Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Split, Domovinskog rata 4

Poslovni broj: Pp-10364/2025-8.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Zrinki Krečak, uz sudjelovanje zapisničarke Marije Đirlić, u prekršajnom postupku protiv okrivljene CD, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22., 36/24.) i članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine", broj 5/90., 30/90.,47/90., 29/94., 114/22., 47/23.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split, pod klasom: 211-07/25-5/19053 i ur.brojem: 511-12-23-25-1 od 21. srpnja 2025., nakon provedenog žurnog postupka, sukladno članku 222. stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), 5. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljena CD, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći C i U rođene M, rođena **.**.1979. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], adresa za dostavu sudskih pismena u ovom postupku: [adresa], sa završenom srednjom stručnom spremom, prodavačica, zaposlena, mjesečnih primanja u iznosu 900,00 eura, u brakorazvodnoj parnici, majka troje djece, državljanka Republike Hrvatske, prekršajno neosuđivana,

k r i v a  j e

što je:

a) 20. srpnja 2025. u 23:00 sati u Splitu, u Vukovarskoj ulici bb, počinila fizičko nasilje u obitelji, u prisutnosti maloljetnog djeteta kćeri CDH (2020.), naspram svog intimnog partnera UD (1988.) na način da je tijekom šetnje navedenom ulicom otvorenim dlanom udarila UD u predio lica, uslijed čega nije nastupila tjelesna ozljeda,

dakle, u nazočnosti djeteta, počinila nasilje u obitelji na način da je primijenila fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda,

b) 20. srpnja 2025. u 23:35 sati po dolasku u službene prostorije I. Policijske postaje Split, policijsku službenicu MD prilikom obnašanja službe, vrijeđala riječima „Jebem ti majku korumpirana balavice“,

dakle, omalovažavala ili vrijeđala državni organ odnosno službenu osobu prilikom ili u vezi s vršenjem službe,

čime je djelom pod a) počinila prekršaj opisan u članku 10. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavak 3. istog Zakona i djelom pod b) prekršaj opisan i kažnjiv po članku 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,

pa se okrivljenici sukladno članku 39. stavak 1. točka 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.),

utvrđuje

za djelo pod a) na temelju članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji – novčana kazna u iznosu od 920,00 (devetsto dvadeset) eura,

za djelo pod b) na temelju članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira

– novčana kazna u iznosu od 700,00 (sedamsto) eura,

te se okrivljenici

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.620,00 (tisuću šesto dvadeset)

EURA.

Na temelju članka 40. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona u izrečenu novčanu kaznu uračunava se vrijeme za koje je okrivljenica bila lišena slobode, a na temelju izvješća o uhićenju Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split, odnosno vrijeme od 20. srpnja 2025. u 23:15 sati do 21. srpnja 2025. u 10:55 sati kada je po rješenju ovog suda puštena na slobodu, i to kao 79,64 eura (sedamdeset devet eura i šezdeset četiri centa) novčane kazne pa je okrivljenica dužna platiti novčanu kaznu u preostalom iznosu od 1.540,36 eura (tisuću petsto četrdeset eura i trideset šest centi).

Na temelju članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona određuje se obročna otplata izrečene novčane kazne u 6 (šest) jednakih mjesečnih obroka, s time da prvi obrok dospijeva u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude, a svaki daljnji obrok 30. dana u svakom narednom mjesecu, a ako okrivljenica na taj način uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, na temelju članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

II. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica je obvezna na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti iznos od 50,00 (pedeset) eura u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, I. Policijska postaja Split, podnijela je pod uvodno citiranim brojem, optužni prijedlog protiv okrivljene CD, zbog prekršaja iz izreke ove presude.

2. Žurni postupak proveden je na temelju članka 221. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona.

2.1. Okrivljenica je prilikom očitovanja o optužbi izjavila kako se ne smatra krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret.

