja tijeka kamata, ističe kako čl. 12.st.4. ZOO-a u prometu jasno i nedvosmisleno propisuje da kamate teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, dok je sudska odluka VSRH koju je dostavio tuženik i na koju se poziva iz 2005. i znači da se navedeni postupak pred sudom prvog stupnja vodio prije stupanja na snagu Zakona o obveznim osiguranjima u prometu kojim je regulirano pitanje tijeka kamata kod obveznih osiguranja u prometu. Na istom ročištu tuženik je ostao kod pisanog odgovora na tužbu.
5. Nakon provedenog prometnog vještačenja po vještaku ČI, tužiteljica je podneskom od 20. travnja 2023. (list spisa 155-157) konačno postavila tužbeni zahtjev opisan kao pod st. I. izreke ove presude, predlažući da ga sud usvoji u cijelosti.
6. U dokaznom postupku sud je proveo dokaz saslušanjem vještaka Darka Konjevića te izvršio uvid u cjelokupnu materijalnu dokumentaciju priloženu spisu, dok nije provodio dokaz saslušanjem tužiteljice jer je na ročištu održanom 27. svibnja 2025. njezin punomoćnik odustao od njenog saslušanja (list spisa 226-228).
7. Iz izvršenog uvida u zaključak nalaza i mišljenja prometnog vještaka ČI razvidno je da se prometna nesreća dogodila na strani kolničkog traka kojom se kretao NI sa osobnim automobilom Ford FOCUS registarske oznake [registarska oznaka] i da je vozač OI iz neutvrđenih razloga vozilom registarske oznake [registarska oznaka] prešao na kolnički trak, kojom se kreću vozila iz suprotnog smjera. Vještak navodi da iz dokumentacije koja se nalazi u spisu, nema dovoljno elemenata iz kojih bi se mogla utvrditi brzina vozila oštećenih u prometnoj nesreći, a prema izjavama sudionika u prometu vezanih za prometnu nesreću, brzina vozila koja su sudjelovala u prometnoj nesreći, bila je veća od brzine ograničenja na tom dijelu ceste, koja je propisana 70 km/h. Po mišljenju vještaka popravak vozila Ford FOCUS i VW GOLF oštećena u prometnoj nesreći nisu ekonomski isplativa, a obračun potpune štete na vozilu Ford FOCUS registarske oznake [registarska oznaka] iznosi 2.069,97 € (15.596,20 kn).
8. Kako se tuženik usprotivio nalazu i mišljenja te zaključku prometnog vještaka ČI, vještak se u podnescima od 14. studenog 2024. (list spisa 168), 31. siječnja 2024. (list spisa 173-174) i 07. svibnja 2024. (list spisa 176- 179) očitovao na prigovore tuženika ostajući u cijelosti kod svog pismenog nalaza i mišljenja te procjeni štete.
9. Na prijedlog tuženika, sud je proveo novo prometno vještačenje po vještaku Darku Konjeviću koji je u svom nalazu i mišljenju zaključio da se prometna nesreća dogodila 17.11.2018. u noćnim uvjetima vožnje na suhom asfaltnom kolničkom zastoru D-34 3. dionica na 3 km+800 m, između naselja Donji Miholjac – Sveti Đurađ, izvedene sa dvije prometne trake namijenjene za kretanje vozila u oba smjera, nekretanjem osobnog automobila "VW Golf 1,9TDCL" reg. oz. [registarska oznaka] s kojim je upravljao OI obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika i prijelazom na prometnu traku po kojoj se, nakon pretjecanja dva vozila, vratio osobni automobil "Ford Focus 1,8 TDCI" reg. oz. [registarska oznaka] s kojim je upravljao NI. Vještak navodi da se vozač motornog vozila za kretanje u prometu mora kretati sredinom obilježene prometne trake osim u slučaju opasnosti za život, zdravlje i imovinu. Pretjecanje osobnog automobila "Ford“ je predstavljalo prometno- tehnički „slučaj opasnosti za život, zdravlje i imovinu“. Prometno-tehnička opravdanost reagiranja OI na slučaj opasnosti prometno-tehnički ne ukazuje na opravdanost skretanja na prometnu traku namijenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smjera povećavanjem rizika. Vozač prosječne vještine upravljanja motornim vozilom i prosječnog psiho-fizičkog stanja bi reagirao svrsishodnim skretanjem u desno s korištenjem travnate bankine i travnate površine s desne strane. NI pretjecao je dva vozila u uvjetima prometno-tehnički negativnih uvjeta za pretjecanje. Pretjecanjem je ometao kretanje osobnog automobila „VW“ prisiljavanjem na promjenu dotadašnjeg načina sudjelovanja u prometu. Vještak ističe da se u privitku spisa ne nalazi Izvid štete kao osnova za obračun štete.
