REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 704/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana
Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice,
te Marine Paulić, Dragana Katića i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari
tužitelja Hrvatski zavod za mirovinskog osiguranje, OIB 84397956623, Zagreb,
Mihanovićeva 3, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., OIB 94472454976, Zagreb,
Listopadska 2 (ranije Jadransko osiguranje d.d., OIB 94472454976, Zagreb,
Listopadska 2), koga zastupa punomoćnik Davor Bubalo, odvjetnik u Zagrebu, radi
naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda
Republike Hrvatske broj Pž-1379/2019-3 od 30. rujna 2021. kojom je potvrđena
presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, broj P-3105/2015 od
25. siječnja 2019., u sjednici održanoj 17. listopada 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se revizija tuženika, ukidaju se presuda Visokog trgovačkog suda
Republike Hrvatske broj Pž-1379/2019-3 od 30. rujna 2021. i presuda Trgovačkog
suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, broj P-3105/2015 od 25. siječnja 2019. te
se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku platiti tužitelju iznos od
75.955,20 kn sa zateznim kamatama na pojedine iznose kako je to pobliže navedeno
u izreci presude (točka I. izreke). Odbijen je zahtjev za isplatu zakonskih zateznih
kamata na iznos od 35.058,13 kn od 9. listopada 2015. do 10. listopada 2015. (točka
II. izreke).
2. Presudom suda drugog stupnja odbijana je tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke.
3. Ovaj sud rješenjem broj Revd-3769/2022-2 od 30. studenoga 2021. dopustio je
tuženiku podnošenje revizije u odnosu na pitanje:
„Je li za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan
Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete
Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje ili Zakon o mirovinskom osiguranju?“.
4. Na temelju navedenog dopuštenja tuženik je podnio reviziju zbog navedenog
materijalnopravnog pitanja te je predložio da ovaj sud pobijanu presudu preinači u
smislu revizijskih navoda, a podredno da istu ukine i predmet vrati na ponovno
odlučivanje.
5. U odgovoru na reviziju tužitelj je predložio reviziju tuženika odbaciti odnosno odbiti.
6. Revizija je osnovana.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete koju je pretrpio isplaćujući svom
osiguraniku invalidsku mirovinu koju je osiguranik tužitelja ostvario zbog opće
nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu kao posljedice prometne nezgode.
8. U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je da postoji suodgovornost
osiguranika tuženika za ozljeđivanje osiguranika tužitelja u prometnoj nezgodi.
Nastavno, nižestupanjski sudovi su zaključili da su ostvarene pretpostavke
odgovornosti tuženika za štetu prema čl. 160. Zakona o mirovinskom osiguranju
(„Narodne novine“, broj 102/98) i čl. 161. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne
novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15 i 93/15). Presuda suda drugog stupnja temelji se
na shvaćanju da se osnovanost zahtjeva Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
(dalje: HZMO) za naknadu štete na ime razmjernog dijela isplaćene invalidske
mirovine njegovu osiguraniku ili obiteljske mirovine isplaćene članovima osiguranikove
obitelji prema društvu za osiguranje, ocjenjuje primjenom odredaba Zakona o
mirovinskom osiguranju. Visina štete utvrđena je na temelju tužiteljevih obračuna za
koje sudovi smatraju da imaju značenje javne isprave u smislu čl. 230. ZPP-a.
9. Tuženik i u revizijskom postupku smatra da je opseg njegove obveze trebalo utvrditi
primjenom Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj
151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 - dalje: ZOOP-a), kao posebnog zakona, a ne
primjenom Zakona o mirovinskom osiguranju te se poziva na pravna shvaćanja
revizijskog suda.
10. Prema pravnom shvaćanju ovoga suda sadržanom u brojnim odlukama (primjerice
broj Rev 1067/2012 od 5. prosinca 2017., Rev-x 388/2018-2 od 25. kolovoza 2020.,
Rev 909/2021-3 od 8. rujna 2021., Rev 5292/2019-2 od 16. lipnja 2020., Rev
1437/2021 od 5. siječnja 2022., Rev 12/2022-2 od 12. siječnja 2022. i dr.), za odluku
u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih
s osnove mirovine, mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u
prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO odnosno u vrijeme kada
su izvršene isplate mirovine. Time je ujedno i odgovoreno na pitanje zbog kojeg je
revizija dopuštena.
11. Kako je u ovoj pravnoj stari trebalo odlučiti primjenom odredbi ZOOP-a i to čl. 27.
ZOOP-a koji uređuje „subrogacijske zahtjeve nositelja socijalnog osiguranja“, a ne
primjenom odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju kako je to odlučio
drugostupanjski sud, osnovan je revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog
prava.
12. Budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa nižestupanjski sudovi nisu raspravili
osnovanost zahtjeva u smislu odredbi ZOOP-a, nema mjesta preinaci presude, već je
valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a ukinuti nižestupanjske presude i
predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
13. O troškovima postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci sukladno
odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a.
Zagreb, 17. listopada 2023.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
Kontrolni broj: 0be7a-1430b-c7e85
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Ivan Vučemil, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
