REPUBLIKA HRVATSKA

P-4470/2025

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Starom Gradu

21 460 Stari Grad

Novo Riva 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski Sud u Splitu, Stalna Služba u Starom Gradu, po sucu Ivanu Striniću, u pravnoj stvari tužitelja KR pok. DR, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik KR, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika pod 1) VR, Dol, nepoznata boravišta, kojega zastupa privremeni zastupnik Zvonimir Franetović, odvjetnik u Starom Gradu, pod 2) CR, Dol, nepoznata boravišta, kojega zastupa privremeni zastupnik Zvonimir Franetović, odvjetnik u Starom Gradu, pod 3) BR pok. ĆR, rođ. CR, [adresa], pod 4) FR rođ. CR, [adresa], pod 5) ŽR, [adresa], pod 6) HR rođ. ŽR, [adresa], pod 7) ČR, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pod 8) TR, [adresa], pod 9) Rubinić K, [adresa], pod 10) RR, [adresa], pod 11) MR rođ. CR, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pod 12) SR rođ. AR, [adresa], pod 13) JR rođ. AR, [adresa], pod 14) D [adresa], pod 15) AR, [adresa], 81800 Rabastens, boravi na adresi [adresa], pod 16) Grad Stari Grad, Stari Grad, Nova Riva 3, OIB 95584171878, pod 17) NR rođ. AR, [adresa], pod 18) UR, [adresa], pod 19) GR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 20) CR V, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 21) ŽR HR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, 5. prosinca 2025.

presudio je:

I. Utvrđuje se da je tužitelj KR, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnik u cijelosti nekretnina označenih kao:

k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, POJATA, površine 7 m2,

k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, AVLIJA, površine 50 m2,

k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, KUĆA, površine 50 m2,

k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, KUĆA [adresa], površine 54 m2,

k. č. br. [katastarska čestica], ORANICA-VINGORAD, povr. 349 m2,

k. č. br. [katastarska čestica], VRTAL-VINGORAD, površine 259 m2,

k. č. br. [katastarska čestica], ORANICA, površine 450 m2,

sve zk čestice upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]., kod Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, te nadalje

k. č. br. [katastarska čestica] VINOGRAD površine 323 m2,

k. č. br. [katastarska čestica] PAŠNJAK površine 61 m2,

k. č. br. [katastarska čestica] VRT površine 551 m2,

k. č. br. [katastarska čestica] VRT površine 802 m2,

k. č. br. [katastarska čestica] VINOGRAD površine 2198 m2,

k. č. br. [katastarska čestica] VRT površine 860 m2,

k. č. br. [katastarska čestica] VINOGRAD površine 3478 m2,

k. č. br. [katastarska čestica] PAŠNJAK površine 5808 m2,

k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA površine 1309 m2,

sve čestice upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]; kod Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu

k. č. br. [katastarska čestica] VINOGRAD površine 2766 m2,

k. č. br. [katastarska čestica] VINOGRAD površine 5305 m2,

sve čestice upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o. 311723, Stari Grad; kod Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu

k. č. br. [katastarska čestica] ORANICA površine 903 m2,

čestica upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o. 311723, Stari Grad; kod Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu

pa je stoga KR, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], temeljem ove Presude ovlašten ishoditi i postići upis uknjižbe prava vlasništva navedenih nekretnina u svoje ime i svoju korist, uz istodobno brisanje prava vlasništva tuženika pod 1-21, te sa imena LR čiji je pravni slijednik tuženik pod 5) ŽR, sa imena PR čiji su slijednice tužene pod 12. i pod 13., te sa imena ER, čiji je pravni slijednik tuženik pod 17) Grad Stari Grad, i to bez njihova daljnjeg sudjelovanja.

Obrazloženje

1. Predmetni parnični postupak pokrenut je zaprimanjem tužbe između gore navedenih parničnih stranaka, sve radi utvrđenja prava vlasništva nad česticama kako je pobliže navedeno u izreci ove presude.