11. Na ročištu održanom 27. svibnja 2025. vještak je ostao u cijelosti kod svog pismenog nalaza i mišljenja. Na pitanje da li je radnja pretjecanja pok. NI utjecala na ponašanje i promjenu načina sudjelovanja vozača OI, odgovorio je da je u pismenom nalazu naveo da je NI pretjecanjem ometao kretanje vozila Volkswagen kojim je upravljao pok. OI i to je osnovni uzrok prometne nezgode. Naime, OI je zbog pretjecanja od strane ĆI morao nekuda skrenuti bilo lijevo bilo desno. Zadržavanjem smjera kretanja OI do prometne nesreće ne bi došlo da je istovremeno intenzivno kočio. Međutim, takva radnja bi bila izrazito visokog rizika.
11.1. Za ovu prometnu nezgodu osnovni uzrok je pretjecanje vozila kojim je upravljao NI, ali zbog netipičnog i opasnog reagiranja vozača OI postojao je prometno tehničko visoki doprinos nastanku prometne nesreće koju je jednostavno i prirodno mogao izbjeći skretanjem udesno na travnatu bankinu, a što OI nije učinio. Vještak navodi da je to mogao i morao učiniti te da bi svaki prosječni vozač reagirao na taj način. S obzirom na uvjete na cesti, pa i da je bila noć i da je vozio pod svjetlima, jer je s desne strane bila široka travnata bankina, vozač OI mogao je izbjeći bez ugrožavanja svoje sigurnosti udar u vozilo kojim je upravljao NI.
11.2. Na pitanje da li postoji mogućnost da skretanje osiguranika OI ulijevo nije posljedica reakcije vozača nego posljedica neispravnog kočionog sustava s obzirom na činjenicu da su tijekom kočenja i skretanja tragove ostavili samo lijevi kotači, odgovorio je da u tijeku očevida nije postavljena osnovana sumnja na neispravnost uređaja za zaustavljanje osobnog vozila niti je provedena dodatna istražna radnja tehničkim pregledom vozila ili vještačenje. U slučaju kada vozilo vrši skretanje ulijevo dolazi do uzdužne i poprečne preraspodjele težine tako da se desni kotači dodatno opterećuju, a lijevi rasterećuju te rasterećeni kotači prije koče. Izostanak tragova desnih kotača ne znači da ti kotači nisu bili kočeni. To samo znači da je intenzitet kočenja tih opterećenih kotača bio manji od graničnog ostavljanja tragova na cesti. Da su se tragovi snimali video kamerom bili bi uočeni i tragovi desnih kotača. Inače kada postoji sumnja u tehničku neispravnost vozila, izuzima se vozilo i čuva do ev. tehničkog pregleda zbog mogućeg vještačenja.
11.3. Vještak je naveo da je u svom nalazu naveo i brzinu kretanja vozila kojim je upravljao NI, a koju je utvrdio na osnovi deformacija koje su nastale na njegovom vozilu s obzirom da iz zapisnika o očevidu proizlazi da je osobni automobil OI u trenutku prometne nesreće bio zaustavljen. Ograničenje brzine na tom dijelu ceste je 70 km/h, a sudarna brzina je bila oko 90 km/h. Kako je ranije naveo, prometna nesreća bi bila izbjegnuta da je NI započeo kočenje istovremeno kad i OI. U trenutku samog sudara ili kontakta oba vozila NI je bio na svom desnom traku, kako je grafoanalitički prikazano na str. 13. nalaza i mišljenja. Dodao je da mu je za utvrđivanje visine štete na vozilu NI potreban samo izvid štete osiguravatelja.
12. Tužiteljica nije imala primjedbi na oba pisana nalaza i mišljenja vještaka, dok tuženik u podnesku od 15. listopada 2025. (list spisa 235) ističe kako zbog ekonomičnosti postupka ne čini spornom visinu štete u iznosu od 2.069,97 € kako je to obračunao vještak ČI, a po kojoj visini je tužitelj uredio tužbeni zahtjev 20. travnja 2023., ali u odnosu na osnov tužbenog zahtjeva, odnosno dinamiku nastanka prometne nesreće i druga utvrđenja smatra da treba uzeti u obzir isključivo nalaz i mišljenje vještaka Darka Konjevića.
13. Sud posebno nije razmatrao pojedinačnu materijalnu dokumentaciju priloženu spisu budući da punomoćnici stranaka ne osporavaju navedenu dokumentaciju, a koju su prometni vještaci ČI i Darko Konjević uzeli kao vjerodostojnu i na njoj su temeljili pismeni nalaz i mišljenje.