2.2. Okrivljenica je u svojoj obrani izjavila da joj UD nije izvanbračni partner, nego dečko s kojim je u vezi oko pet mjeseci, i isti privremeno boravi kod nje jer čeka da mu se odobri stanovanje u [adresa] kod svog poslodavca. Tijekom ovih pet mjeseci nije kontinuirano boravio kod nje nego bi povremeno dolazio. Inače je u brakorazvodnoj parnici i nada se da će se ista uskoro okončati, a u tom braku ima kćer UDH rođenu 2020. Da je s kćeri i ID jučerašnjeg dana bila u posjetu kod brata koji je htio da navečer šetaju do Žnjana, a ona je htjela da ide kući jer ujutro radi da bi na kraju brat otišao sa suprugom u šetnju, a nju nije htio odvesti doma. Nije se mogla vratiti ni taksijem pa se s ID i kćeri uputila pješice kući. Dodala je da je u jednom kontinuiranom stresu, iscrpljena je, nitko je ne razumije, nakupilo joj se i dosta problema s bivšim mužem i jučer je jednostavno „pukla“, bila je ljuta i na brata. Sjeća se da je dok su hodali Vukovarkom ulicom bila u afektu i da je u ljutnji vikala kako nam je ovo mogao napraviti, a pritom misli na to da kasno navečer pješice idu doma s malim djetetom. Ne sjeća se je li vikala riječi iz optužnog prijedloga i ne zna je li udarila UD otvorenim dlanom u predio lica, a ako je i legla na cestu, nije imala namjeru da se ubije ili nešto treće, jednostavno je bila pod stresom. Strašno joj je i sramota ju je što je uopće došla na sud, žao joj je zbog svega što se dogodilo. Ne može se sjetiti je li dotičnu policijsku službenicu vrijeđala riječima koje joj je Sud pročitao. Bila je ljuta što su je uopće doveli u postaju, a smatra da se policijska službenica nije lijepo ponijela ni prema njoj. Inače ne konzumira droge ni alkohol te je samo jučer, kad je bilo obiteljsko okupljanje, popila dvije čaše crnog vina.

2.3. Sud je u dokazne svrhe pročitao neizdvojeni dio službene zabilješke I. Policijske postaje Split od 20. srpnja 2025., zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu na ime okrivljenice, izvješće o uhićenju, izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji u dijelu u kojem nije sadržan obavijesni razgovor s građanima, obrazac procjene rizika od ponavljanja nasilničkog ponašanja, naredbu o određivanju mjere opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s ID u trajanju od 20. srpnja 2025. do 28. srpnja 2025.

2.4. Okrivljenica je na izvedene dokaze navela da je samo htjela normalno funkcionirati i ujutro poći na posao, nije se željela dovesti u ovakve probleme, a po kćer je došao njezin otac s kojim ima dogovoreno skrbništvo nad djetetom od strane Centra za socijalnu skrb. Dijete joj je povjereno, otac plaća alimentaciju i do događaja iz optužnog prijedloga nije imala ovakvih incidenata.

