Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca br. 3

53000 Gospić

Poslovni broj: K-198/2023-80

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću, po sutkinji Karmeli Miškulin Banić, uz sudjelovanje zapisničarke Marije Potnar, u kaznenom predmetu protiv optuženika KD, zbog kaznenog djela iz članka 133. stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj: 125/11 i 144/12 – dalje:KZ/11), po optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću broj K-DO-356/2015 od 23. veljače 2017., nakon javne rasprave održane 04. prosinca 2025. u nazočnosti zamjenice općinske državne odvjetnice u Gospiću, Melite Štampf te oštećenice ED i njezinog opunomoćenika, Leonarda Troskota, odvjetnika u Zagrebu, a u odsutnosti optuženika i njegovog branitelja, Veljka Miljevića, odvjetnika u Zagrebu, istog dana objavio je i

p r e s u d i o  j e

Optuženik KD, OIB [osobni identifikacijski broj], zvan " K", sin TD i majke Marije rođene E, rođen **.**.1956. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, umirovljenik, s mjesečnom mirovinom od oko 1.000,00 eura, sa završenom višom ekonomskom školom, oženjen, otac dva punoljetna djeteta, s činom glavnog inspektora u policiji, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata, Medaljom Oluja, Medaljom Bljesak i Spomenicom Domovinske zahvalnosti, vlasnik obiteljske kuće s gospodarskim zgradama na adresi prebivališta, osuđivan presudom Općinskog suda u Gospiću, broj K-219/13 od 29. prosinca 2015., pravomoćnom 24. kolovoza 2016., zbog kaznenog djela iz članka 300. stavka 1. u vezi s člankom 37. KZ/11, na kaznu zatvora u trajanju od devet mjeseci, uz rok kušnje od tri godine; presudom Županijskog suda u Zagrebu, broj K-Us-25/2014 od 14. prosinca 2015., pravomoćnom 12. veljače 2020., zbog kaznenog djela iz članka 292. stavka 2. KZ/11, na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, uz rok kušnje od pet godina i presudom Županijskog suda u Zagrebu, broj K-Us-30/2021 od 17.03.2022., pravomoćnom 12.07.2022., zbog kaznenog djela iz članka 342. stavka 2.KZ/97,na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, uz rok kušnje od u trajanju od pet godina, nalazi se na slobodi,

k r i v  j e

I. što je, u vremenu od početka veljače do 18. veljače 2014. u Karlobagu, kao načelnik Općine Karlobag, svjestan da je službenica ED ispitana kao svjedok u kaznenom predmetu koji se protiv njega vodio pred Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta pod brojem K-US-156/13 i spoznavši da je u tom predmetu na temelju njenog iskaza podignuta optužnica, u cilju odmazde službenici ED, bez ikakvog razloga od zamjenika OD kojeg je imenovao na mjesto v.d. pročelnika, a potom i od PD koju je imenovao na mjesto v.d. pročelnice zatražio da ED premjesti na radno mjesto komunalnog redara iako je bio svjestan da to radno mjesto ne odgovara njenim osobnim svojstvima i sposobnostima, iako je na to radno mjesto već bila raspoređena druga službenica, te iako za takvu odluku nije bilo objektivnih razloga, pa su OD i PD, kao podređeni službenici u uvjerenju da za to postoje objektivni razlozi premjestili službenicu ED protivno zakonu na radno mjesto komunalnog redara, što je kod ED izazvalo uznemirenost te pogoršanje njenoga zdravlja uslijed čega je dana 18. veljače 2014. otvorila bolovanje."

II. dakle, na radu drugoga na drugi način uznemiravao i time narušio njegovo zdravlje, čime je počinio kazneno djelo protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja – zlostavljanjem na radu, opisano i kažnjivo po članku 133. stavku 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11. i 144/12. – dalje: KZ/11).

III. Na temelju članka 133. stavka 1. KZ/11, optuženik KD osuđuje se na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

IV. Na temelju članka 56. KZ/11, optuženiku KD izriče se uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ako optuženik u roku od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

V. Na temelju članka 158. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22., 36/24. i 72/2025. – dalje: ZKP-a), oštećena ED sa imovinskopravnim zahtjevom upućuje se u parnični postupak.

VI. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi s člankom 145. stavkom 2. točkama 1. i 6. ZKP-a, optuženik je dužan nadoknaditi troškove kaznenog postupka u iznosu od 2.137,74 eura, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, a biti će dužan nadoknaditi i troškove stalnih sudskih vještaka, o kojima će se odlučiti posebnim rješenjem, kao i nužne izdatke oštećene te nagradu i nužne izdatke njenog opunomoćenika, o čemu će se također odlučiti posebnim rješenjem, ukoliko se u zakonskom roku zatraži njihova naknada.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Gospiću (dalje: ODO), optužnicom posl.br. K- DO-356/215 od 23. veljače 2017., potvrđenom rješenjem optužnog vijeća ovog suda, posl.br. Kov-22/2017-9 od 18. srpnja 2017. (str. 871 – 872 spisa), izmijenjenog činjeničnog opisa djela na raspravi 27. veljače 2024. (str. 1180 spisa), tereti optuženika KD za počinjenje kaznenog djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja – zlostavljanjem na radu, činjenično i pravno opisanog kao u izreci presude.

2. Rasprava 4. prosinca 2025. održana je u odsutnosti uredno pozvanog optuženika KD, sukladno članku 404. stavku 5. ZKP-a, nakon što su prethodno ispitani prof.prim.dr.sc. ŽD iz [adresa], stalni sudski vještak interne medicine –kardiologije, na okolnost da li je optuženik, obzirom na postojeće zdravstvene probleme, mogao pristupiti na raspravu bez štete za svoje fizičko zdravlje, te dr. FD iz [adresa], stalni sudski vještak psihijatrijske struke, na okolnost raspravne sposobnosti optuženika, obzirom na njegove zdravstvene probleme.

Naime, nakon ukidne odluke Županijskog suda u Osijeku, posl.br. Kž-381/2023-7 od 30. studenog 2023. (str. 1153-1156), optuženik KD, podneskom od 21.03.2025..2025. (str. 1273-1277 spisa), prvi put je zatražio odgodu rasprave od 24.03.2025, osnovom dostavljene medicinske dokumentacije Ambulante interne medicine i Neurološke ambulante Opće bolnice Gospić, a potom je podnescima od 04.04.2025. (str. 1281-1285) i 07.04.2025. (str.1286 spisa), uz dostavu medicinske dokumentacije Ambulante interne medicine Opće bolnice Gospić i nalaza psihologa KBC Zagreb, zatražio odgodu rasprave od 07.04.2025., uz navod da se pojavila sumnja u optuženikovu raspravnu sposobnost.

Nalogom od 07.04.2025. (str. 1289-1290 spisa), u predmetu je naloženo provođenje psihijatrijskog vještačenja optuženika, na okolnost njegove raspravne sposobnosti, pri čemu je stalni sudski vještak dr. Denis Saljar iz Zadra, osnovom raspoložive medicinske dokumentacije i pregleda optuženika, 16.04.2025. (str. 1308-1313) dao nalaz i mišljenje da je optuženik raspravno sposoban.

