Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Splitu

    Split, Gundulićeva 29a

    Poslovni broj: Gž-2309/2023-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sutkinja Arijane Bolanča predsjednice vijeća, Marije Šimičić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Sande Crljen Ivančić članice vijeća, na temelju nacrta prijedloga odluke koji je izradio viši sudski savjetnik Dražen Lovretić, u pravnoj stvari tužitelja UŽ iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Damiru Đapiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Santica & Đapić j.t.d. u Splitu, protiv tuženika pod 1. Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3 OIB:55545787885 i pod 2. Grada Splita OIB:78755598868, zbog naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika pod 1. Hrvatske ceste d.o.o. i žalbi tuženika pod 2. Grada Splita protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-3081/2020-34 od 1. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj 4. prosinca 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Djelomično se odbija žalba tuženika pod 1. Hrvatskih cesta d.o.o. kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-

    3081/2020-34 od 1. ožujka 2023.;

    a) u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke, kojim je naloženo tuženiku pod 1. Hrvatske ceste d.o.o. da na ime imovinske štete na vozilu isplati tužitelju iznos od 2.891,99 eura s zakonskom zateznom kamatom na ovaj iznos od 1. ožujka 2023. do isplate,

    b) u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke kojim je naloženo tuženiku pod 1. Hrvatske ceste d.o.o. da isplate tužitelju na ime imovinske štete za uništenu odjeću i kacigu iznos od 530,89 eura sa zakonskom zateznom kamatom na ovaj iznos od 1. ožujka 2023. do isplate,

    c) u pobijanom dijelu pod točkom III. izreke, kojim je naloženo tuženiku pod 1. Hrvatske ceste d.o.o. da isplate tužitelju na ime neimovinske štete iznos od 1.200,00 eura s dosuđenim kamatama,

    d) u pobijanom dijelu pod točkom IV. izreke kojom je naloženo tuženiku pod 1. Hrvatske ceste d.o.o. isplatiti tužitelju na ime imovinske štete tuđe njege i pomoći isplati iznos od 146,33 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 1. ožujka 2023. do isplate,

    e) u pobijanom dijelu pod točkom V. izreke, koja sadrži odluku o troškovima parničnog postupka u odnosu na tuženika pod 1. Hrvatske ceste d.o.o.

    II. Djelomično je uvažava žalba tuženika pod 1. Hrvatskih cesta d.o.o., pa se preinačuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-3081/2020-34 od 1. ožujka 2023. u pobijanim dijelovima pod točkom I., II. i IV. izreke, u kojem je dosuđe- na zakonska zatezna kamata na dosuđene iznose imovinske štete od 14. travnja 2020. do 1. ožujka 2023., tako da se zahtjevi tužitelja u ovim dijelovima odbijanju kao neosnovani.

    III. Uvažava se žalba tuženika pod 2. Grada Splita, pa se preinačuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-3081/2020-34 od 1. ožujka 2023. u svim točkama izreke u odnosu na ovog tuženika, na način da se tužbeni zahtjev u odnosu na tuženika pod 2. Grada Splita odbija kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženicima pod 1. Hrvatske ceste d.o.o. i pod 2. Grad Split, solidarno isplatiti tužitelju na ime imovinske štete na vozilu iznos od 2.891,99 eura / 21.789,68 kuna, sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 14. travnja 2020. do 31. prosinca 2022. obračunatoj po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe (točka I. izreke). Istom presudom naloženo je tuženicima pod 1. Hrvatske ceste d.o.o. i pod 2. Grad Split,na ime imovinske štete uništene odjeće i kacige solidarno isplatiti tužitelju iznos od 530,89 eura / 4.000,00 kuna, sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 14. travnja 2020. do 31. prosinca 2022. godine, obračunatoj po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01 siječnja 2023. godine do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe. (točka II. izreke). Nadalje, naloženo je tuženicima pod 1. Hrvatske ceste d.o.o. i pod 2. Grad Split, solidarno isplatiti tužitelju na ime neimovinske štete iznos od 1.200,00 eura / 9.041,40 kuna, sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 14. travnja 2020. do 31. prosinca 2022. godine, obračunatoj po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01 siječnja 2023. godine do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe (točka III. izreke). Isto tako, naloženo je tuženicima pod 1. Hrvatske ceste d.o.o. i pod 2. Grad Split, solidarno isplatiti tužitelju na ime imovinske štete tuđe njege i pomoći iznos od 146,33 eura / 1.102,52 kuna, sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 14. travnja 2020. do 31. prosinca 2022. godine, obračunatoj po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01 siječnja 2023. godine do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe (točka IV. izreke).

