Baza je ažurirana 08.03.2026. zaključno sa NN 153/25 EU 2024/2679
- 1 - Rev 54/2021-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R e p u b l i k a H r v a t s k a
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. M., OIB: …, O., kojeg zastupa punomoćnik N. N., odvjetnik u N. G., protiv tuženika Ž. M. iz O., OIB: … i T. M. iz O., OIB: …, koje zastupaju punomoćnici J. B. i D. J., odvjetnici u N. G., zbog smetanja posjeda, odlučujući o reviziji tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-143/20-2 od 15. travnja 2020., kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški poslovni broj Psp-13/2019-12 od 28. studenoga 2019., u sjednici održanoj 17. listopada 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se revizija tužitelja, ukida se rješenje Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-143/20-2 od 15. travnja 2020. i predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
II. O troškovima parničnog postupka koji su nastali u povodu izjavljene revizije odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:
„1. Utvrđuje se da su tuženici 1. Ž. M. iz O., OIB:… i 2. T. M. iz O., OIB:…, smetali tužitelja D. M. iz O. OIB:… u posljednjem mirnom posjedu nekretnina upisanih u z.k.ul.br.230 k.o. O. i to čkbr.1087-J. sa 4065 m2 te nekretnine upisane u z.k.ul.br.232 k.o. O. i to čkbr.1088-J. sa 3836 m2, na način što su dana 23. svibnja 2019. u cijelosti preorali s traktorom i plugom nekretnine upisane u z.k.ul.br.230 k.o. O. i to čkbr.1087-J. sa 4065 m2 te nekretnine upisane u z.k.ul.br.232 k.o. O. i to čkbr.1088-J. sa 3836 m2, a u posljednjem mirnom posjedu tužitelja, čime su smetali tužitelja u posljednjem mirnom posjedu tih nekretnina te se tuženicima zabranjuje svako daljnje smetanje na navedeni ili sličan način, sve to u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.
2. Nalaže se tuženicima 1. Ž. M. iz O., OIB:… i 2. T. M. iz O., OIB:… da uspostave ranije posjedovno stanje na način da odorani dio zemlje sa nekretnine upisane u z.k.ul.br.230 k.o. O. i to čkbr.1087-J. sa 4065 m2 te nekretnine upisane u z.k.ul.br.232 k.o. O. i to čkbr.1088-J. sa 3836 m2, vrate u prvobitni položaj i na taj način uspostave ranije posjedovno stanje u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.
3. Tuženici su dužni tužitelju solidarno nadoknaditi parnični trošak ovog postupka u iznosu od 2.900,00 kn (slovima: dvije tisuće devetsto kuna) sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena počev od dana donošenja ovog rješenja, tj. 28. studenog 2019. pa do isplate u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe. “
2. Drugostupanjskim rješenjem je odlučeno:
„Uvažava se žalba tuženika, preinačuje rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradišci br. Psp-13/2019-12 od 28. studenog 2019. i rješava :Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"1. Utvrđuje se da su tuženici 1. Ž. M. iz O., OIB:… i 2. T. M. iz O., OIB:…, smetali tužitelja D. M. iz O. OIB:… u posljednjem mirnom posjedu nekretnina upisanih u z.k.ul.br.230 k.o. O. i to čkbr.1087-J. sa 4065 m2 te nekretnine upisane u z.k.ul.br.232 k.o. O. i to čkbr.1088-J. sa 3836 m2, na način što su dana 23. svibnja 2019. u cijelosti preorali s traktorom i plugom nekretnine upisane u z.k.ul.br.230 k.o. O. i to čkbr.1087-J. sa 4065 m2 te nekretnine upisane u z.k.ul.br.232 k.o. O. i to čkbr.1088-J. sa 3836 m2, a u posljednjem mirnom posjedu tužitelja, čime su smetali tužitelja u posljednjem mirnom posjedu tih nekretnina te se tuženicima zabranjuje svako daljnje smetanje na navedeni ili sličan način, sve to u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.
2. Nalaže se tuženicima 1. Ž. M. iz O., OIB:… i 2. T. M. iz O., S.Radića 13, OIB:… da uspostave ranije posjedovno stanje na način da odorani dio zemlje sa nekretnine upisane u z.k.ul.br.230 k.o. O. i to čkbr.1087-J. sa 4065 m2 te nekretnine upisane u z.k.ul.br.232 k.o. O. i to čkbr.1088-J. sa 3836 m2, vrate u prvobitni položaj i na taj način uspostave ranije posjedovno stanje u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.
3. Tuženici su dužni tužitelju solidarno nadoknaditi parnični trošak ovog postupka u iznosu od 2.900,00 kn (slovima: dvije tisuće devetsto kuna) sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena počev od dana donošenja ovog rješenja, tj. 28. studenog 2019. pa do isplate u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe."