Podneskom od 17.10.2025., optuženik je potom zatražio odgodu rasprave od 20.10.2025., uz dostavu medicinske dokumentacije KBC-a Zagreb, Klinike za kirurgiju od 06.10.2025., Neurološke ambulante Opće bolnice Gospić od 08.10.2025., Psihijatrijske ambulante Opće bolnice Gospić od 11.10.2025., ambulante Opće kirurgije Opće bolnice Gospić od 17.10.2025. i nalaza Opće bolnice Gospić, specijalista interne medicine, subspecijalista kardiologije (str. 1325-1331 spisa), obrazlažući da je u navedenom nalazu od 17.10.2025. optuženiku indicirana daljnja kardiološka obrada te da je potrebno učiniti invazivnu kardiološku obradu u ustanovi sa većim dijagnostičkim i terapijskim mogućostima, uz prijedlog da se ta dokumentacija dostavi stalnom sudskom vještaku psihijatrijske struke , radi pripreme usmenog objašnjenja nalaza i mišljenja od 16.04.2025.

Nalogom od 17.10.2025. (str. 1335-1336 spisa), sud je odredio dopunu psihijatrijskog vještačenja, obzirom na novodostavljenu medicinsku dokumentaciju, a na okolnost raspravne sposobnosti optuženika, te nalogom od 23. listopada 2025. (str. 1351- 1352 spisa) odredio medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku interne medicine i kardiologije, s nalogom vještaku da temelju medicinske dokumentacije dostavljene po obrani, a po potrebi i pregledom optuženika, sačini nalaz i mišljenje na okolnost da li je optuženik, obzirom na svoje zdravstveno stanje bio sposoban pristupiti na raspravu 20.10.2025., bez štete za svoje fizičko zdravlje.

Vještak psihijatrijske struke, 21.10.2025. dao je nalaz i mišljenje kako sva naknadno po obrani dostavljena medicinska dokumentacija ne mijenja ništa u njegovom ranijem nalazu i mišljenju odnosno da je optuženik raspravno sposoban, ali da raspravu treba trenutno odgoditi zbog hitne kardiološke obrade, nakon koje se može zakazati rasprava u predmetu.

Međutim, stalni sudski vještak interne medicine i kardiologije, u nalazu i mišljenu od 29.10.2025. (str. 1358-1360), dao je mišljenje kako iz nalaza proizlazi da optuženik ima granični test opterećenja – ergometriju, da podnosi opterećenje od 4,8 MET-a što odgovora umjereno teškim fizičkim aktivnostima, da ne treba mirovati dok čeka daljnje dijagnostičke postupke i da je sposoban pristupiti na raspravu, bez štete za svoje fizičko zdravlje, uz zaključak kako prema dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji nije našao dovoljno relevantnih elemenata koji bi doveli u pitanje sposobnost optuženika da 20.10.2025. pristupi na sudsku raspravu.

Podneskom od 14.11.2025., optuženik je zatražio odgodu i iduće rasprave, zakazane za 21.11.2025., uz dostavu nalaza Poliklinike Nikša Drinković iz Zagreba, iz kojeg je proizlazilo da je naručen na koronarografiju u Kliniku Magdalena Krapinske Toplice na dan 21.11.2025., pa je rasprava odgođena i zakazana nova za 04.12.2025., uz dopis obrani da do 24.11.2025. dostavi dokaz da je optuženik doista 21.11.2025. pristupio na navedenu pretragu, koji nalaz (Protokol dnevne bolnice) je sudu i dostavljen (str. 1371 i 1373-1375 spisa) te ga je sud dostavio stalnom sudskom vještaku interne medicine – kardiologije. Međutim, 03. prosinca 2025. (str. 1376- 1382), obrana je opetovano zatražila odgodu rasprave, dostavljajući sada otpusno pismo Opće bolnice Gospić, Dnevne bolnice – interne medicine od 02.12.2025. i povijest bolest izdat po Općoj bolnici Gospić, Neurološkoj ambulanti 01.12.2025., uz interne narudžbe, a uz obrazloženje da je optuženik naručen na nastavak obrade intervencijskog kardiologa te da je na tu obradu naručen upravo na dan rasprave 04.12.2025., pri čemu je obrana na dan rasprave obavijestila sud da je optuženik na kardiološkom pregledu i pretragama (str. 1385 spisa).

2.1. Cijeneći ranije nalaze i vještaka psihijatra i vještaka interne medicine – kardiologa, iz kojih je proizlazilo da je optuženik raspravno sposoban te da njegovi zdravstveni problemi nisu takve prirode da zahtijevaju odgodu rasprave zbog nemoćnosti optuženika da na istu pristupi bez štete za svoje fizičko zdravlje, sud je 04.12.2025. u zasjedanju ispitao stalnog sudskog vještaka interne medicine - kardiologije i stalnog sudskog vještaka psihijatrijske struke, a na okolnost da li optuženik, prema dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji može sudjelovati na raspravi, bez štete za svoje fizičko zdravlje.

Stalni sudski vještak interne medicine i kardiologije, nakon pregleda dostavljene dokumentacije u bitnom je iskazao (str. 1386-1388 spisa), u odnosu na Protokol dnevne bolnice Magdalena Krapinske Toplice od 21.11.2025., kako je iz istog razvidno da je tog dana učinjena dijagnostička pretraga koronarografija kojom je utvrđeno da optuženik ima ishemijsku bolest srca koja se manifestira kao stabilna angina pectoris. Ustanovljena je višežilna koronarna bolest, tj. značajne stenoze lijeve i desne koronarne arterije, uz zaključak da će optuženik biti prezentiran na kardiološkom konziliju gdje će se odlučiti o modalitetima liječenja. Dakle, mišljenje je vještaka da je po tom nalazu optuženik u stabilnom zdravstvenom stanju te da je mogao pristupiti na raspravu 04.12.2025.

U odnosu na dokumentacije Opće bolnice Gospić, dostavljenu po obrani 03.12.2025., vještak je pozvan da uvidom u istu pruži odgovor da li je optuženik prema toj dokumentaciji doista 04.12.2025. morao pristupiti na pretrage, ili je iste mogao odgoditi, bez štete za svoje zdravlje, vještak je u bitnom iskazao kako proizlazi da je optuženik liječen u Općoj bolnici u Gospiću od 27.11.2025. do 02.12.2025., radi anemije (sideropenična anemija), ali da u otpusnom pismu nema niti jedan nalaz krvne slike koji bi potvrdio tu dijagnozu, dok je iz nalaza Klinike Magdalena Krapinske Toplice od 21.11.2025. vidljivo da je optuženiku dva puta vađena krv i nalazi krvne slike su bile uredni, zbog čega otpusno pismo Opće bolnice Gospić cijeni upitnim, jer nema potvrde postavljene dijagnoze. Kako nadalje proizlazi, optuženiku je preporučena gastroenterološka pretraga (gastroskopija, kolonoskopija), pri čemu je pitanje zašto to nije učinjeno u bolnici, gdje je optuženik bio na liječenju pet dana. Kako je vještak iskazao, apsolutno tvrdi da optuženik na dan rasprave 04.12.2025. nije nužno trebao pristupiti na pretrage odnosno intervencije zahvate odnosno mogao ih je dogovoriti za neki drugi datum, bez opasnosti za svoje zdravlje, jer da takva opasnost ili hitnost postoji, sve bi se to riješilo još u Klinici Magdalena. Kako je vještak iskazao, kako mu je poznato iz dugogodišnje, četrdesetogodišnje prakse, pacijenti sa stabilnom anginom pectoris nisu čak niti na bolovanju, normalno rade i funkcioniraju.