2. Tužbom se navodi da je tužitelj stvarni vlasnik predmetnih nekretnina, dok su u zemljišnoj knjizi upisani tuženici, pogrešno. Tužbom nisu obuhvaćene sve čestice u navedenim ulošcima, već samo određene, za koje tužitelj tvrdi da je u kvalificiranom posjedu. Nadalje, tužitelj ističe kako se s obzirom na nekretnine opisane točkom I. tužbenog zahtjeva, nalazi u kvalificiranom posjedu dulje od 20 godina neprekidno, da je iz time stekao pravo vlasništva za cijelo na predmetnim nekretninama, i to pravnim institutom dosjelosti. Temeljem Rješenja o nasljeđivanju iza pok. DR (pok. ĆR) od 3. lipnja 1994. poslovnog broja O-44/94-5, kod ovog Suda, utvrđeno je da je tužitelj temeljem oporuke i zakona proglašen nasljednikom pok. DR na navedenim nekretninama, u 4/24 dijela. Navedeno ujedno da znači i da je tužitelj u vlasničkom posjedu utuženih nekretnina i to kroz cijelo vrijeme nakon smrti pok. oca DR, a to je sada već točno 30 godina, jer je vrijeme potrebno za dosjelost počelo teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a to da je trenutak smrti njegovog oca DR u ožujku 1994. Za spomenuti je da se u tužiteljev posjed temeljem članka 160. stavka 2. Zakona o vlasništvu uračunava i vrijeme posjedovanja predmetnih nekretnina od strane njegovog prednika tj. oca DR, što bi zajedno sa tužiteljem činilo posjedovno vrijeme više od 75 godina.

3. Nadalje, tužitelj ukazuje i na Rješenje o nasljeđivanju iza pok. ĆR (pok. Ivana) kod ovog Suda od 9. ožujka 1970. poslovnog broja O-13/70-5, sukladno kojemu su nasljednicima iza pok. ĆR (pok. Ivana) na temelju oporuke proglašeni: 1) ŠR pok. ĆR, sin, C, za 1/6 dijela; 2) DR, sin, [adresa], za 4/6 dijela; te 3) ĐR pok. ĆR, kći, [adresa], za 1/6 dijela. Tužitelj napominje da je do gore navedene raspodjele imovine u obitelji ĆR (tužiteljevog djeda), došlo iz razloga što je tužiteljev otac temeljem oporuke i Rješenja o nasljeđivanju, stekao 4/6 dijele cjelokupne obiteljske imovine jer je ostao raditi na obiteljskoj zemlji i u domaćinstvu sa ostaviteljem OR, pa su ostali sunasljednici stekli druge nekretnine u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], svatko po 1/6 dijela prava vlasništva, a što su u naravi bili pojedine čestice obradive zemlje (Podborje, Norat, Rugonj, Garmica), a što su svi ostali sunasljednici priznali, vidljivo iz obrazloženja citiranog Rješenja o nasljeđivanju. Posebno se napominje da je tuženik pod 17) Grad Stari Grad pravni slijednik ER iz [adresa], jer je isti umro, a njegovi nasljednici nisu željeli preuzeti predmetnu ostavinu, pa je nasljednik tuženika pod 17) Grad Stari Grad, [adresa], temeljem instituta ošasne imovine, budući da ista leži na području Grada Starog Grada. Kako tužitelj ne raspolaže ispravom podobnom za uknjižbu svoga prava vlasništva na nekretninama koje su predmet ovog postupka, ustaje se ovom tužbom.

4. S obzirom da su određeni tuženici, kako je to označeno tužbom, nepoznata boravišta na području [adresa], to je izvršena provjera kroz evidencije Ministarstva unutanjih poslova Republike Hrvatske. Ova činjenica je potvrđena, odnosno, utvrđeno je kako isti nemaju aktivno prijavljenu adresu prebivališta ili boravišta na području [adresa].

5. Nakon ovih utvrđenja, sud je temeljem odredbe 84. Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ broj 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022) istome postavio privremenog zastupnika u osobi Zvonimira Franetovića, odvjetnika u [adresa]. O postavljaju privremenog zastupnika objavljen je oglas u Narodnim novinama.

6. Tuženicima je po privremenom zastupniku dostavljena tužba na davanje pisanog odgovora, uz sva zakonom propisana upozorenja. Privremeni zastupnik tuženika je dao odgovor na tužbu, te se usprotivio navodima iz tužbe u cijelosti i predložio donošenje presude kojom bi se odbio tužbeni zahtjev tužitelja.

7. Ostalim tuženicima je dostavljena tužba na odgovor, no, do zaključenja prethodnog psotupka, tuženici nisu dali odgovor.

8. U postupku je održano ročište 7. listopada 2025., na kojem je odlučeno o dokaznim prijedlozima stranaka, te je zaključen prethodni postupak. Tako je odlučeno u dokazne svrhe pregledati cjelokupnu dokumentaciju dostavljenu u spis, te saslušati tužitelja i tuženicu pod 3) kao parnične stranke, te svjedoke ZR i IR.

9. Ročište za glavnu raspravu je održano 27. studenog 2025., te su izvedeni dokazi, kako je to određeno rješenjem o zaključenju prethodnog postupka.

10. Pregledom zemljišno-knjižnih uložaka proizlazi da su na utuženoj nekretnini upisani upravo ovdje tuženici, za odgovarajuće udjele.