    1.1. Odlukom o troškovima postupka naloženo je tuženicima solidarno isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 4.005,78 eura (30.181,55 kuna) sa zateznom kamatom koja na troškove parničnog postupka teče od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, obračunatoj po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe (točka V. izreke).

    2. Protiv te presude žale se tuženici pod 1. i pod 2. pobijajući je zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14., 70/19, 80/22, i 155/23 - u daljnjem tekstu: ZPP), predlažući da se preinači na način da u cijelosti odbije tužbeni zahtjev tužitelja, podredno, da ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    2.1. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

    3. Žalba tuženika pod 1. Hrvatske ceste d.o.o. je djelomično osnovana, a žalba tuženika pod 2 Grada Splita je u cijelosti osnovana.

    4. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja spram tuženika pod 1. i pod 2. za naknadu štete (imovinske i neimovinske) koju je isti pretrpio zbog povrede prava osobnosti i oštećenja motorkotača, odjeće i kacige, a sve u svezi s prometnim nezgodom koja se desila 1. siječnja 2020.

    5. U provedenom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje temeljem odredbe članka 354. stavka 2. ZPP-a ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

    6. Između stranka nije sporano da je 1. siječnja 2020. došlo do prometne nesreće u kojoj je tužitelj pretrpio štetu.

    6.1. U postupku je i dalje sporno jesu li tuženici pasivno legitimirani u ovoj parnici zbog naknade štete, odnosno je li tužitelj odgovoran za nastanak prometne nesreće, kao i tijek zakonskih zateznih kamata na dosuđene iznose materijalne štete.

    7. Nakon provedenog postupka prvostupanjski je sud utvrdio sljedeće:

    - da prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za cestovni promet Marina Žunića proizlazi da se 1. siječnja 2020. dogodila prometna nesreća na način da je došlo do pada motocikla Yamaha kojim je upravljao tužitelj na kolnik i izlijetanja van kolnika, te da su se, prema podacima iz Zapisnika o očevidu, na mjestu događaja na desnoj prometnoj traci zapadne kolničke trake Ulice Zbora narodne garde, vršili građevinski radovi, pa su zatečena ulegnuća u dužini od 1,4 m i širine 0,50 m te ispupčenje dužine 1,9 m promjenjive širine od 0,5-0,7 m, kada je tužitelj došao do mjesta događaja i naišao na ta ulegnuća kolnika, odnosno ispupčenja kolnika, motocikl je doživio destabilitet, slijedom čega je tužitelj izgubio kontrolu nad upravljačem i pao je te s motociklom klizao po kolniku

    - da je prema nalazu i mišljenju tog vještaka stanje prometa bilo normalno, a da je ta dionica dosta frekventna, vozila su se kretala brzinom prometnog toka, pa je i na ostala vozila koja su se vozila ispred tužitelja, tužitelj mogao vidjeti ulegnuće s udaljenosti od oko 20-30 m, dok da je zaustavni put od 48 m pri brzini kretanja motocikla od oko 71 km/h, situacija bila takva da se tužitelj s reagiranjem na kočnicu i kočenjem tehnički nije mogao dovesti u situaciju da izbjegne prometnu nesreću,

    - da je cesta osnova, po kojoj se odvija promet i ona se mora održavati i štititi tako da odgovara svojoj namjeni i sigurnom odvijanju prometa,

    - da je zaključak istog vještaka da je kolnik na mjestu događaja bio bez ulegnuća i ispupčenja on bi bio siguran za nesmetano odvijanje prometa čime bi se prometna nezgoda izbjegla,

    - da je imenovani vještak procijenio štetu na motociklu visinom od 21.789,60 kuna,

    - da je vještak Arsen Pavić-traumatolog, ortoped, u svome nalazu i mišljenju, a nakon pregleda cjelokupne medicinske dokumentacije zaključio da je tužitelj nastradao u prometnoj nezgodi, ali da nije doživio povredu prava osobnosti u smislu trajnog umanjenja općih životnih aktivnosti,

    - da je tužitelj trpio bolove i to jakog intenziteta pola dana, srednjeg intenziteta tri dana i blagog intenziteta još tjedan dana, tuđa pomoć i njega bila mu je potrebna u prvih tri do četiri dana upravo za vrijeme, dok je trpio bolove jakog i srednjeg intenziteta, a potom je trebao i izvjesnu pripomoć u narednom periodu do tri tjedna, što znači da se potreba za tuđom njegom i pomoći može cijeniti u prosjeku 1,5 sat/3 tjedna, a također bolovanje je tužitelj trebao za vrijeme dok mu rane zacijele, otprilike 2-3 tjedna, a naruženja da nema,