Na upit zamjenice ODO, vještak je odgovorio kako se u vremenskom razdoblju od pretrage u Klinici Magdalena u Krapinskim Toplicama, dana 21.11.2025. pa do 27.11.2025., kad se javio na liječenje u Opću bolnicu u Gospiću, krvna slika optuženog mogla tako drastično izmijeniti samo radi krvarenja, o čemu u medicinskoj dokumentaciji nema podataka.

Stalni sudski vještak psihijatrijske struke, obzirom na medicinsku dokumentaciju dostavljenu po obrani, u bitnom je iskazao kako ista ne mijenja ništa u odnosu na njegov zaključak da je optuženik raspravno sposoban, i u psihičkom i u tjelesnom smislu.

3. Obzirom na ovakve nalaze i mišljenja odnosno iskaze stalnih sudskih vještaka, na koje po optužbi, zamjenskom branitelju optuženika i opunomoćeniku oštećene nije bilo primjedbi, sud je odlučio provesti raspravu u odsutnosti uredno pozvanog optuženika KD, sukladno članku 404. stavku 5. ZKP-a, cijeneći da se isti, nesumnjivo u cilju opstrukcije kaznenog postupka, svjestan da u predmetu nastupa zastara kaznenog progona 18.02.2026., naručivao na preglede i pretrage upravo na dane kad su u predmetu zakazane rasprave, pa tako i na dan 04.12.2025., iako je bez ikakve opasnosti i štete za svoje zdravlje mogao zatražiti drugi datum pregleda, kako to proizlazi i iz isprave Poliklinike Nikša Drinković od 04.12.2025. (str. 1397-1398 spisa), koju je obrana nakon rasprave održane u odsutnosti optuženika dostavila na spis predmeta, a iz koje po ocjeni suda proizlazi da optuženik u toj privatnoj poliklinici 04.12.2025. nije obavio nikakav hitnu pretragu niti pregled, na koji se nije mogao naručiti u nekom drugom terminu, prije ili poslije rasprave zakazane u ovom predmetu.

Dakle, sud je raspravu održao u odsutnosti optuženika, koji je uredno pozvan na raspravu, ali na istu nije pristupio (bez opravdanog razloga), cijeneći pri tom i kako su ispunjen i dodatni uvjeti, na način da se optuženik očitovao o osnovanosti (izmijenjene) optužbe i da njegova prisutnost nije nužna, obzirom da je prethodno u postupku sudjelovao u izvođenju svih usvojenih dokaza, te da će njegova prava u postupku zastupati na raspravi prisutni zamjenski branitelj, odvjetnik Tihomir Vojvodić iz Gospića.

Također, nakon što je po ovakvoj odluci suda zamjenski branitelj otišao sa rasprave, uz obrazloženje da ima drugu raspravu kod ovog suda, sud je odlučio raspravu provesti i u odsutnosti branitelja, obzirom da obrana u predmetu nije obvezna, a izabrani branitelj optuženika je uredno pozvan na raspravu ali na istu nije pristupio, niti je svoj izostanak opravdao, već je na raspravu uputio zamjenskog branitelja, koji je odlučio otići sa rasprave, zbog zauzetosti drugim predmetima.

4. Oštećenica ED na raspravi je postavila imovinskopravni zahtjev prema optuženiku u iznosu od 21.345,54 eura (str. 1390 spisa), kako je isti prethodno pisano postavljen 27.03.2023. (str. 1014 spisa) i uručen optuženiku.

5. Na raspravi je pročitano očitovanje optuženika KD o izmijenjenoj optužbi (str. 1180), koji je iskazao (str. 1183 spisa) kako se u odnosu na izmijenjenu optužbu ne smatra krivim i da osporava postavljeni imovinskopravni zahtjev.

6. Tijekom dokaznog postupka sud je, temeljem članka 431. stavka 1. točke 8. ZKP-a, pročitao iskaz oštećene ED, ispitane u svojstvu svjedoka, na raspravi 13.12.2022. (str. 955-958 spisa), iskaz ĐD, ispitane u svojstvu svjedoka na raspravi 14.02.2023. (str. 990-993 spisa), iskaz TD, ispitanog u svojstvu svjedoka na raspravi 14.2.2023. (str. 993-995 spisa), iskaz KDD, ispitane u svojstvu svjedoka na raspravi 14.02.2023. (str. 995-997 spisa), iskaz CD, ispitanog u svojstvu svjedoka na raspravi 15.02.2023. (str. 999-1002 spisa), iskaz EDD, ispitane u svojstvu svjedoka na raspravi 15.02.2023. (str. 1002-1005 spisa), iskaz OD EDD ispitanog u svojstvu svjedoka na raspravama od 13.01.2023. (str. 963-968 spisa) i 12.04.2024. (str. 1197- 1199 spisa), iskaz PD, ispitane u svojstvu svjedoka na raspravi 13.01.2023. (str. 968-972 spisa) i 30.04.2024. (str. 1210-1212 spisa), zapisnik od 27. 03.2023., o ispitivanju na raspravi vještaka Ninoslava Mimice, Marije Zavalić i Vedrane Petrovečki (str. 1009-1012 spisa) i iskaz vještaka Ninoslava Mimice, ispitanog na raspravi 12.04.2024. (str. 1195-1197), pročitani su zapisnik upravne inspekcije s podnescima (list 22-35, 38-40, 55-56, 393, 395-403, 407-425 spisa), dokumentacija Općine Karlobag u upravnom predmetu premještaja službenice ED (str. 17-19, 43-50, 54, 66-75, 80-84, 86-94 spisa), liječnička dokumentacija za oštećenu (str. 57-65, 134-163, 369-382 spisa), optužnica br. K-US- 156/13 (list 221-223 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka u predmetu K-US-156/13 (str. 221-223 spisa), prijedlog izmjene pravilnika s izmjenom pravilnika (str. 198-205 spisa), rješenje Općine Karlobag, općinskog načelnika, o prijenosu ovlasti od 03.03.2014. (str. 206-207 spisa), presuda Upravnog suda u Rijeci (str. 260-264 spisa), presuda Upravnog suda u Rijeci, br. 4 Ust-164/16-9 od 26.06.2018. (str. 975- 981 spisa), presuda Upravnog suda u Rijeci, br. 4 Ust-1094/16-8 od 26.06.2018. (str. 983-988 spisa), rješenje HZZO-a, Regionalnog ureda Rijeka, Područne službe Gospić od 16.02.2017. (str. 854-856 spisa), rješenje Direkcije HZZO-a od 05.05.2017. (str. 865-868 spisa), dokumentacija predana po oštećenoj, u odnosu na postavljeni imovinskopravni zahtjev (str. 1027-1104 spisa), uputnica liječničkom povjerenstvu te nalaz, mišljenje i ocjena liječničkog povjerenstva HZZO-a, Regionalnog ureda Rijeka, od 09.02.2017. (str. 1191-1193 spisa), te je izvršen uvid u priklopljeni spis Županijskog suda u Zagrebu, posl.br. K-Us-55/2014.

Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

Zaključno, pročitan je izvod iz kaznene evidencije za optuženika (str. 1383 spisa).

7. Na završetku dokaznog postupka pročitan je zapisnik i reproducirana snimka ispitivanja KD u svojstvu okrivljenika u ODO u Gospiću,

14.10.202016. (str. 752-754 spisa), pri kojem ispitivanju se isti branio šutnjom te je pročitan iskaz optuženika na raspravi 27.03.2023. (str. 1016-1017 spisa), pri kojem ispitivanju je optuženik prvenstveno iskazao kako mu je već trećeg dana, nakon što su svjedoci ispitani, omogućen uvid u njihove iskaze dane u USKOK-u. Kako je nadalje predočio, oštećenoj nikada ništa ružno nije rekao, niti učinio, što i ona može potvrditi. Njezin premještaj na drugo radno mjesto bio je zakonit, a da joj je želio svjesno naštetiti onda bi to učinio odmah nakon što je dala iskaz u USKOK-u. Na upit branitelja da li su na njegovu odluku o premještaju ED na drugo radno mjesto utjecale primjedbe vijećnika na njezin rad, njezini izostanci s posla i njegov gubitak povjerenja u nju, optuženik je odgovorio kako je on rijetko dolazio u ured, jer je načelničku funkciju obnašao volonterski, tako da je većinu poslova vodio njegov zamjenik OD. Navedeni mu je predočio kako je ED rekao da je u zapisnik nešto pogrešno uneseno i da to ispravi, nakon čega je pozvan u policiju, jer ga je netko zbog toga prijavio. Kako je odgovorio, povjerenje u oštećenu je izgubio jer je od nekih ljudi čuo da ga ona prisluškuje, na način da se približava vratima njegovog ureda, a da je to tako, zaključio je i iz njezinog iskaza u USKOK-u, jer drugačije ona ne bi mogla čuti što je govorio u svom uredu. ED znala je kratko i izbivati s posla. Sve je to pomalo predstavljalo razlog za njezin premještaj na mjesto komunalnog redara.

Optuženik nije želio odgovarati na pitanja zamjenice ODO, suda i oštećene.

8. Analizom iskaza optuženika KD i usporedbom istog sa provedenim dokazima, koji su cijenjeni pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, ocjena je suda kako je u postupku utvrđeno da je optuženik svojim radnjama ostvario bitna obilježja na teret mu stavljenog kaznenog djela.

9. U postupku nije bilo sporno, već osnovom iskaza samog optuženika, kako je isti u inkriminiranom vremenu bio načelnik Općine Karlobag, gdje je kao administrativna tajnica bila zaposlena oštećena ED, koja je u Općini Karlobag na tom radnom mjestu radila od njenog osnivanja 1994., bez ikakvih povreda službe od zaposlenja do inkriminiranog vremena.

U postupku nije bilo sporno niti da je oštećena ED ispitana u svojstvu svjedoka u kaznenom predmetu, posl.br. K-US-156/13, koji se protiv optuženika vodio pred Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Također, u postupku nije bilo sporno niti da je optuženik KD, kao načelnik [adresa], postavio OD, tada zamjenika načelnika Općine Karlobag, na mjesto v.d. pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela (dalje: JUO) Općine Karlobag, koje rješenje je bilo nezakonito, te da je OD u tom svojstvu donio rješenje o premještaju oštećene ED sa mjesta tajnice na mjesto komunalnog redara, na koje je u tom trenutku već bila raspoređena druga službenica, EDD.

Nije bilo sporno niti da je optuženik, kao načelnik općine, povodom žalbe oštećene da je to rješenje donijela osoba koja nije mogla biti postavljena na mjesto v.d. pročelnika JUO, potom stavio van snage ta rješenja, kao i da je nakon toga na mjesto v.d. pročelnice JUO imenovao PD, koja je potom donijela istovjetnu odluku o premještaju ED na radno mjesto komunalnog redara, kao i rješenje o premještaju TDD sa mjesta komunalnog redara na radno mjesto administrativne tajnice.

U postupku nije bilo sporo, već osnovom iskaza optuženika, navedenog pod točkom 7. obrazloženja, kako su v.d. pročelnici OD i PD rješenja o premještaju ED donijeli po njegovom traženju, obzirom da optuženik govori o tome koje je razloge imao za premještaj oštećene, a da su navedeni postupili po traženju optuženika kao načelnika općine, proizlazi i iz njihovih iskaza, koje su dali pri ispitivanju u svojstvu svjedoka.

U postupku nije bilo sporno niti da je ED dana 18. veljače 2014., otvorila bolovanje.

10. Osnovom obrane optuženika KD, obzirom da je to u cijelosti negirao, u postupku je bilo sporno da li je isti, u cilju odmazde, bez ikakvog razloga, iako je bio svjestan da to radno mjesto ne odgovara njenim osobnim svojstvima i sposobnostima, te iako je na to radno mjesto već bila raspoređena druga službenica te iako za takvu odluku nije bilo nikakvih objektivnih razloga, zatražio od OD i PD da premjeste oštećenu na radno mjesto komunalnog redara, kao i da li su radnje koje su OD i PD kao podređeni službenici poduzeli po nalogu optuženika kao načelnika općine, predstavljale uznemiravanje koje je izazvalo uznemirenost kod ED i dovelo do pogoršanja njenog zdravstvenog stanja, zbog čega je 18. veljače 2014. otvorila bolovanje.

11. Obranu optuženika kako nije u postupao u cilju odmazde, već da je zatražio premještaj ED zbog „svega pomalo“, odnosno zbog gubitka povjerenja u istu, jer je osnovom iskaza kojeg je dala u USKOK-u shvatio da ga je na poslu prisluškivala, zatim jer je znala kratko izbivati s posla i jer mu je zamjenik OD ispričao kako je ED rekao da je u zapisnik nešto pogrešno unijela i da to ispravi, nakon čega je pozvan u policiju, jer ga je netko zbog toga prijavio, isto kao i obranu optuženika da je rješenje o premještaju bilo zakonito i da nije poduzeo niti jednu radnju u cilju uznemiravanja ED i da premještaj na drugo radno mjesto ne predstavlja uznemiravanje, koje bi dovelo do narušavanja zdravlja ED, sud je cijenio suprotnom u postupku provedenim dokazima i time očito usmjerenom izbjegavanju kaznene odgovornosti.