3. Sud je tijekom postupka u dokazne svrhe ispitao svjedoka OD koji je u svom iskazu izjavio da je 20. srpnja 2025. u večernjim satima u neposrednoj blizini trgovačkog centra „Mall“, uočio žensku osobu kako leži na cesti i u tom trenutku je mislio da je u pitanju neka zezancija, međutim shvatio je da to nije u pitanju kad je vidio da dijete, malena djevojčica plače i doziva majku da se digne, a pored djevojčice je bila jedna muška osoba. Pošto mu je bilo žao tog djeteta i nije znao što se događa, ostao je na mjestu događaja, nije ušao u svoju zgradu koja se nalazi u blizini, nego je sa svojim psom kojeg je šetao, krenuo za istima. Naime, ta žena se je digla s ceste, muška osoba je shvatila da su privukli njegovu pažnju, dotični mu je čak počeo davati neke znakove (namigivao mu je) kao da je sve u redu. Shvatio je iz čitave te situacije da su oboje ili alkoholizirani ili su na „nečem“. Sjeća se da su nastavili dalje šetati ulicom, žena je čitavo vrijeme histerizirala, nešto je vikala, psovala i izgledalo mu je kao da se ona i taj muškarac svađaju iako je on bio puno mirniji, a dijete je bilo uznemireno, plakalo je, ponavljalo je „mama, mama“ a žena je čitavo vrijeme dok su šetali držala tu djevojčicu za ruku. U jednom trenutku dok je nešto vikala, dala je trisku dotičnoj muškoj osobi. Kad su došli do nadvožnjaka žena je stala pored zaštitne ograde i napravila je položaj tijelom kao da će se popeti na tu ogradu i onda je u tom trenutku reagirao i poviknuo je u smislu što radite i tada su oni dalje nastavili šetati, a pošto mu potrošila baterija na mobitelu, zaustavio je jednog čovjeka u vozilu i s njegovog mobitela je pozvao policiju i prošlo je neko vrijeme do dolaska policije. Sjeća se da muška osoba nije pravila probleme po dolasku policijskih službenika, isti je ušao u službeno vozilo, a ženska osoba je najprije kao začuđeno pitala policijske službenike „što se dogodilo, što je bilo“, a nakon par minuta je počela vikati, nije htjela poći s policijskim službenicima, čak se i njemu obraćala u smislu da će joj platiti, da će svi platiti, vikala je da nju već osam mjeseci netko tuče, da sutra ujutro radi, da je podstanar i slično. Nakon toga su obje osobe zajedno s djetetom otišli s policijom. Uopće ne poznaje dotične osobe, ali je zbog djeteta morao reagirati i pozvati policiju te je sreća da u trenutku dok je dotična ležala na cesti, na samoj prometnoj traci nije bilo vozila na cesti.

4. Sud je dalje u svojstvu svjedoka ispitao žrtvu UD koji je u svom iskazu izjavio da mu je okrivljenica intimna partnerica, a u vezi su oko pet mjeseci. 20. srpnja 2025. bili su kod okrivljeničinog brata na ručku, družili su se, s njima je bila i okrivljeničina maloljetna kćer CDH, okrivljenica je ujutro morala raditi i htjela je da idu ranije kući, međutim na kraju su se morali vraćati pješice u večernjim satima jer ih njen brat nije htio odvesti kući i to je okrivljenicu najviše uzrujalo pa su tako s malim djetetom pješačili prema kući. Prema njemu se okrivljenica uopće nije loše odnosila niti je bio uznemiren zbog ičega, ne zna zbog čega je uopće pozvana policija. Da je istu ovakvu izjavu dao i policiji.

4.1. Na pitanje suda je li dijete predmetne prilike plakalo, svjedok je odgovorio potvrdno dodavši da je to samo zato što voli majku i što joj je i samoj bilo teško ići pješice. Da okrivljenica ima problema jer je bivši muž maltretira i prijeti i to je sve uzrujalo, a isti ima i osudu zbog obiteljskog nasilja. Da okrivljenica predmetne prilike, a niti bilo koje druge prilike, na njega nije vikala niti ga je fizički maltretirala, a da okrivljenicu razumije jer i sam vidi kroz što mora prolaziti.

5. Nakon što je okrivljenici pročitan sadržaj iskaza ispitanog svjedoka OD (odlomak 3. ove presude) okrivljenica je izjavila da nema primjedbi na pročitani iskaz. Izjavila je da želi da sud shvati zbog čega je bila uzrujana i kako joj se sve akumuliralo i nakupilo zbog intenzivnog stresa nastalog uslijed izloženosti obiteljskom nasilju od strane bivšeg muža s kojim ima dijete i koji je zapravo samo iskoristio da bi dobio boravak u Hrvatskoj i koji joj konstantno prijeti i govori da je u Tunisu da bi je ubio. Da njihovo dijete kad treba boraviti kod oca, nevoljko ide kod njega. Stanuje kao podstanar i u strahu da je da je se ne izbaci s navedene adrese i da ne prijavljuje dotičnog jer stanodavac ne želi da ima problem s policijom budući da je nije regularno prijavio na toj adresi i uslijed svega toga se predmetne prilike zapravo iskalila na nedužnoj osobi, odnosno UD koji joj samo pomaže. Da ne zna više što da radi, da mora sačuvati posao, a kojeg uredno na istom mjestu obavlja zadnjih osam godina. Brine se za svoje dijete i žao joj je što se ovako sve izdogađalo.

