Baza je ažurirana 22.05.2025. 

zaključno sa NN 74/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 3058/2023-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd 3058/2023-2

 

 

 

R e p u b l i k a H r v a t s k a

 

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Goranke Barać Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. H. d.o.o. Z., OIB: , kojeg zastupa punomoćnica M. A. M. J., odvjetnica u Z., protiv tuženika T. H. d.o.o. Z., OIB: , kojeg zastupa punomoćnica M. J., odvjetnica u Z., radi smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku broj - 1273/2022-10 od 3. travnja 2023., kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu broj Psp - 88/2021-18 od 10. lipnja 2022., ispravljenog rješenjem istog suda broj Psp - 88/2021-26 od 23. veljače 2023., u sjednici održanoj 17. listopada 2023.,

 

r i j e š i o   j e

 

              Dopušta se revizija tuženiku protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku broj - 1273/2022-10 od 3. travnja 2023. radi pravnih pitanja:

 

              „Mogu li kanalice, koje su pričvršćene na zidove unutar stambene zgrade i u koje su položeni kabeli za pružanje telekomunikacijskih usluga u toj zgradi, biti samostalan predmet posjeda?

 

              Je li tuženik postupao samovlasno ako je postavio kabele u postojeću infrastrukturu zgrade (kanalice) u skladu s odredbom čl. 14.b Zakona o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“ broj : 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17)?

Može li se smatrati da je došlo do samovlasnog smetanja posjeda ako je čin smetanja dopušten zakonom i odlukom suda odnosno drugog tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta?"

 

Obrazloženje

 

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku broj - 1273/2022-10 od 3. travnja 2023., kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu broj Psp - 88/2021-18 od 10. lipnja 2022., ispravljenog rješenjem istog suda broj Psp - 88/2021-26 od 23. veljače 2023.

 

2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tužitelj osporava istaknute navode tuženika, s prijedlogom da ovaj sud donese rješenje kojim se odbija prijedlog za dopuštenje revizije.

 

3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385. a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj : 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da su u odnosu na pitanja navedena u izreci ovog rješenja ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, jer je kod prvog i drugog dopuštenog pitanja riječ o pravnim pitanjima o kojima sudska praksa viših sudova nije jedinstvena (odluke Županijskog suda u Zagrebu broj – 4077/22 od 3. ožujka 2023, Županijskog suda u Velikoj Gorici broj – 208/23 od 15. ožujka 2023), dok je kod trećeg pitanja riječ o pravnom pitanju koje je s obzirom na zauzeto pravno shvaćanje revizijskog suda u odluci broj Rev – 190/2018 od 10. ožujka 2020. važno za razvoj prava kroz sudsku praksu.

 

4. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389. b st. 3. ZPP-a, odlučiti kao u izreci.

 

5. Preostala pravna pitanja koja proizlaze iz prijedloga tuženika za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, preostala materijalnopravna pitanja u bitnom su podudarna pitanjima koja su dopuštena izrekom ovog rješenja, dok postupovnopravna pitanja u svojoj biti predstavljaju prigovor počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, a ne pravna pitanja kakva je propisala odredba čl. 385.a st. 1. ZPP-a. Isto tako, postupajući po odredbi čl. 385.a ZPP-a, revizijski sud je ocijenio da u prijedlogu za dopuštenje revizije tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ovog Zakona. Naime, tuženik se u prijedlogu za dopuštenje revizije pozvao na razlog za dopuštenje revizije koji se odnosi na to da mu je u postupcima pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Međutim, ovaj sud ocjenjuje da tuženik nije učinio vjerojatnim da bi mu u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo u smislu postojanja pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a. Shodno odredbi čl. 389.b st. 4. ZPP-a, u odnosu na navedena pitanja i povrede temeljnih ljudskih prava naznačene u prijedlogu za dopuštenje revizije uzima se da je prijedlog povučen.

 

Zagreb, 17. listopada 2023.

 

Predsjednica vijeća

Renata Šantek, v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu