Republika Hrvatska
Općinski sud u Novom Zagrebu
Turinina 3
10100 Zagreb
Poslovni broj: 9 P-946/2024-52
(P-326/2019)
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Ani Tomašić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĆĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Krunoslavu Canjuga, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika BĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Nataši Bratković, odvjetnici u Zaboku, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave 24. listopada 2025., održane u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja, tuženika te punomoćnice tuženika, 5. prosinca 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja ĆĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koji glasi:
"I. Utvrđuje se da je tužitelj ĆĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], samovlasnik kat. čest. br. [katastarska čestica], šuma na voćnjaku u [adresa] površine 780 čhv, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]."
II. Nalaže se tužitelju ĆĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da tuženiku BĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 620,29 eura (šesto dvadeset eura i dvadeset devet centi), u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 18. svibnja 2018. podnio tužbu protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik cijele nekretnine opisane u izreci presude, da je vlasništvo stekao na temelju kupoprodajnog ugovora sklopljenog sa Stjepanom Beloševićem 1996., da je nakon sklapanja ugovora stupio u posjed nekretnine te da je do dana podnošenja tužbe stekao vlasništvo dosjelošću u skladu s čl. 159. ZV-a.
2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je on čitavo vrijeme suposjednik predmetne nekretnine i to sada s tužiteljem a ranije sa svojim bratom RĆ, a da je svoj suvlasnički dio iste nekretnine stekao u pojedinačnom ispravnom postupku koji se vodio kod Općinskog suda u Zlataru, a koji je okončan donošenjem rješenja od 17. travnja 2018. poslovni broj Z-12193/17-15, RZ-118/18, kojim je određeno brisanje prava suvlasništva na suvlasničkom dijelu UĆ uz uknjižbu prava suvlasništva u korist tuženika BĆ.
3. Sud je 25. listopada 2021. donio presudu broj P-326/2019 kojom je u točci I. iste utvrdio da je tužitelj ĆĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], vlasnik u cijelosti (1/1) nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma na voćnjaku u [adresa] površine 780 čhv, dok je u točci II. izreke presude odbio tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu u kojem isti traži da se naloži da se temeljem ove presude ima izvršiti zemljišnoknjižni prijenos navedene nekretnine na njegovo ime i vlasništvo, sve to u roku od 15 dana od pravomoćnosti. U točci III. naložio je tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 5.235,50 kn u roku od 15 dana, dok je u točci IV. odbijen u cijelosti zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka.
4. Županijski sud u Rijeci je rješenjem broj Gž-2377/2021 od 9. listopada 2024. ukinuo presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P326/2019-38 od 25. listopada 2021. u točkama I, III i IV izreke te je u tom dijelu predmet vraćen sudu na ponovno suđenje, uz obrazloženje da je u ponovljenom postupku sud prvog stupnja dužan održati novu glavnu raspravu na kojoj će po potrebi provesti i dokaze koji su pravovremeno predloženi te će o zahtjevu tužitelja donijeti novu odluku.
5. U dokaznom postupku sud je pročitao neslužbenu kopiju izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu (list 4 i 8 spisa), presliku prijepisa posjedovnog lista (list 5 spisa), presliku rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini pod poslovnim brojem Z-12193/17 od 17. travnja 2018. (list 6 i 7 spisa), presliku Sporazuma iza pokojne ŠĆ od 28. siječnja 1978. (list 9 i 10 spisa), presliku Ugovora o darovanju nekretnina od 27. siječnja 2011. (list 11 spisa), presliku Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 4. rujna 2006. (list 12 i 13 spisa), presliku punomoći (list 14 spisa), presliku zapisnika o održanom ročištu pred Općinskim sudom u Krapini pod poslovnim brojem P-365/10 od 31. svibnja 2011. (list 15 spisa), presliku rješenja Općinskog suda u Krapini pod poslovnim brojem Z-671/14 od 3. srpnja 2014. (list 16 i 17 spisa), izveden je dokaz saslušanjem stranaka (list 33 - 35 spisa), saslušanjem svjedoka RĆ (list 40 spisa), IĆ (list 41 spisa), MĆ (list 41 spisa), KĆ (list 41 i 42 spisa), AĆ (list 42 i 43 spisa), TĆ (list 50 i 51 spisa), te HĆ (list 57 i 58 spisa), te je izveden dokaz uviđajem na licu mjesta uz geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Marijanu Golubu (list 71, 77 i 78 spisa). U ponovnom postupku saslušana je svjedokinja TĆ na raspravi 24. listopada 2025. (list 144- 145).
6. Analizom izvedenih dokaza u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) kao rezultata cjelokupnog raspravljanja ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu u kojem je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje u cijelosti neosnovan.
7. U čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. Zakona o parničnom postupku određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog Zakona da je u parnici svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika.
8. Na ročištu održanom 19. svibnja 2025. zbog izmjene raspravnog suca glavna rasprava počela je iznova, a stranke su se usuglasile da se do tada provedeni dokazi ponovno ne izvode već da se pročitaju zapisnici o izvođenju istih sve sukladno članku 315. Zakona o parničnom postupku, osim svjedokinje TĆ koja je ponovno saslušana na ročištu 24. listopada 2025.