6. Na temelju prekršajne evidencije koja je pročitana u dokazne svrhe utvrđeno je kako okrivljenica nije prekršajno osuđivana.

7. Nakon provedenog postupka, odnosno ocjenom obrane okrivljenice i izvedenih dokaza, Sud je nedvojbeno utvrdio kako je okrivljenica počinila prekršaje opisane u izreci ove presude, a koji joj se stavljaju na teret, zbog čega ju je Sud proglasio krivom i izrekao joj odgovarajuću kaznu.

8. Iz provedenog postupka proizlazi da su okrivljena CD i žrtva UD partneri u intimnoj vezi pa se na iste primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (članak 8. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji). Nije sporno da je CDH kćer okrivljenice rođena 2020.

8.1. Okrivljenica se u obrani nije mogla izjasniti (nije se mogla sjetiti) je li predmetne prilike verbalno napala žrtvu UD vičući mu "Šta hoćeš više, puši kurac" i je li otvorenim dlanom udarila istog u predio lica.

8.2. Iz iskaza ispitanog svjedoka OD, čiji je iskaz Sud u cijelosti prihvatio jer je svjedok iskazivao jasno, istinito i uvjerljivo i čijem iskazu nije bilo kontradiktornosti ni nelogičnosti koje bi dovele u sumnju vjerodostojnost njegovog iskaza, u bitnom proizlazi da je predmetne prilike okrivljenica dala trisku (=šamar, pljuska ili otvoreni udarac dlanom u lice) UD u prisutnosti djeteta. Ispitani svjedok žrtva UD nije uvjerio Sud kada je iskazivao da ga okrivljenica nije udarila jer je takvim iskazom zapravo htio zaštiti okrivljenicu od prekršajne odgovornosti pa se njegov iskaz najvećim dijelom samo i svodio na opisivanje problema s kojim se okrivljenica suočava.

8.3. Dakle, Sud je na temelju iskaza OD, kao nepristranog svjedoka koji je neposredno svjedočio događaju slučajno se zatekavši na ulici na kojoj se odvijao predmetni događaj i koji ne poznaje ni jednog od sudionika događaja, i čiji iskaz dodatno osnažuje i činjenica što okrivljenica nije imala primjedbi na njegov iskaz, nedvojbeno utvrdio kako je okrivljenica primijenila fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda budući da je otvorenim dlanom udarila UD u predio lica te je takvim postupanjem ostvarila sva zakonska obilježja opisanog u članku 10. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. točka 3. istog Zakona, s obzirom da je to učinila u prisutnosti djeteta, odnosno svoje kćeri CDH koja je rođena 2020.

8.4. S obzirom da iz iskaza ispitanog svjedoka OD ne proizlazi sadržaj riječi koje je okrivljenica vikala UD, a niti je svjedok UD iskazivao o riječima koje bi mu okrivljenica vikala, a sama okrivljenica se također nije izjasnila o riječima koje bi vikala UD te s obzirom da u spisu ne postoje drugi dokazi kojima bi taj dio optužbe bio dokazan (ne postoji zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve UD niti zapisnik o ispitivanju svjedoka OD već službene zabilješke o provedenim obavijesnim razgovorima koje se ne mogu upotrijebiti kao dokaz u ovom postupku jer ispitivanje mora biti provedeno sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a to znači sukladno odgovarajućim odredbama članka 283. – članka 300. Zakona o kaznenom postupku "Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11. 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12.-Oluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22. budući da na to izravno upućuje odredba članka 173. Prekršajnog zakona), Sud je iz činjeničnog opisa djela ispustio riječi ...“ vikala i galamila na istoga...verbalno napala UD vičući riječima šta hoćeš više puši kurac...dok je kod istog izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost“.

8.4.1. Sud je iz činjeničnog opisa djela ispustio i riječi: ...“psihičko...te je u jednom trenutku i legla na prometnu traku...koja ju je molila da se digne i cijelo vrijeme plakala i bila jako uznemirena." Sud ističe kako je kod utvrđivanja krivnje i ispunjenja bića djela za bilo koji oblik prekršaja nasilja u obitelji, potrebno razlikovati primarnu žrtvu nasilja u obitelji, a to je ona osoba prema kojoj je nasilno ponašanje bilo izravno usmjereno te sekundarnu žrtvu nasilja u obitelji, a koja je, u najvećem broju slučajeva, svjedok nasilja u obitelji. Shodno navedenom, utvrđivanje krivnje i ispunjenja bića djela veže se samo u odnosu na primarnu žrtvu jer u protivnom nikada ne bi postojao prekršaj nasilja u obitelji u nazočnosti djece ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, nego bi i ti prekršaji bili kvalificirani kao prekršaji na štetu tih osoba, a ne u njihovoj nazočnosti. Prema optužbi u ovom prekršajnom predmetu, u odnosu na radnje okrivljenice, primarna žrtva je UD, a maloljetna kćer okrivljenice u čijoj prisutnosti se inkriminirani događaj dogodio, sekundarna žrtva nasilja u obitelji. Sukladno članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, psihičko nasilje je ono netjelesno nasilje koje je kod žrtve (a prethodno je objašnjeno da se mora raditi o primarnoj žrtvi) prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. S obzirom da se okrivljenici stavlja na teret kvalificirani oblik prekršaja iz članka 22. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te da se u optužbi navodi da je okrivljenica "legla na prometnu traku, a sve u prisutnosti njene malodobne kćeri MDH koja ju je molila da se digne i cijelo vrijeme plakala i bila jako uznemirena", dakle označeno je da je posljedica u vidu uznemirenosti nastupila kod maloljetnog djeteta (sekundarne žrtve), a s obzirom da UD kao primarna žrtva takvim ponašanjem okrivljenice nije bio uznemiren, a što proizlazi ne samo iz njegovog iskaza nego i iskaza ispitanog svjedoka očevica OD, Sud je citirani dio optužbe ispustio iz činjeničnog opisa djela u izreci presude pod a).

10. Okrivljenica se u obrani također nije mogla izjasniti je li predmetne prilike vrijeđala policijsku službenicu MD riječima: "Jebem ti majku korumpirana balavice".

10.1. Iz službene zabilješke I. Policijske postaje Split sastavljene 20. srpnja 2025. u službenim prostorijama policije, a vezano za postupanje policijskih službenika MD i GD kada su 20. srpnja 2025. upućeni u Vukovarsku ulicu po dojavi da žena, muškarac i dijete šetaju ulicom, da se žena i muškarac svađaju i da žena udara muškarca, proizlazi da je okrivljenica, nakon što je privedena u I. Policijsku postaju Split, vrijeđala policijsku službenicu MD riječima: "Jebem ti majku korumpirana balavice".

10.2. Sud je na temelju naprijed navedene službene zabilješke koja sukladno članku 158. stavak 5. Prekršajnog zakona u dijelu koji se temelji na neposrednom opažanju policijske službenice MD i koja u tom dijelu predstavlja valjani i zakoniti dokaz i na čiji sadržaj okrivljenica nije iznijela primjedbu, a nakon što je taj dio službene zabilješke pročitan u dokaznom postupku, nedvojbeno utvrdio da je okrivljenica izgovorila citirane riječi policijskoj službenici MD u vrijeme dok je ista obnašala svoju službu, odnosno postupala prema okrivljenici. S obzirom da su naprijed citirane riječi, po mišljenju ovog Suda, uvredljivog sadržaja i omalovažavajuće su prema onom kome su upućene, a upućene su navedenoj policijskoj službenici prilikom obavljanja službe, okrivljenica je takvim postupanjem ostvarila sva zakonska obilježja prekršaja opisanog i kažnjivog po članku 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