12. Naime, suprotno iskazu optuženika, oštećena ED ispitana u svojstvu svjedoka u bitnom je iskazala (str. 955 – 958 spisa) kako je optuženik nezakonito imenovao svog tadašnjeg zamjenika OD na mjesto vršitelja dužnosti pročelnika JUO Općine Karlobag, koji je u tom svojstvu 4. veljače 2014. donio rješenje kojim se ona premješta s mjesta tajnice na mjesto komunalnog redara, kao i rješenje kojim se RD, sa radnog mjesta komunalnog redara premješta na radno mjesto tajnice. Kako je iskazala, DD, tadašnji pročelnik JUO, nalazio se na bolovanju, pa je optuženik imenovao svog zamjenika OD na mjesto pročelnika, kako smatra, isključivo s namjerom da isti donese tu odluku na njenu štetu. Žalila se na to rješenje, angažirala je odvjetnika, ističući u žalbi da je rješenje donijela osoba koja ne može biti pročelnik, obzirom da je ujedno i zamjenik načelnika te da ona prema sistematizaciji ne može biti raspoređena na mjesto komunalnog redara, obzirom da je po struci ekonomist, pa po pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta ne može raditi na mjestu komunalnog redara. Pošto su uvidjeli da je to rješenje nezakonito, stavili su ga van snage. Nakon toga optuženik je imenovao PD na mjesto v.d. pročelnika JUO, a koja je 18. veljače 2014. donijela istovjetno rješenje o njenom premještaju na mjesto komunalnog redara. Dana 18. veljače 2014. prije pauze je dobila rješenje da se ranije rješenje o premještaju stavlja van snage, a nakon pauze dobila je drugo rješenje o premještaju na radno mjesto komunalnog redara.

Na mjestu tajnice Općine Karlobag radila je od osnutka općine, 1994. godine, te je optuženik kao načelnik općine bio zadovoljan njezinim radom, govoreći da je njegova „desna ruka“, što se u jednom trenutku promijenilo. Premještaj na radno mjesto komunalnog redara doživjela je kao pokušaj da je se riješi, da je se navede da „napusti“ posao u općini. Već tada je bolovala od reumatoidnog artritisa, a općina Karlobag je velike površine pa bi joj bilo nemoguće posao komunalnog redara obavljati pješice, jer iako ima položen vozački ispit nema vozačkog iskustva. Smatra da je uzrok odluke o premještaju njezino svjedočenje u USKOK-u u Rijeci, u studenom 2013., u predmetu protiv KD. Nakon što je primila drugo rješenje o premještaju, 18. veljače 2014., pozlilo joj je, bila je u predinfarktnom stanju. Nezakonite odluke pobijala je žalbom u upravnom postupku i Upravni sud u Rijeci, usvojio je njezinu žalbu, na što se Općina Karlobag žalila, nakon čega je tu odluku potvrdio i Visoki upravni sud RH. Nakon toga, promijenjen je Pravilnik o sistematizaciji, prema kojem je kao ekonomist ispunjavala uvjete za komunalnog redara i donesena je nova odluka o njenom premještaju na mjesto komunalnog redara. Pokrenula je dva upravna spora, od kojih je u jednom osporavala premještaj, a u drugom raspored na radno mjesto komunalnog redara, koje sporove je izgubila. Razdoblje od 4. do 18. veljače, u kojem je dijelila ured s EDD, i bila pod stalnim nadzorom EDD i PD, bilo je vrlo stresno. Sobu je dijelila sa EDD, koja ju je „stalno držala na oku“, a kad bi EDD otišla na pauzu u 10,00 sati, tad je dolazila PD i ostajala do povratka Milke Smojver EDD. Zdravstveno stanje joj se nakon 18. veljače 2014. pogoršalo, krvni tlak bio joj 190 / 110, javili su joj se problemi sa štitnjačom, tumori na koži, a aktivirao joj se i reumatoidni artritis koji je bio u stanju mirovanja. Javili su se i psihički problemi, pa je išla kod psihijatra. U jednom trenutku postala je egzistencijalno ugrožena, jer se nalazila na bolovanju, a jedno dijete joj je studiralo.

13. Nadalje, suprotno iskazu optuženika da se nije radilo o nikakvoj odmazdi ili osveti zbog iskaza kojeg je oštećena dala u postupku koji se vodio protiv njega, svjedokinja ĐD je u bitnom iskazala (str. 990 – 993 spisa), kako je i sama, kao i oštećena ED, kao službenica u Općini Karlobag, bila predložena kao svjedok od strane USKOK-a te ispitana u ODO u Rijeci, u predmetu protiv optuženika. Optuženik je primio optužnicu u siječnju 2014. i tad je počeo „progon“ njih koji su bili svjedoci. Početkom veljače 2014., pročelnik JUO odjela DD otišao je na bolovanje, a tad joj je EDD, s kojom je dijelila ured, rekla da ona ide, a na njezin upit kuda, odgovorila joj je da ide na mjesto tajnice, a da će ED biti komunalni redar. Oštećenici je pozlilo kad je dobila "drugo" rješenje o premještaju, koje je donijela v.d. pročelnice PD, vidjela je to osobno. Naime, srela ju je na stepenicama u zgradi općine i vidjela je da se oštećena „sva trese“. Svjedokinja je iskazala kako je optuženik i njoj osobno jedne prilike, kad ga je pozdravila, rekao "nećeš ni ti još dugo".

Suprotno iskazu optuženika, iskazao je i svjedok TD, predočivši (str. 993- 995 spisa) kako mu je optuženik, nakon što je 2013. osvojio drugi mandat, kao vijećniku sa svoje liste rekao da je ED osoba koja njima ne želi dobro, kako je ona protiv njega i kako ga prisluškuje, te da moraju razmisliti što će joj staviti na teret da bi ju se maknulo. ED maknuta je 2014. s mjesta tajnice, na jedan grub način. Kako je iskazao, ne zna čitavu pozadinu toga, jer nije bilo cijelo vrijeme na teritoriju općine, ali je poslije doznao da su ED, VD, ĐD i DD bili svjedoci USKOK-a u kaznenom predmetu protiv optuženika. Osobno je, na nagovor optuženika kao načelnika općine, sudjelovao u tome da se ED ukloni s mjesta zapisničara i tajnice vijeća. Moguće je da je bilo nekih prigovora vijećnika na rad iste kao zapisničarke vijeća, ali se ti prigovori ne mogu odvojiti od toga da im je svima prezentirano da im je ED neprijatelj. Također, suprotno iskazu optuženika, proizlazilo je i iz iskaza svjedokinje KDD (str. 995-997 spisa), koja je u bitnom iskazala kako su premještaj ED na mjesto komunalnog redara službenici u Općini Karlobag doživjeli kao posljedicu toga što je njih nekoliko u kaznenom predmetu protiv KD bilo ispitano od strane USKOK-a, tako da su se svi pitali tko je sljedeći, što će se dogoditi svakome od njih. Svjedokinja je na upit odgovorila kako kao voditeljica računovodstva u općini Karlobag nije primijetila da bi ED koristila bolovanje, a odgovorila je i kako 2014. nije bilo velikog povećanja posla u Općini, u odnosu na prethodne godine. Kako je iskazala, oštećenica ED bila je prva zaposlenica Općine Karlobag, još od 1994., i sve koji su primljeni u službu nakon nje, učila je uredskom poslovanju.