    - da je vještak Nikola Sikirica-psihijatar, naveo kako je normalno i psihološki razumljivo reagiranje prosječne osobe na takav tip traumatskog događaja, iz čega se može zaključiti da je tužitelj u trenutku ozljeđivanja doživio primarni strah u trajanju od 10 sekundi, na kojeg se nastavio sekundarni strah jakog intenziteta slijedećih nekoliko sati, a zatim se kod tužitelja pojavio sekundarni strah umjerenog intenziteta do 3 dana i sekundarni strah blagog intenziteta slijedeća 2-3 tjedna, dok trajnih povreda duševnog integriteta kao posljedice ozljeđivanja, kod tužitelja nije bilo.

    8. Na temelju navedenog, prvostupanjski je sud, polazeći od toga da je tužitelj kao sudionik u prometu na cesti u cijelosti poštivao relevantne odredbe zakona koji regulira sigurnost prometa na cesti, zaključio da je tužitelj, zbog neodržavanja ceste od strane tuženika pod 1. Hrvatske ceste d.o.o. doživio prometnu nesreću u kojoj je nastala materijalna i nematerijalna šteta za koju su isključivo krivi tuženik pod 1. Hrvatske ceste d.o.o. i tuženik pod 2. Grad Split. Stoga je prvostupanjski sud zaključio da je osnovan tužbeni zahtjev tužitelja i prihvatio je tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu utuženih iznosa sa zatraženim zakonskim zateznim kamatama, skupa sa prouzročenim parničnim troškovima.

    9. Prvostupanjski je sud pravilno utvrdio činjenično stanje, ali je prema ocjeni ovoga suda na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo u odnosu na tuženika pod 2. Grad Split, kao u odnosu na dosuđenu kamatu s osnove imovinske štete.

    10. Naime, prema odredbi članka 19. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZOO) pravo osobnosti jest pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo. Odredbom članka 19.stavka 1. ZOO-a propisano je da fizičke i pravne osobe imaju pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a isti ZOO-a u odredbi članka 1045. stavka 1. ZOO-a propisuje da tko drugome prouzroči štetu je istu dužan naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

    10.1. Odredbom članka 1100. stavka 1. ZOO-a propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaju opravdaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Odredbom stavka 2. istog članka ZOO-a propisano je da će pri odlučivanju o visini pravične naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Isto tako, odredbom članka 1085. stavka 1. ZOO-a propisano je da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, dok je stavkom 2. propisano da će, ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba za ostatak štete dati naknadu u novcu ili će, sukladno odredbi st. 3. istog članka, u slučaju kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, dati odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Odredbom stavka 4. članka 1085. ZOO-a propisano je da će se naknada u novcu oštećeniku dosuditi ako on to zahtjeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

    11. Stoga, u skladu sa svim naprijed navedenim, ovaj sud ističe da prema stanju spisa proizlazi da je tužitelj kritične zgode doživio prometnu nezgodu u kojoj je zadobio imovinsku i neimovinsku štetu, visinu koje je prvostupanjski sud pravilno utvrdio, s time što se imovinska šteta odnosi na štetu na motociklu u iznosu od 2.891,99 eura (što je utvrđeno prometno-tehničkim vještačenjem na koje stranke nisu imale primjedbi), štetu na odjeći i kacigi tužitelja u iznosu od 530,89 eura (što je utvrđeno uvidom u dostavljene cjenike te specijalne opreme koje je tužitelj dostavio uz svoju tužbu, pa je tako iz obavijesti FC-moto vidljivo da slična jakna vel. L iznosi 128,73 eura dok kaciga košta 169,90 eura, a rukavice 79,90 eura a ujedno spisu prileži – sa stranice PayPal – potvrda iz koje je vidljivo da su oni zaprimili uplatu za ovu specijalnu opremu za motocikl od tužitelja 8. studenog 2018.), kao i imovinsku štetu u iznosu od ukupno 146,33 eura koja se očituje u tuđoj pomoći i njezi koja je tužitelju trebala, a za koju je vještak traumatolog-ortoped naveo da mu je nesumnjivo trebala u prosjeku od 1,5 sati kroz tri trjedna tjedna(visina je utvrđena pregledom cjenika Doma za starije i nemoćne osobe Lovret iz kojeg se raspoznaje da cijena tuđe pomoći i njege, nemedicinske, iznosi 35,00 kuna).