10.3. Sud je u skladu s rezultatima dokaznog postupka u neznatnom dijelu izmijenio činjenični opis djela pod b) u izreci ove presude u odnosu na dan počinjenja predmetnog prekršaja te je umjesto dana 21. srpnja naveo 20. srpnja, a čime nije došlo do prekoračenja optužbe. Sud je iz činjeničnog opisa djela pod b) u izreci presude ispustio riječi "nastavila negodovati vikati i galamiti" s obzirom da isto ne predstavlja bitna obilježja djela iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

11. Nakon što je Sud okrivljenicu proglasio krivom za prekršaje opisan pod a) i b) u izreci ove presude, odlučio je o kazni koju će izreći okrivljenici.

12. Kažnjivom odredbom članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je: Tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 920,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.

12.1. Kažnjivom odredbom članka 17. Zakona o prekršajima protv javnog reda i mira propisano je: Tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 4000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

13. Određujući vrstu i visinu okrivljenici, Sud je vodio računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu okrivljenicu, kako olakotnim tako i otegotnim okolnostima. Sud je okrivljenici kao otegotno uzeo u obzir što je počinila dva teška prekršaja iz područja javne sigurnosti i javnog reda i mira, a čija se težina ogleda u tome što je zakonodavac propisao mogućnost izricanja i kazne zatvora za navedena djela dok joj je kao olakotno cijenio prekršajnu neosuđivanost i žaljenje zbog prekršaja (obična olakotna okolnost). S obzirom na navedeno, vodeći računa i o vrlo izraženim zahtjevima generalno preventivnog djelovanja te da na strani okrivljenice nije bilo naročito izraženih olakotnih okolnosti koje bi učinile osnovanim primjenu instituta ublažavanja kazne, Sud je okrivljenici za djelo pod a) utvrdio novčanu kaznu u najmanjem iznosu od 920,00 eura, a za djelo pod b) novčanu kaznu u najmanjem iznosu od 700,00 eura te joj izrekao ukupnu novčanu kaznu u iznosu od 1.620,00 eura, a koja je jednaka zboju pojedinačno utvrđenih novčanih kazni te Sud smatra kako će se i izrečenom novčanom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja iz članka 32. i opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona.

13.1. Na temelju članka 40. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona, vrijeme za koje je okrivljenica bila lišena slobode uračunato joj je u ukupno izrečenu novčanu kaznu kao 79,64 eura novčane kazne, a kako je i navedeno u izreci ove presude.

13.2. S obzirom na visinu izrečene novčane kazne, Sud je okrivljenici sukladno članku 33. stavak 11. Prekršajnog zakona odredio obročnu otplatu novčane kazne u vremenu šest mjeseci po pravomoćnosti presude. Na temelju članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona ako okrivljenica uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku koji je određen u izreci ove presude, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

14. Iako je ovlašteni tužitelj na optužnom prijedlogu predložio da se okrivljenici izrekne zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji, Sud predloženu mjeru nije izrekao s obzirom da iz rezultata provedenog dokaznog postupka, odnosno iskaza svjedoka žrtve UD, ne proizlazi da je izricanje ove mjere potrebno jer isti ne osjeća ugroženost ni strah od okrivljenice pa da mu je u tom smislu potrebno osigurati ovakav oblik zaštite.

15. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članku 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona te predstavlja paušalne troškove koji su okrivljenici određeni u iznosu od 50,00 eura (Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka "Narodne novine" broj 18/13., propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 13,27 eura do 663,61 eura), a što je po mišljenju ovog Suda primjereno složenosti, trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenice.

U Splitu 5. prosinca 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Marija Đirlić, v.r.

Zrinka Krečak, v.r.

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. Okrivljenici,

2. I. Policijskoj postaji Split,

3. žrtvi UD,

4. u spis.