Suprotno iskazu optuženika, iskazao je i svjedok CD, šogor oštećenice, koji je iskazao (str. 999-1001 spisa), kako mu je kao općinskom vijećniku, izabranom sa liste stranke LiPO, poznato da je optuženik imenovao svog zamjenika pročelnikom, što nije dopušteno, a samo kako bi mogao uručiti otkaz ED.

14. U postupku su ispitani i svjedoci EDD, OD i PD, iz čijih iskaza nije proizlazilo da bi optuženik u cilju odmazde naložio premještaj ED na mjesto komunalnog redara, ali se iz njihovih iskaza, po ocjeni suda, mogu iščitati okolnosti premještaja oštećene, odnosno postojanje ili nepostojanje objektivnih razloga za isti.

Tako je EDD, ispitana u svojstvu svjedoka, u bitnom iskazala (str. 1002 – 1003 spisa) kako je u općini Karlobag radila na radnom mjestu komunalnog redara, a poslije je premještena u tajništvo, na radno mjesto oštećene ED. To je bilo 2014. ili 2015. godine, kad ju je pozvao zamjenik načelnika da siđe iz svog ureda kat niže i uručio joj rješenje o premještaju. Rečeno joj je da bude dolje, da je oštećena poduči. Oštećena se nije željela maknuti sa svog radnog mjesta, pa je ona u istom uredu sjela za susjedni stol. To je bila dosta neugodna situacija, koja je potrajala sve dok oštećena nije otišla iz općine.

Svjedokinja je na upit odgovorila kako je na radnom mjestu komunalnog redara bila dvije ili tri godine. Na tom radnom mjestu potrebno je koristiti automobil, ali ne često, jer se većina intervencija odvijala na području samog mjesta Karlobag, a automobilom je bilo potrebno ići samo kad je trebalo intervenirati negdje dalje unutar općine. Na te intervencije znala je ići sa ND, koji je radio na porezima, pa bi onda on vozio, a kad isti ne bi išao, onda bi sama upravljala službenim vozilom općine. Svjedokinja je odgovorila i da se u općini zaposlila 2008. godine te da od tog vremena pa do 2014. godine u općini nije radila na nekim poslovima koji idu u opis radnog mjesta administrativnog tajnika. Znala je gledati što radi oštećena ED, koju je mijenjala kad je ista koristila pauzu, jer je uvijek netko trebao biti kraj telefona. Najvjerojatnije je dobila obrazloženje zašto se premješta na radno mjesto administrativne tajnice, ali se više ne sjeća sadržaja rješenja. Kako je odgovorila, optuženika poznaje od 2006. godine, kad je radila u mesnici Sladovača, čija je vlasnica bila optuženikova supruga. Po dolasku u općinu radila je na poslovima socijalne skrbi, a potom kao komunalni redar. Za vrijeme dok je radila kao komunalni redar znala je kolegama govoriti da joj je bilo super na prethodnom radnom mjestu, ali nije izražavala želju za premještajem na radno mjesto administrativne tajnice. Na upit oštećene svjedokinja je odgovorila kako je možda samo prvi zapisnik sa sjednice općinskog vijeća vodila upisujući tekst u bilježnicu, a da je poslije imala na raspolaganju snimač.

Svjedok OD u bitnom je iskazao (str. 963-968 i 1197-1199 spisa) kako je početkom 2014. pročelnik JUO odjela DD bio na bolovanju, a da je za općinu bilo bitno da netko obavlja te poslove, pa kako nitko od službenika unutar odjela nije ispunjavao uvjete za v.d. pročelnika, optuženik kao načelnik općine imenovao ga je vršiteljem dužnosti pročelnika tog odjela, jer je ispunjavao uvjete. Kako je odgovorio, od odlaska pročelnika na bolovanje do njegovog imenovanja vršiteljem dužnosti prošlo je par dana. U tom svojstvu, nekoliko dana nakon imenovanja, donio je rješenje da se EDD, koja je do tad radila na radnom mjestu komunalnog redara, raspoređuje na radno mjesto tajnice te rješenje da se ED, dotad na radnom mjestu tajnice, raspoređuje na radno mjesto komunalnog redara. Oba ta radna mjesta su unutar JUO Općine Karlobag i plaća na oba radna mjesta je ista. Pozvao je ED i EDD u svoj ured i priopćio im odluku. ED je izrazila nezadovoljstvo odlukom, na što ju je uputio da se protiv odluke može žaliti, ali da žalba nema odgodni učinak i da je odmah dužna postupiti po rješenju i stupiti na radno mjesto na koje je raspoređena. ED je to odbila i ostala je sjediti u uredu u kojem je do tada obavljala poslove tajnice, u koji ured se smjestila i EDD. Smatrao je da se tu radi o povredi službeničkog odnosa, koji dovodi do prestanka službe, pa je optuženiku kao načelniku općine predložio da se donese takvo rješenje, ali se isti s tim nije složio. Povodom žalbe oštećene na rješenje o premještaju, zatražili su mišljenje Ministarstva uprave može li on kao zamjenik načelnika istodobno biti v.d. pročelnika JUO, a kad su zaprimili mišljenje Ministarstva da ne može, optuženik kao načelnik općine, kao drugostupanjsko tijelo koje odlučuje o žalbi, poništio je odluku o premještaju koju je on donio. Optuženik kao načelnik općine potom je imenovao PD v.d. pročelnice JUO, koja je približno ispunjavala uvjete za taj položaj, a koja je potom donijela istovjetnu odluku o premještaju ED, nakon primitka koje je oštećena istog dana otišla na bolovanje.