11. Svjedoci su saslušani na ročištu za glavnu raspravu, na okolnosti posjeda i vlasništva utuženih nekretnina. Svjedoci su u bitnom potvrdili navode tužbe o kvalificiranom posjedu tužitelja, uključujući i posjed njegvih prednika. Prema svjedocima, tužitelj drži u posjedu ove nekretnine od smrti njegova oca 1994. Svjedoci su također iskazivali na okolnosti posjeda utuženih nekretnina tužiteljeva oca, o čemu su svjedoci imali neposrednih saznanja. Svjedoci su detaljno opisali predmetne nekretnine i to u granicama prema skici u spisu, a isto su pokazali na snimci geoportala. Nisu im poznate bilo kakve informacije o sporovima ili o tome da bi netko tužitelja ili prednike ometao u posjedu. Nisu im poznati tuženici kojima je postavljen privremeni zastupnik, te tvrde kako nikada nisu bili na predmetnoj zemlji, niti su ikoga drugog viđali tamo. Svjedoci su potvrdili da se radi o predmetnim nekrentinama, nakon uvida u skicu predmeta i snimku geoportala. Također su potvrdili tužbene navode oko tužiteljevih prednika, čime je dokazan pravni slijed posjedovanja nekretnine.

12. U postupku su iskaze dali i sam tužitelj, te tuženica 3, kao parnične stranke. Iako se ovaj dokaz koristi u slučaju da nema drugih adekvatnih dokaza, ipak je odlučeno iste saslušati na okolnosti posjeda. Tako je tužitelj ponovio sve tužbene navode, dok je tuženica pod 3) potvrdila iste, te je dodatno navela kako su predmetne nekretnine nedvojbeno vlasništvo tužitelja, a ranije su bile i od oca, te djeda. S obzirom na činjenicu da je riječ o tuženici, te imajući u vidu godine života, uzeo se kao vjerodostojan u cijelosti iskaz tuženice.

13. Nakon provedenog postupka, te ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, ovaj sud smatra tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim u cijelosti.

14. Odredba članka 6. Zakona o parničnom postupku obvezuje stranke iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, te predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Sud je u ovom pogledu ograničen, odnosno, iznimno je ovlašten utvrđivati činjenice koje stranke nisu iznijele i izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile samo u slučaju da sumnja kako stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati.

15. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

16. Ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključiti će primjenom pravila o teretu dokazivanja (članak 221.a Zakona o parničnom postupku).

17. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva.

18. U postupku među strankama nije bila prijeporna identifikacija predmeta spora, kao ni činjenica da su čestice upisane na ime tuženila.

19. U postupku je valjalo raspraviti duljinu i kakvoću posjeda predmetnih nekretnina od strane tužitelja, budući da se isti poziva na stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

20. Što se tiče stjecanja prava vlasništva, u Republici Hrvatskoj pravo vlasništva nekretnina može se steći na nekoliko načina, pa tako između ostalog, na temelju pravnog posla, odluke suda, nasljeđivanjem ili na temelju zakona.

21. Odredbom članka 388. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 ) propisano je kako se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu Zakona o vlasništvu, prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Prije Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji je na snazi od 1. siječnja 1997., do njegovog stupanja, na snazi je od 1. rujna 1980. bio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ broj 6/80, 36/90, Narodne novine broj 53/91, 9/92, 77/92 ). No, kako je u predmetnom slučaju riječ o stjecanju prava vlasništva dosjelošću i to prije stupanja na snagu obaju zakona, za primjeniti su odredbe Austrijskog Općeg Građanskog Zakonika (koji je stupio na snagu na području Dalmacije 1. siječnja 1816.).

22. Prema Općem Građanskom zakoniku, čije odredbe o stjecanju prava vlasništva su sadržajno identične kasnijim odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pravo vlasništva se moglo steći, između ostalog, dosjelošću.

23. Člancima 1461. do 1471. Općeg Građanskog Zakonika uređeno je pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pa je tako bilo potrebno da je posjed zakonit (1461), pošten (1463), istinit (1464), te je potrebno i vrijeme dosjedanja, koje bi iznosilo, s obzirom da je riječ o privatnom vlasništvu, trideset godina prema Općem Građanskom Zakoniku. Sukladno mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960., rok je skraćen sa trideset na dvadeset godina.

24. Dosjelost kao način stjecanja prava vlasništva je izvorni način stjecanja, jer se vlasništvo stječe bez oslonca na volju i pravo dotadašnjega vlasnika, odnosno, prednika. Pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti. Dakle, pravo vlasništva se stječe onog trenutka kada je nastupila dosjelost.

25. Rok dosjelosti počinje teći onog dana kada posjednik stekne stvar, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

26. Posjed, sa svim pozitivnim kvalitetama mora biti neprekidan kroz cijelo propisano vrijeme, međutim, prenošenje posjeda na novog posjednika ne prekida se posjedovanje, već se postojeći posjed nastavlja kod pravnog sljednika dotadašnjeg posjednika.