9. Predmet spora je utvrđenje prava vlasništva tužitelja na cijeloj nekretnini upisanoj u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. br. 930/5, na kojoj nekretnini je u zemljišnim knjigama tužitelj upisan kao suvlasnik u 13/18 dijela, a tuženik u preostalih 5/18 dijela.
10. Dakle, između stranaka nije sporno da je tužitelj uknjižen kao suvlasnik predmetne nekretnine u 13/18 dijela, a tuženik u preostalih 5/18 dijela, da je tuženik uknjižio svoje pravo vlasništva u navedenom dijelu temeljem provedenog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, a između stranaka je sporno da li se tužitelj nalazi u posjedu cijele čestice i to s potrebnim kvalitetama posjeda da bi sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima bile ispunjene pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću.
11. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. br. 930/5, razvidno je da je tužitelj upisan kao suvlasnik iste u 13/18, a tuženik u 5/18 dijela.
12. Iz rješenja Općinskog suda u Zlataru Stalne službe u Krapini broj Z-12193/17 od 17. travnja 2018. razvidno je da je prije upisa tuženika kao suvlasnika predmetne nekretnine u 5/18 dijela, u zemljišnim knjigama kao suvlasnica bila upisana UĆ u 5/18 dijela.
13. Iz posjedovnog lista za kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] razvidno je da su kao posjednici upisani tužitelj u 13/18 dijela, te UĆ u 5/18 dijela.
14. Iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da su tuženik i pravni prednik tužitelja RĆ nasljednici pok. ŠĆ, prve supruge PĆ, koja je umrla 1962. te je između njezinih nasljednika sklopljen Sporazum 28. siječnja 1978., prema kojemu je predmetna nekretnina pripala RĆ, predniku tužitelja.
15. Iz iskaza stranaka i svjedoka saslušanih tijekom postupka proizlazi da je UĆ, druga supruga pok. PĆ, ista je umrla oko 1975., iza nje je ostalo četvero djece, a ostavinska rasprava nikada nije provedena.
16. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je 1996. predmetnu šumu kupio od bratića RĆ i to u cijelosti česticu 930/5, a da su u to vrijeme kao suvlasnici bili upisani još i ovdje tuženik i ostala braća tuženika i RĆ kao i njihova maćeha, sada pok. UĆ. Od 1996. je u posjedu predmetne šume, a 2006. je sa RĆ sklopio kupoprodajni ugovor kojeg je prijavio Poreznoj upravi i dao na provedbu u zemljišnu knjigu. 2011. ga je tuženik BĆ zamolio da mu da drvenu građu i nešto drva za ogrjev iz šume, dok je 25.2.2017. tuženik počeo sječi u predmetnoj šumi.
17. Iz iskaza tuženika proizlazi da cijeli svoj život uživa predmetnu nekretninu zajedno sa svojim roditeljima PĆ i ŠĆ s time da su nakon smrti majke ŠĆ 1962. istu naslijedili na jednake dijelove njezino osmero djece i suprug PĆ, te je i rješenje o nasljeđivanju provedeno u zemljišnoj knjizi. Iste godine njegov otac se oženio FĆ, te su imali četvero djece, a i nakon toga uživali su predmetnu nekretninu i ostalu zemlju. U z.k. ispravnom postupku se upisao kao suvlasnik u 5/18 dijela predmetne nekretnine, a koja je bila u suvlasništvu UĆ i to 2018. Taj dio je cijeli život uživao. Tvrdi da njegov brat RĆ nije mogao prodati cijelih 780 čhv jer nije bio vlasnik istog, već je prodao 13/18 dijela predmetne čestice. Zaključno navodi da je sa kćerima od UĆ, i to EĆ i TĆ napravio sporazum jer njima ta zemlja nije trebala.
18. Iz iskaza svjedoka RĆ proizlazi kako je tužitelju prodao ono što je bilo u njegovom vlasništvu i od tada se isti nalazi u posjedu te nekretnine. Nadalje je iskazao da na tom području svoj suvlasnički dio ima i UĆ, te da je prodao isključivo svoj dio, te nije prodavao njen ili nečiji drugi dio.
19. Iz iskaza svjedoka IĆ RĆ, Ć MĆ, B KĆ i B AĆ proizlazi da je istima poznato da je RĆ prodao svoj dio nekretnine ovdje tužitelju.
20. Iz iskaza svjedokinje TĆ danog na ročištu 24. listopada 2025. proizlazi da je tuženiku potpisala određeni papir, ne zna što je potpisala jer nije čitala, a isti je potpisala jer joj je tuženik rekao da mu to treba za sud, navodi da je prevarena. Nadalje je navela da ne zna da li je njezina majka bila vlasnica te šume, ne zna tko je istu naslijedio ako je bila, a ona iza svoje pok. majke nije dobila ništa. Na ročištu 5. prosinca 2019. iskazala je da je tuženik došao do nje navodeći da ima jedan manji dio šume u svojem vlasništvu te ju je tražio da to njemu da, te da je bila suglasna tuženiku dati predmetni dio šume, te je i potpisala odgovarajući dokument.
