Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž Ovr-366/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Nikoli Ramušćaku, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, protiv protivnice osiguranja RN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Marku Popoviću, odvjetniku u Splitu, radi osiguranja nenovčane tražbine privremenom mjerom, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-1386/2025-3 od 10. srpnja 2025., 5. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba protivnice osiguranja RN, preinačuje se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-1386/2025-3 od 10. srpnja 2025. te se prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja Republike Hrvatske od 23. svibnja 2025. ispravljen podneskom od 27. lipnja 2025. odbija kao neosnovan.
II. Nalaže se predlagateljici osiguranja Republici Hrvatskoj naknaditi protivnici osiguranja trošak sastavljanja žalbe u iznosu od 1.250,00 eur, u roku od osam dana.
III. Odbija se zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu troška sastavljanja odgovora na žalbu u iznosu od 1.000,00 eur, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja radi osiguranja nenovčanog potraživanja predlagateljice radi obavljanja radnji (saniranja terase), određena je privremena mjera - ovlaštenje predlagateljici da putem treće osobe - izvođača radova Kardia d.o.o., uz sudjelovanje sudskog ovršitelja pristupi terasi koja se nalazi iznad poslovnog prostora predlagatelja osiguranja koji se nalazi na suvlasničkom dijelu 338/5504 etažno vlasništvo (E-58), na PR (prizemlju), označen kao PP 4, površine 338,10 m², čest. zgr. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i istu sanira i to preko nekretnine protivnice osiguranja, jer je to potrebno za održavanje zajedničkih dijelova nekretnine. Također, određeno je da će privremena mjera trajati dok se ne obave radovi sanacije temeljem ugovora o radovima br. 7-35/2024, a najdulje 30 dana od provođenja privremene mjere.
2. Protiv navedenog rješenja žali se protivnica osiguranja iz razloga bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. i toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje: OZ), pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Traži trošak sastavljanja žalbe u iznosu od 1.250,00 eur.
3. U odgovoru na žalbu predlagateljica osiguranja ukazuje na neosnovanost žalbenih navoda protivnice osiguranja te predlaže žalbu odbiti uz nadoknadu troška sastavljanja odgovora na žalbu u iznosu od 1.250,00 eur.
4. Žalba je osnovana.
5. Prvenstveno valja reći kako nedostavljanjem protivnici osiguranja prijedloga za osiguranje privremenom mjerom prije donošenja rješenja o osiguranju, nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a na koju ukazuje žaliteljica jer na taj način ista nije onemogućena u raspravljanju.
5.1. Naime, razmatrajući odredbe koje reguliraju predmetnu pravnu materiju, ne proizlazi obveza suda da prijedlog za određivanje privremene mjere prije donošenja odluke o istome, dostavlja protivniku osiguranja na očitovanje. Da je tome tako proizlazi iz same prirode instituta privremene mjere, kojim se štite prava predlagatelja osiguranja hitnim postupanjem suda, bez nužnog prethodnog raspravljanja.
5.2. Dakle, kako nije bila zakonska obveza suda prije odlučivanja o prijedlogu za osiguranje, isti dostaviti na očitovanje protivnici osiguranja, to u konkretnom slučaju protivnica osiguranja nije onemogućena u raspravljanju te su suprotni žalbeni navodi neosnovani.
6. Donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja nije počinio niti bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju u žalbi ukazuje protivnica osiguranja. Ovo stoga što je izreka istog jasna i razumljiva te su u obrazloženju navedeni jasni i neproturječni razlozi o odlučnom činjenicama, odnosno isto nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati. Također, donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja nije počinio niti jednu drugu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje drugostupanjski sud, u smislu čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a, pazi po službenoj dužnosti, a i činjenično stanje je pravilno utvrđeno. Međutim, materijalno pravo je pogrešno primijenjeno.
7. Naime, predlagateljica osiguranja u prijedlogu za osiguranje navodi da se iznad njezinog poslovnog prostora nalazi ravni krov - terasa koja predstavlja zajednički dio, a koja se nastavlja na balkon stana u vlasništvu protivnice osiguranja te da zbog loše hidroizolacije terase dolazi do prodora vode u poslovni prostor protivnice osiguranja na koji način ona trpi štetu. Predlagateljica osiguranja, nadalje, u prijedlogu za osiguranje predlaže da joj se omogući da preko balkona stana protivnice osiguranja dođe do te terase te da izvođač radova obavi potrebne radove kako bi se sanirala terasa. U prilog svojih navoda predlagateljica osiguranja dostavila je zapisnike o očevidu poslovnog prostora izvršenom od strane Državnih nekretnina dana 2. travnja 2021., 24. rujna 2021., 17. studenog 2022., 12. prosinca 2022., 28. studenog 2023. te 14. kolovoza 2024.