Svjedok je na upit odgovorio kako je bilo više razloga za premještaj ED na radno mjesto komunalnog redara, a da je jedan od razloga bilo neslaganje s načelnikom općine, koji je govorio da ju je više puta zatekao kako prisluškuje ispred njegovih vrata, dok bi on u uredu s nekim imao sastanak. Osim toga, da je bio slučaj kad je osobno s ED raspravljao o sadržaju zapisnika sa sjednice općinskog vijeća, što su znali samo njih dvoje, da bi mu nakon deset dana došla kriminalistička policija i obavila s njim razgovor na okolnost da je krivotvorio zapisnik. Bilo je tu i više primjedbi vijećnika na sadržaje zapisnika. Kako je odgovorio, misli da mu je optuženik kao načelnik općine uputio i službeni dopis u kojem je zatražio da se ED premjesti na drugo radno mjesto, sukladno sistematizaciji. Nije znao odgovoriti koliko je vremena prošlo od imenovanja PD vršiteljicom dužnosti pročelnice, do donošenja odluke o premještaju oštećene. Kako je odgovorio, oštećena je uložila žalbu i na rješenje o premještaju koje je donijela PD, a nakon što je optuženik kao načelnik općine odbio njenu žalbu, pokrenula je upravni spor. Upravni sud je više puta predmet vratio na ponovno odlučivanje, a misli da je u konačnoj odluci stajalo kako je nedostatak povjerenja između načelnika i tajnice opravdan razlog za premještaj.

Svjedokinja PD u bitnom je iskazala (str. 968-972 i 1210-1212 spisa) kako je kao v.d. pročelnice JUO Općine Karlobag dobila dopis optuženika kao načelnika općine, u kojem se tražila mogućnost premještaja ED. U tom dopisu kao razlozi za premještaj navedeni su česti izostanci s posla, gubitak povjerenja od strane optuženika kao načelnika općine i povećani opseg posla. Uvidom u sistematizaciju radnih mjesta utvrdila je da je ED moguće rasporediti na radno mjesto komunalnog redara, a EDD sa mjesta komunalnog redara na radno mjesto administrativnog tajnika. Takvim premještajem niti jedna od navedenih službenica ništa ne bi izgubila, jer je koeficijent plaće za oba radna mjesta isti, kao što su i uvjeti za obavljanje poslova na oba radna mjesta isti. Nakon što je donijela rješenje i uručila ga oštećenoj, kasnije tijekom dana čula je da joj je pozlilo i da se udaljila s posla. Svjedokinja je odgovorila kako misli da je radno mjesto administrativnog tajnika fizički zahtjevnije od posla komunalnog redara, jer iako posao komunalnog redara zahtijeva izlaske na teren, to je u zimskom razdoblju jednom ili dva put mjesečno. Također, zbog izostanaka ED, bilo je primjerenije da obavlja posao komunalnog redara, jer tajnica načelnika ne bi smjela toliko izostajati. Na upit da li je u dopisu kojeg je dobila od načelnika Općine kao jedan od razloga za premještaj bilo navedeno i povećanje opsega poslova tajnice, svjedokinja je odgovorila da jest. ED pobijala je njene odluke o premještaju i rasporedu, podnijela je tužbe upravnom sudu, koje su u konačnici pravomoćno odbijene.

Na upit što joj je načelnik općine rekao u vezi gubitka povjerenja prema tajnici ED, svjedokinja je odgovorila kako joj je zamjenik načelnika OD rekao kako je načelnik, otvorivši vrata svog ureda, zatekao ED kako stoji ispred njegovih vrata i kako je gotovo pala u njegov ured kad je otvorio vrata. Svjedokinja je odgovorila kako ona ne tvrdi da je ED prisluškivala što optuženik govori u svom uredu, ali da je nekoliko puta istu zatekla kako stoji ispred vrata njegovog ureda.

Na upit oštene može li navesti datume kad ju je zatekla kako stoji ispred ureda načelnika,svjedokinja je odgovorila da ne može, a na upit zašto je ona dolazila u ured tajnice, odgovorila je da je dolazila jer je nešto trebala.

15. Analizom iskaza navedenih svjedoka, ocjena je suda prvenstveno kako su iskazi svjedoka ED, ĐD, KDD, TD i CD, sukladni ne samo međusobno, već i sa drugim provedenim dokazima, u vidu pročitane materijalne dokumentacije, za razliku od iskaza OD i PD, koji se nalaze u dijelu suprotnima materijalnoj dokumentaciji, npr. u odnosu na vrijeme i razloge donošenja odluka o kojima ih se ispitivalo u svojstvu svjedoka.

Tako npr. svjedok OD nije bio siguran koliko je dana proteklo od odlaska pročelnika JUO DD na bolovanje, do njegovog imenovanja na mjesto pročelnika tog odjela. Naime, isti je iskazao kako je „prošlo par dana“, dok je iz dokumentacije sadržane u spisu predmeta razvidno kako je optuženik kao načelnik općine rješenjem od 03. veljače 2014. imenovao OD v.d. pročelnikom JUO Općine Karlobag, pri čemu u obrazloženju tog rješenja stoji da je dotadašnji pročelnik 03. veljače 2014. dostavio potvrdu o nesposobnosti za rad, dakle OD postavljen je za vršitelja dužnosti pročelnika JUO isti dan kad je dotadašnji pročelnik dostavio potvrdu o otvaranju bolovanja. Nadalje, svjedok OD na raspravi 13. siječnja 2023. je iskazao „Nama u općini je bilo bitno da netko obavlja poslove odsutnog pročelnika, jer je npr. netko morao potpisati opomene zbog neplaćenih komunalnih naknada za kuće za odmor" (str. 964 spisa), a na istoj raspravi na upit koliko je vremena prošlo od njegovog imenovanja do donošenja odluke o premještaju ED odgovorio je da se ne sjeća jer je od tada prošlo dosta godina, da bi na raspravi 12. travnja 2024. na isto pitanje odgovorio da je prošlo nekoliko dana (str. 1198 spisa). Konkretno, kako proizlazi iz rješenja sadržanih u spisu predmeta, pročelnik JUO dostavio je potvrdu o nesposobnosti za rad 03.02.2014., da bi optuženik kao načelnik općine, suprotno pozitivnim propisima, isti dan, rješenjem od 03.02.2014. imenovao svog zamjenika OD vršiteljem dužnosti pročelnika JUO Općine Karlobag, da bi OD, pored svih tih hitnih poslova zbog kojeg je trebalo postaviti vršitelja dužnosti pročelnika JUO, o kojima je govorio (potpisivanje opomena zbog neplaćenih komunalnih naknada i dr.), rješenjem od 04. veljače 2014., donesenim dakle prvi idući radni dan po svom imenovanju, očito kao svoju prvu odluku, donio rješenje o premještaju ED na radno mjesto komunalnog redara i rješenje o premještaju EDD na radno mjesto administrativne tajnice. Također, iz obrazloženja rješenja kojeg je donio, suprotno njegovom iskazu da su razlozi premještaja ED bili neslaganje s načelnikom općine, prisluškivanje, način vođenja zapisnika sa sjednice vijeća, proizlazi samo da se ista premješta „zbog potreba službe“.