21. Iz iskaza svjedokinje HĆ proizlazi da joj nije poznato ništa o predmetnoj nekretnini, a jedino što joj je poznato je da joj se tuženik pojavio pred kućnim vratima rekavši da treba potpis na papiru koji je bio rukom pisan i da to treba za sud.
22. Člankom 159. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 14 6/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.
23. Stavkom 2. istog članka propisano je da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.
24. Stavkom 3. istog članka propisano je da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.
25. Prema čl. 18. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed).
26. Prema čl. 18. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na posjed ne pripada.
27. Dakle, na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da tužitelj nema zakoniti posjed suvlasničkog dijela nekretnine koja je predmet ovog postupka (5/18 dijela) s obzirom da nema valjani pravni temelj za stjecanje istog, a s obzirom da je sam RĆ iskazao da je temeljem kupoprodajnog ugovora iz 2006. prodao tužitelju samo svoj dio nekretnine, a temeljem kojeg ugovora se tužitelj uknjižio kao suvlasnik predmetne nekretnine u 13/18 dijela.
28. Nadalje je valjalo utvrditi ima li tužitelj pošteni posjed suvlasničkog dijela nekretnine koja je predmet ovog postupka, pa da bi u konkretnom slučaju bili ispunjene odredbe iz članka 159. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
29. Ovaj sud smatra kako tužitelj nema pošteni posjed cijele nekretnine koja je predmet ovog postupka s obzirom da, iako je iskazao da je od RĆ kupio cijelu česticu broj 930/5, isti je također iskazao kako mu je bilo poznato da su u to vrijeme kao suvlasnici bili upisani tuženik i ostala braća tuženika i RĆ, te njihova maćeha pok. UĆ iza koje nije proveden ostavinski postupak. Nadalje je naveo da mu je prodavatelj RĆ rekao da će to riješiti sa svojom braćom jer da su imali interni dogovor, međutim radi se o Sporazumu od 28. siječnja 1978. iza pok. ŠĆ, prve supruge PĆ, koja je umrla 1962., prema kojemu je prijeporna nekretnina pripala RĆ. Dakle, UĆ je bila druga supruga PĆ, te njezina imovina nije bila predmet Sporazuma od 28. siječnja 1978., a što je razvidno i iz samog sadržaja predmetnog Sporazuma koji je tužitelj dostavio uz tužbu.
30. Dakle s obzirom da je sam RĆ iskazao da je on prodao samo svoj dio predmetne nekretnine tužitelju, a da nije prodao udio UĆ, da je utvrđeno da je dio koji je prodao stekao na temelju Sporazuma od 28. siječnja 1978. iza pok. majke ŠĆ, da je tužitelju u trenutku stupanja u posjed predmetne nekretnine i u trenutku sklapanja kupoprodajnog ugovora bilo poznato da je u zemljišnoj knjizi bila upisana i UĆ, a što je iskazao sam tužitelj, a iskazao je također da iza iste nije proveden ostavinski postupak, jasno je kako posjed tužitelja na cijeloj nekretnini nije pošten s obzirom da mu je već u trenutku stupanja u posjed bilo poznato da RĆ nije bilo ovlašten raspolagati cjelokupnom nekretninom, već samo dijelom stečenim iza svoje pok. majke ŠĆ, dok nije mogao raspolagati dijelom upisane suvlasnice UĆ.
31. Slijedom svega navedenoga, kako nisu ispunjene pretpostavke iz članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u točci I. izreke.
32. O troškovima postupka odlučeno je temeljem odredbe članka 154. st. 1. ZPP- a, u svezi sa člankom 164. Zakona o parničnom postupku. Člankom 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku propisano je da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.
33. S obzirom da je tuženik u cijelosti uspio u postupku, to mu je tužitelj dužan nadoknaditi cjelokupne troškove postupka sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 138/23 – dalje: Tarifa). Tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), zastupanja na ročištu 4.9.2018., 11.12.2018., 17.9.2019., 5.12.2019., 10.9.2021., 19.5.2025., te 24.10.2025., svako u iznos od 50,00 eura (Tbr.9.toč.1. Tarife), zastupanja na ročištu 11.9.2025. u iznosu od 12,50 eura (Tbr.9.toč.5. Tarife), trošak sastava žalbe protiv presude u iznosu od 62,50 eura (Tbr.10.toč.1. Tarife), sve uvećano za porez na dodanu vrijednost sukladno Tbr. 46. Tarife u iznosu od 118,75 eura, odnosno iznos od 593,75 eura. Tuženiku je priznat trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 26,54 eura koji iznos je odmjeren temeljem Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine RH broj 51/23) i Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine RH broj 53/19). Tuženiku je priznat ukupan iznos od 620,29 eura.
34. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci presude.
Zagreb, 5. prosinca 2025.
Sudac
Ana Tomašić
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste, putem Općinskog suda u Novom Zagrebu, na nadležni Županijski sud sukladno čl. 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine RH 21/22), pismeno u tri istovjetna primjerka.
DNA:
1. pun. tužitelja
2. pun. tuženika