8. Međutim, pregledom navedenih zapisnika proizlazi da je curenje vode u predmetni poslovni prostor zadnji puta navedeno u zapisniku od 28. studenog 2023., a u zapisniku od 14. kolovoza 2024. je samo navedeno da je izvršen obilazak predmetnog prostora za koji je utvrđeno da prodire vlaga sa terase iznad. Isto tako, predlagateljica osiguranja u svom prijedlogu, koji je podnesen 23. svibnja 2025., dakle devet mjeseci nakon zadnjeg očevida (14. kolovoza 2024.), također, ne navodi da bi do curenja vode došlo nakon 2023. godine.
8.1. Pritom valja reći da na takve okolnosti ukazuje i protivnica osiguranja u žalbi, dok predlagateljica osiguranja u odgovoru na žalbu nije osporila da u prijedlogu za osiguranje nije navedeno da bi dolazilo do curenja vode u predmetni poslovni prostor i nastanka štete unazad dvije godine, već je samo navela da su od početka prodiranja vlage u poslovni prostor izvedene brojne intervencije poput izmjene sifona i čišćenja koje su samo privremeno stabilizirale stanje, te je potrebno izvršiti kompletnu obnovu terase.
9. Međutim, privremena mjera služi da se hitnim postupanjem spriječi nastanak štete ili daljnji nastanak štete koja neposredno prijeti, dok će se pravni odnos između stranaka iz kojeg proizlazi tražbina predlagatelja osiguranja, naknadno riješiti u parnici koja će biti pokrenuta radi opravdanja privremene mjere. Budući da je ovaj prijedlog podnesen godinu i pol nakon zadnjeg očevida na kojem je utvrđeno curenje vode u poslovni prostor predlagateljice osiguranja, a predlagateljica osiguranja niti u prijedlogu za osiguranje, a niti kasnije tijekom postupka nije navela da je nakon toga ponovno došlo do curenja vode i nastanka štete, to se ne može prihvatiti zaključak suda prvog stupnja da je privremena mjera pravilan pravni put za rješavanje predmetnog slučaja. Dakle, nije sporno da je na poslovnom prostoru predlagateljice osiguranja ranije bilo došlo do nastanka štete zbog curenja vode (vjerojatno) s terase koja se nalazi iznad tog poslovnog prostora i do koje se dolazi preko balkona stana protivnice osiguranja, ali budući da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim da se to curenje vode događalo i nakon 2023. godine te da joj i dalje prijeti neposredna šteta, to ista ostvarenje svojih prava ne može ishoditi donošenjem privremene mjere, već pokretanjem drugog odgovarajućeg postupka.
10. Ovdje valja ukazati i na to da je privremena mjera po svojoj prirodi privremenog karaktera, zbog čega je u rješenju kojim se određuje privremena mjera nužno odrediti i trajanje te mjere, pri čemu je u slučajevima kada je mjera određena prije podnošenja tužbe ili pokretanja kojega drugoga postupka, kao što je to slučaj u ovom predmetu, potrebno odrediti i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu, odnosno prijedlog za pokretanje drugoga postupka, radi opravdanja mjere (čl. 351. st. 1. OZ-a). Međutim, takav rok nije određen predmetnim rješenjem pa isto i zbog tog razloga nije pravilno.
11. Slijedom svega navedenog, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a, uvažiti žalbu protivnice osiguranja, preinačiti pobijano rješenje te prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine privremenom mjerom odbiti.
12. Budući da je žalba protivnice osiguranja uvažena te je pobijano rješenje preinačeno, to iz razloga nesvrsishodnosti nisu ispitivani ostali žalbeni navodi.
13. S obzirom na to da je protivnica osiguranja uspjela sa svojom žalbom to je istoj temeljem čl. 166. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a valjalo dosuditi trošak za sastavljanje žalbe. Sukladno čl. 40. st. 5. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a te Tbr. 13. toč. 1. u vezi Tbr. 7. toč. 1. i Tbr. 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (˝Narodne novine˝, broj: 138/23 – dalje: Tarifa) protivnici osiguranja za sastavljanje žalbe pripada pravo na trošak u zatraženom iznosu od 1.250,00 eur.
14. Zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadom troška žalbenog postupka je odbijen, s obzirom na to da ista nije uspjela u ovom postupku (čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a).
U Velikoj Gorici 5. prosinca 2025
Sudac
Nikola Ramušćak