    11.1. Isto tako, po ocjeni ovog suda, tužitelju pripada i dosuđena naknada u visini od 1.200,00 eura, na ime neimovinske štete jer je riječ o mladoj osobi koja je pretrpjela povredu prava osobnosti i to po kriterijima pretrpljenih bolova i straha koji u potpunosti opravdavaju dosudu neimovinske štete u navedenom iznosu. Navedeno je u cijelosti u skladu sa pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetom na sjednici Građanskog odjela održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., prema kojem se mijenjaju Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje pravične novčane naknade neimovinske štete VSRH od 29. studenoga 2002. u primjeni ZOO- a, na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%, a navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (50%) primjenjivat će se kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede osobnosti i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO-a, dakle, i u ovom slučaju.

    11.2. Stoga je glede osnove i visine tužbenog zahtjeva, kao i dijela zakonskih zateznih kamata žalbu tuženika pod 1. Hrvatske ceste d.o.o. valjalo odbiti kao neosnovanu i na temelju članka 368. stavka 1. ZPP-a.

    11.3. Međutim, neosnovano je prvostupanjski sud na ime dosuđene imovinske štete (točka I., II. i IV. izreke presude) priznao tužitelju zakonske zatezne kamate od 14. travnja 2020. odnosno od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do donošenja prvostupanjske presude.

    11.4. Ovo iz razloga što tuženik pod 1. Hrvatske ceste d.o.o. nije osiguravajuće društvo pa se na njega ima primijeniti odredba članka 1089. stavka 2. ZOO-a prema kojoj se visina naknade materijalne štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo. Kako je visina imovinske štete na motorkotaču utvrđena prema visini procijenjene štete prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka prometne struke AŽ, a koja nije reparirana (popravljena), dakle, ista je s danom presuđenja kao nenovčana materijalna šteta dobila značenje novčane obveze, kao što je to dobila i ostala imovinska šteta.

    11.5. Stoga je glede zakonskih zateznih kamata na iznose imovinske štete žalbu tuženika pod 1. valjalo djelomično prihvatiti i pobijanu presudu trebalo preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na isplatu istih za razdoblje od 14. travnja 2020. do 1. ožujka 2023. u skladu s odredbom članka 373. stavka 3. ZPP-a.

    12. Glede žalbe tuženika pod 2. Grada Splita, ističe se, da sukladno članku 82. Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, 144/2021, 114/2022, 114/2022, 4/2023 – dalje u tekstu: ZC) državnim cestama, a o kakvoj cesti je ovdje riječ, upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava trgovačko društvo Hrvatske ceste, društvo s ograničenom odgovornošću, sa sjedištem u [adresa]. Nadalje, istim člankom ZC-a propisano je da su predmet poslovanja Hrvatskih cesta d.o.o. organiziranje i obavljanje djelatnost, među ostalim poslovima, i poslovi održavanja iz članka 26. ZC: planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima,redovito i izvanredno održavanje javnih cesta,ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta,stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta,ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta,osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste,ophodnja.

    12.1. Kako dakle, nijednom odredbom ZC-a (niti nekog drugog propisa) nije propisana odgovornost Grada Splita za štetu koja nastane zbog neodržavanja ili neodgovarajućeg održavanja državnih cesta, a pri čemu prvostupanjski sud niti ne daje valjano obrazloženje na kojoj zakonskoj odredbi temelji odgovornost Grada Splita za štetu nastalu u predmetnom slučaju, to je žalbu tuženika pod 2. Grada Splita trebalo uvažiti i temeljem članka 373. stavka 3. ZPP-a preinačiti pobijanu presudu u odnosu na odgovornost tuženika pod 2. Grada Splita i u odnosu na njega tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti kao neosnovan, kao i zahtjev tužitelja za naknadu troška postupka u odnosu na navedenog tuženika.

    13. Odluka o troškovima postupka u odnosu na tuženika pod 1. donesena je pravilno kao u osnovi tako i visini, dok trošak žalbenog postupka nije zatraženi od strane žalitelja, zbog čega je odluka o troškovima žalbenog postupka izostala.

    14. S obzirom na navedeno, odlučeno je kao u izreci ove odluke.

    U Splitu 4. prosinca 2025.

    Predsjednica vijeća:

    Arijana Bolanča

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.