14. Sud među strankama smatra neprijepornim i utvrđenim i to:
- da se prometna nesreća dogodila 17.11.2018. oko 17:07 sati na Državnoj cesti br. 34. između [adresa] i [adresa] u kojoj su smrtno stradali NI, vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka], i OI, vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka];
- da je tužiteljica bila putnik u osobnom automobilu reg. oznake [registarska oznaka];
- da je vozilo kojim je upravljao OI bilo osigurano u vrijeme štetnog događaja kod prednika tuženika ERGO osiguranje d.d. policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj: 410007974910;
– da je kod pok. OI utvrđena koncentraciju alkohola u krvi od 2,73 g/kg, a kod pok. NI utvrđena je koncentracija alkohola od 0,76 g/kg;
- da je ERGO osiguranje d.d. 30. studenog 2019. izvršio prijenos portfelja na tuženika slijedom koje činjenice je sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu upisao odgovarajuće promjene;
- da je tužiteljica podnijela odštetni zahtjev za naknadu štete predniku tuženika pozivajući se na vezani broj spisa 26405 AO-NŠ-SSO u kojem je prednik tuženika utvrdio svoju obvezu na isplatu neimovinske štete;
- da je tužiteljica rješenjem o nasljeđivanju javne bilježnice Marije Habuda Bučanac pod posl. brojem O-3933/18 UPP/OS-231/18 od 31. siječnja 2019. proglašena jedinim zakonskim nasljednikom pok. NI;
- da tuženik ne prijepori visinu imovinske štete utvrđenu po vještaku ČI
ČI u iznosu od 2.069,97 €;
15. Među strankama je prijeporan osnov naknade štete kao i tijek zakonskih zateznih kamata.
16. Osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.
17. U odnosu na prijeporno pitanje osnovanosti tužbenog zahtjeva tužiteljice, sud je u cijelosti prihvatio pismeni nalaz i mišljenje vještaka Darka Konjevića.
18. Sud prihvaća u cijelosti pismeni nalaz i mišljenje te iskaz vještaka Darka Konjevića jer je pismeni nalaz i mišljenje glede osnovanosti tužbenog zahtjeva zasnovao na kompletnoj materijalnoj dokumentaciji priloženoj spisu.
19. Naime, prema zaključku vještaka Darka Konjevića prometna nesreća dogodila se 17.11.2018. u noćnim uvjetima vožnje na suhom asfaltnom kolničkom zastoru D-34 3. dionica na 3 km+800 m, između naselja Donji Miholjac – Sveti Đurađ, izvedene sa dvije prometne trake namijenjene za kretanje vozila u oba smjera, nekretanjem osobnog automobila "VW Golf 1,9TDCL" reg. oz. [registarska oznaka] s kojim je upravljao OI obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika i prijelazom na prometnu traku po kojoj se, nakon pretjecanja dva vozila, vratio osobni automobil "Ford Focus 1,8 TDCI" reg. oz. [registarska oznaka] s kojim je upravljao NI. Prometno-tehnička opravdanost reagiranja OI na slučaj opasnosti prometno-tehnički ne ukazuje na opravdanost skretanja na prometnu traku namijenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smjera povećanjem rizika. Vozač prosječne vještine upravljanja motornim vozilom i prosječnog psiho-fizičkog stanja bi reagirao svrsishodnim skretanjem u desno s korištenjem travnate bankine i travnate površine s desne strane. Budući da razlozi skretanja ulijevo vozača OI nisu utvrđeni ostaje nejasno zašto isti vozač nije skrenuo udesno na travnatu površinu pored kolničkog traka kojim se kretao, ako je pokušavao izbjeći ovu prometnu nezgodu. Za pretpostaviti je da je uzrok tome teško pijano stanje vozača OI koji je neposredno prije smrti imao koncentraciju apsolutnog alkohola u organizmu od 2,72 g/kg prema vještačenju Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „ Ivan Vučetić” – Služba kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja. Manevrom skretanja vozača OI u desno ne bi došlo do sudara predmetnih osobnih vozila, obzirom da se prije kontakta dva vozila NI svojim vozilom vratio nakon pretjecanja u svoj kolnički trak i poravnao sa uzdužnom osi kolnika, te je nakon toga došlo do sudara na tom kolničkom traku. Temeljem utvrđenja vještaka Darka Konjevića u svom nalazu, mišljenju i zaključku proizlazi da je OI isključivo odgovoran za nastanak ove prometne nezgode jer je neuobičajenom reakcijom skrenuo ulijevo na kolnički trak za vozila koja se kreću u suprotnom smjeru od njegovog, umjesto da je skrenuo udesno ako je kritične zgode procijenio prometnu situaciju ugrožavajućom za sebe.
20. Slijedom iznijetoga, sud smatra da je tužiteljica tijekom postupka dokazala da je prometnu nesreću uzrokovao vozač OI pod utjecajem alkohola od 2,72 g/kg, a kako to proizlazi iz pismenog nalaza i mišljenja vještaka Darka Konjevića.
21. U odnosu na visinu imovinske štete sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka ČI koji je tijekom postupka ostao kod svog pismenog nalaza i mišljenja s čime se konačnosti suglasio tuženik neprijeporeći visinu utvrđene imovinske štete.
22. Naime, sud prihvaća nalaz i mišljenje i vještaka Tihomira Lovrenčić u odnosu na visinu štete na vozilu s kojim se suglasio tuženik, a na koju utvrđenu visinu štete nije imala niti tužiteljica jer je po toj visini štete i postavila svoj tužbeni zahtjev.
23. Na osnovu čl. 7. st.1. ZPP-a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.
24. Odredbom čl. 219.st.1. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelje svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja sukladno čl. 221.a ZPP-a.
25. Odredba čl. 1045. st.1. Zakona o obveznim odnosima („NN“, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje: ZOO) propisuje da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.
26. Odredbom čl. 1069.st.1. ZOO-a propisano je da za štetu koju pretrpe treće osobe u vezi s pogonom motornog vozila odgovara njegov vlasnik.
27. Odredba čl. 1085. st.3. ZOO-a propisuje da kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.
28. Odredbom čl. 1086. ZOO-a propisano je da obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.
29. Odredbom čl. 1089. st. 1. i 2. ZOO-a propisano je da oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi, a visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo.
30. Odredbom čl. 1090. ZOO-a propisano je da će sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.
31. Kako je dakle tijekom postupka sud provedenim prometnim vještačenjem po Darku Konjeviću utvrdio osnov tužbenog zahtjeva tužiteljice, a provedenim prometnim vještačenjem po vještaku ČI visinu tužbenog zahtjeva, a zasnovanih na materijalnoj dokumentaciji priloženu spisu, sud je usvojio smanjeni tužbeni zahtjev tužiteljice sukladno odredbi čl. 1089. ZOO-a.
32. Odluka o kamatnom potraživanju zasniva se na odredbi čl. 1086. u svezi čl. 29. st.1. i 2. ZOO-a, sukladno zahtjevu tužitelja.
33. Kako tužiteljica u svom konačnom tužbenom zahtjevu opisanom kao pod st.I. izreke presude zahtijeva tijek kamata od presuđenja, tuženikov prigovor tijeka zateznih kamata je bespredmetan.
34. Odluka o troškovima postupka zasniva se na odredbi čl. 154 st. 1. u svezi čl. 155. ZPP-a.
35. Tužiteljica zahtijeva troškove postupka u iznosu od 2.491,77 €, a priznati su joj troškovi postupka u iznosu od 2.261,77 € koji se sastoje od: iznosa od 200,00 € na ime sastava odštetnog zahtjeva po Tbr. 32/1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („NN“, br. 138/23. dalje: Tarife), iznosa od 200,00 € na ime sastava tužbe po punomoćniku po Tbr. 7/1. Tarife, dva iznosa od po 200,00 € na ime sastava podneska po punomoćniku od 20.04.2023. i 06.12.2024. sve po Tbr. 8/1. Tarife, tri iznosa od po 200,00 € na ime pristupa punomoćnika na ročišta održana 22.02.2023., 27.04.2025. i 29.10.2025. sve po Tbr. 9/1. Tarife, iznosa od 350,00 € na ime 25 % PDV-a na iznos od 1.400,00 €, iznosa od 46,45 € na ime plaćene pristojbe na tužbu, iznosa od 398,17 € na ime troškova vještačenja te iznosa od 67,15 € na ime sudske pristojbe na presudu.
35.1. Sud je odbio tužiteljicu sa zahtjevom za naknadu troškova u ukupnom iznosu od 230,00 € i to: u iznosu od 105,00 € (s uključenih 25 % PDV-a) na ime troškova prijevoza punomoćnika na rasprave iz Osijeka u Valpovo i natrag iz razloga što taj trošak nije nužan jer je tužiteljica mogla angažirati odvjetnika s područja Stalne službe u Valpovu i taj trošak ne bi niti nastao, kao i u iznosu od 125,00 € (s uključenih 25 % PDV-a) po Tbr. 9/3. Tarife na ime pristupa punomoćnika na ročište za objavu presude jer punomoćnik nije pristupio.
36. Slijedom svega iznijetog, sud je odlučio kao u izreci ove presude.
U Valpovu 5. prosinca 2025.
Sudac
Zvonimir Rogić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu nadležnom županijskom sudu putem ovog suda u roku od 15 dana od dana objave presude.
DNA:
1. Pun. tužiteljice
2. Pun. tuženika