Tužitelj je dužan tuženima naknaditi parnični trošak u iznosu od 3.910,00 kn u roku od osam dana.“
3. Rješenjem ovog suda broj Revd-2365/20-2 od 15. rujna 2020. je dopuštena tužitelju revizija protiv drugostupanjskog rješenja zbog pravnog pitanja koje glasi:
„Ima li tužitelj kao posljednji mirni posjednik pravo na posjedovnu zaštitu i kada određeni dio kondemnatornog dijela tužbenog zahtjeva nije moguće prihvatiti (na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja), ukoliko je moguće prihvatiti tužbeni zahtjev u deklaratornom dijelu i u dijelu koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće“.
4. Protiv drugostupanjskog rješenja tužitelj je zbog prethodno naznačenog pitanja podnio reviziju iz čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači u smislu revizijskih navoda, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
5. Odgovor na reviziju nije podnesen.
6. Revizija je osnovana.
7. Prema odredbi čl. 391. st. 1. ZPP-a u povodu revizije iz čl. 382. ZPP-a revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena. U reviziji prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP-a stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.
8. Prvostupanjski sud prihvatio je zahtjev tužitelja cijeneći da su tuženici 23. svibnja 2019. smetali tužitelja u njegovom posljednjem mirnom posjedu nekretnina koje su pobliže označene u izreci, na način da su te nekretnine u cijelosti preorali s traktorom i plugom.
9. Drugostupanjski sud je preinačio prvostupanjsko rješenje i odbio zahtjev tužitelja, uz shvaćanje da je u konkretnom slučaju utvrđen čin smetanja posjeda, ali ne i mogućnost uspostave prijašnjeg posjedovnog stanja pa u okolnostima kad ne postoje pretpostavke da sud u parnici za smetanje posjeda dopusti uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja treba u smislu odredbe čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine”, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP) odbiti zahtjev za utvrđenje da je počinjeno smetanje posjeda.
10. Navedeno pravno shvaćanje drugostupanjskog suda ne može se prihvatiti kao pravilno. Naime, prema odredbi čl. 21. st. 1. ZVDSP-a, koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. U smislu odredbe čl. 22. st. 1. ZVDSP-a tužbeni zahtjev koji se upravlja radi zaštite posjeda putem suda sastoji se od tri elementa; - od zahtjeva da se utvrdi čin smetanja tužiteljevog posjeda, - da se tuženiku naredi uspostava ranijeg posjedovnog stanja, - te da se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. O navedenom zahtjevu, kako s osnova deklaratornog dijela (utvrđenja), tako iz osnova kondemnatornog dijela (uspostavljanja ranijeg posjedovnog stanja i zabrane takvog smetanja ubuduće), odlučuje se izrekom (dispozitivom) konačnog rješenja suda o zatraženoj zaštiti smetanja posjeda. Pri tome, kako to pravilno cijeni nižestupanjski sud, samo utvrđenje kako je tužitelj posjedovao i kako je u tom posjedu bio smetan nema karakter samostalnog deklaratornog elementa izreke rješenja o smetanju posjeda, već je sastavni dio kondemnatornog dijela.
11. Dakle, deklaratorni element izreke rješenja o smetanju posjeda ne može imati samostalni karakter pa u okolnostima kada nije moguće prihvatiti kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva posjedovne zaštite, kako onog dijela koji se odnosi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, tako i onog dijela koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće, zahtjev tužitelja za posjedovnom zaštitom treba odbiti kao neosnovan.
12. Međutim, u smislu kontinuitetne funkcije zaštite posjeda od smetanja kako je postavljena odredbama čl. 19. - 27. ZVDSP-a, u okolnostima kada nije moguće prihvatiti kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva posjedovne zaštite u dijelu koji se odnosi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, ali je moguće prihvatiti kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva posjedovne zaštite u dijelu koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće, nema zapreke udovoljiti tužbenom zahtjevu u deklaratornom dijelu i djelu koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće.
13. Tako je u ovoj pravnoj stvari za pravilnu primjenu materijalnog prava od odlučnog značaja utvrditi jesu li tuženici samovlasno smetali tužitelja u njegovom mirnom posjedu predmetnog zemljišta na način kakvu zaštitu tužitelj zahtjeva te kod okolnosti da se utvrdi čin smetanja posjeda tužitelja od strane tuženika, jesu li prema okolnostima konkretnog slučaja ispunjene pretpostavke za prihvaćanje kondemnatornog dijela tužbenog zahtjeva posjedovne zaštite koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće, a koje činjenice je drugostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa propustio cijeniti.
14. Kako je drugostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa propustio cijeniti činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda koja se odnose na prethodno navedene relevantne okolnosti u smislu izloženog stajališta ovog suda, to nema uvjeta za preinaku odluke.
15. Slijedom iznijetog, valjalo je, temeljem odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a odlučiti kao u izreci.
16. U ponovnom postupku potrebno je utvrditi sve naprijed iznijete odlučne činjenice, nakon čega će biti moguće donijeti pravilnu i zakonitu odluku u ovom predmetu.
17. Odluka o troškovima postupka donesena je temeljem odredbe čl. 166. st. 3. ZPP-a.
Zagreb, 17. listopada 2023.
|
Predsjednica vijeća |
|
Renata Šantek, v.r. |
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.