27. Za stjecanje prava vlasništva moraju biti ispunjene određene opće pretpostavke, a to su sposobnost stvari da bude objektom prava vlasništva, sposobnost stjecatelja da stekne pravo vlasništva, te valjani pravni temelj stjecanja. Ovisno o načinu i objektu stjecanja, potrebno je ispuniti i određene dodatne pretpostavke.

28. Kako oko općih pretpostavki nije bilo prijepora tijekom postupka, nema potrebe posebno obrazlagati iste.

29. Ono što valja utvrditi prilikom odlučivanja o stjecanju vlasništva dosjelošću je prvenstveno kakvoća posjeda. U kakvoću spadaju obilježja koja posjed mora zadovoljiti, pa se tako razlikuju objektivne i subjektivne značajke. Objektivne značajke daju posjedu postojanje ili nepostojanje pravnoga temelja za posjedovanje, odnosno, da li je posjed dopušteno ili nedopušteno steći, dok se subjektivne značajke odnose na stav koji posjednik ima glede svoga prava na posjedovanje. Dakle, u objektivne značajke posjeda spadaju zakonitost i istinitost, a u subjektivne značajke posjeda spadalo bi poštenje.

30. Posjed je zakonit ako sam posjednik ima valjani pravni temelj za to posjedovanje. Posjed će se smatrati istinitim ako nije pribavljen silom, potajno ili prevarom, a niti zloupotrebom povjerenja.

31. Posjednik je pošten ako prilikom stjecanja posjeda nije znao, niti je mogao posumnjati, s obzirom na okolnosti, da mu pravo na posjed ne pripada. Prema zakonskoj presumpciji, svaki se posjed ima smatrati poštenim, osim ako se ne bi dokazalo suprotno.

32. Što se tiče prijepora oko trajanja posjeda tužitelja, uzeti su obzir iskazi svjedoka kao uvjerljivi, logični i životni, posebice imajući u vidu godine života istih, te njihova neposredna saznanja o predmetu spora. Ovo je dodatno potvrđeno iskazom same tuženice pod 3), koja je potvrdila u cijelosti sve navode tužitelja i iskaze svjedoka.

33. Kada se govori o poštenju posjednika, za istaknuti je kako je pretpostavka o savjesnosti posjeda radi stjecanja vlasništva dosjelošću ispunjena ako posjednik kroz svo vrijeme dosjelosti smatra da je pošten, odnosno, da je stvar koju posjeduje njegova, ili ako ne zna ili ne može znati da nije njegova.

34. Poštenje stjecatelja mora trajati cijelo vrijeme dosjelosti, a ono je subjektivno obilježje posjeda, pa ono nikad ne prelazi s prednika na sljednika u posjedovanju – poštenje se uvijek prosuđuje s obzirom na onoga tko je posjednik. Trenutkom kada je posjednik prestao biti pošten prekida se dosjelost. Ali naknadno nepoštenje posjednika nema povratno djelovanje na ono stanje prije toga u kojem je posjednik bio pošten. Prenošenje posjeda derivativnim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora (sudska praksa Županijskog suda u Splitu, Gžp-1149/10).

35. Iz izvedednih dokaza u postupku, po ocjeni ovog suda, nije dovedeno u pitanje poštenje posjednika. Ovaj sud smatra kako tužitelj, ni njegovi prednici (otac i djed) nisu imali razloga sumnjati da im ne pripadaju predmetne nekretnine, a predloženim i izvedenim dokazima nije dovedeno u sumnju poštenje posjednika.

36. Iz svega proizlazi ocjena suda o osnovanosti tužbenog zahtjeva, odnosno, sud smatra kako je neprijeporno utvrđeno da je posljednji neometani posjednik predmetnih nekretnina upravo ovdje tužitelj, odnosno, da i danas jedini posjeduje i koristi predmetne nekretnine.

37. Sud smatra utvrđenim kako je tužitelj stekao pravo vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću, na način kako to propisuju odredbe Općeg Građanskog Zakonika, budući da je u postupku neprijeporno utvrđeno da nesmetano osobno i putem prednika posjeduje kroz zakonom propisani period, što bi u konkretnom slučaju bio dvadeset godina.

38. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u gornjoj izreci.

U Starom Gradu, 5. prosinca 2025.

Sudac

Ivan Strinić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe, u roku od petnaest dana, računajući od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu, za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

DOSTAVTI:

- tužitelju, po punomoćniku;

- tuženicima 1-2, po privremenom zastupniku Zvonimiru Franetoviću;

- ostalim tuženicima osobno;

- u spis.