Također, svjedokinja PD je iskazala kako je zaprimila dopis optuženika kao načelnika općine u kojem se tražila mogućnost premještaja ED, u kojem dopisu su kao razlozi za premještaj navedeni česti izostanci s posla, gubitak povjerenja od strane optuženika kao načelnika općine i povećani opseg posla, pa da je uvidom u sistematizaciju radnih mjesta utvrdila da je ED moguće rasporediti na radno mjesto komunalnog redara, a EDD sa mjesta komunalnog redara na radno mjesto administrativnog tajnika, nakon čega je donijela ta rješenja. Međutim, iz materijalnih dokaza sadržanih u spisu predmeta proizlazi da je optuženik kao načelnik općine, nakon što je povodom žalbe ED na rješenje OD od 04.02.2014., dana 13.02.2014. poništio ta rješenja, istog dana 13.02.2014. donio rješenje da se službenici PD prenose ovlasti pročelnika JUO, do povratka privremeno odsutnog pročelnika. Nakon toga, odmah sutradan, 14. veljače 2014. godine. PD upućuje dopis optuženiku kao načelniku općine (str. 198-199 spisa), u kojem mu predlaže izmjenu Pravilnika o unutarnjem redu JUO Općine Karlobag, i to samo u odnosu na uvjete za radno mjesto komunalnog redara, pri čemu se u dopisu navodi kako ED ima SSS ekonomskog smjera, dok je za radno mjesto komunalnog redara pravilnikom propisana SSS upravnog, prometnog ili tehničkog smjera, pa mu predlaže da se SSS ekonomskog smjera uvrsti u pravilnik kao uvjet za radno mjesto komunalnog redara. Istog dana, 14. veljače 2014. optuženik kao načelnik općine donosi odluku o izmjeni Pravilnika o unutarnjem redu u odnosu na uvjete za radno mjesto komunalnog redara, gdje se sad navodi i SSS ekonomskog smjera, koji pravilnik se potom objavljuje u službenom glasilu. Potom, PD, dana 18. veljače 2014. donosi rješenja o premještaju ED i EDD, pri čemu se u obrazloženju rješenja o premještaju ED ne navode ni česti izostanci s posla, ni povećani opseg posla niti netočno vođenje zapisnika na sjednicama vijeća (o čemu je govorio OD) već se navodi da je razlog premještaja ED gubitak povjerenja između načelnika općine i tajnice, koje mora postojati kod tih najbližih suradnika, a navodi se i kako se pri donošenju rješenja rukovodilo saznanjem da je EDD u više navrata izrazila želju za promjenom radnog mjesta unutar JUO.

16. Slijedom izloženog pod točkama 14. i 15. obrazloženja, dakle cijeneći iskaze svjedoka koji su potvrdili iskaz oštećene da bi se radilo o optuženikovoj odmazdi zbog njezinog svjedočenja u kaznenom predmetu koji se vodio protiv njega, kao i iskaze svjedoka koju su kao i optuženik iskazali da se nije radilo o odmazdi, ocjena je suda kako je očito, iz iskaza jednih i drugih, a polazeći od toga da je protiv optuženika USKOK podigao optužnicu 22. siječnja 2014., kako optuženik ubrzo potom, kako proizlazi iz materijalne dokumentacije, isti dan kad je pročelnik JUO otvorio bolovanje, na mjesto v.d. pročelnika tog odjela suprotno propisima postavlja svog zamjenika OD, koji odmah sutradan, opet suprotno pozitivnim propisima, jer je na mjesto pročelnika postavljen suprotno propisima i za to nije imao ovlasti, „zbog potreba službe“ premješta ED na radno mjesto komunalnog redara, također nepropisno jer, jer ista nije ispunjavala uvjete (stručnu spremu) za to radno mjesto. Potom optuženik kao načelnik općine stavlja van snage svoje rješenje i ukida rješenja OD o premještajima, te taj isti dan daje PD ovlasti v.d. pročelnice JUO, te je i njezina prva zadaća premjestiti ED sa mjesta administrativne tajnice na mjesto komunalnog redara, pri čemu ista shvaća da će i njezino rješenje biti ukinuto ukoliko se ne izmijeni sistematizacija radnih mjesta, pa pisano predlaže optuženiku kao načelniku općine da izmijeni sistematizaciju radnih mjesta, i to samo za radno mjesto komunalnog redara, na način da se kao odgovarajuća sprema navede i sprema koju je imala ED. Tada optuženik isti dan mijenja postojeću sistematizaciju radnih mjesta unutar JUO, samo u odnosu na radno mjesto komunalnog redara, a onda PD donosi rješenja o premještaju ED i EDD, zbog gubitka povjerenja između optuženika kao načelnika općine i ED kao administrativne tajnice.

16.1. Sukladno navedenom, ocjena je suda kako je i jasno razvidno da su suprotni obrana optuženika KD da je zatražio premještaj ED zbog toga što je „ znala kratko izbivati s posla“, u odnosu na iskaz svjedokinje PD koja je u tom dijelu iskazala kako „tajnica načelnika ne bi smjela toliko izostajati“, pa nije jasno da li je ED izostajala kratko ili dugo, a osim toga navodni izostanci oštećene s posla kao razlog za premještaj ne proizlaze niti iz iskaza drugih ispitanih svjedoka, a pored toga PD rješenje o premještaju ED nije niti donijela zbog njezinih izostanaka s posla, kako je razvidno iz istog, nego zbog gubitka povjerenja.

Također, okolnost da bi oštećena nešto pogriješila u prijepisu zapisnika sa sjednice vijeća, pa da bi to bio razlog za njen premještaj, kako su to naveli optuženik i svjedok OD, ne samo da ne proizlazi iz spornih rješenja o premještaju, već ta okolnost samo po sebi nije niti životna niti logična kao razlog premještaja, jer kako proizlazi iz njenog iskaza, EDD nakon premještaja sa radnog mjesta komunalnog redara na radno mjesto administrativne tajnice, samo je na jednoj sjednici vijeća pravila zabilješke u bilježnicu te ih potom prepisivala, a onda je dobila snimač, pa se dakle i ED moglo nabaviti i omogućiti korištene snimača, čime bi se onda izbjegle mogućnosti grešaka.

Također, navodno povećanje opsega posla, na što je također upirala obrana i što je potvrdila u svom iskazu PD, ne samo da se ne spominje u rješenjima o premještaju, pa tako niti u onom koje je donijela PD, već također nije logično da bi se povećani opseg posla rješavao zamjenom jedan za jedan, i to premještanjem iskusnog službenika, koji godinama radi na tom poslu, bez ikakvih povreda službe, te raspoređivanjem na to mjesto drugog službenika koji nema nikakvog iskustva na toj vrsti posla, pri čemu je krajnje neživotno objašnjenje EDD da je ona gledala što je oštećena ED radila kad ju je dolazila mijenjati, a dolazila ju je mijenjati za vrijeme dok je ista koristila pauzu, pa nije jasno kako bi onda mogla gledati i učiti što radi ED (?!).

Dakle, obzirom na način na koji se donose rješenja o imenovanju pročelnika JUO, u vidu jako žurnih odluka, pri čemu su prve odluke imenovanih pročelnika premještaj ED sa mjesta administrativne tajnice na mjesto komunalnog redara, iako ista na radnom mjestu tajnice radi od 1994. godine i nema nikakvih povreda službe, te iako je na radnom mjestu komunalnog redara već zaposlena službenica EDD te iako je optuženiku kao načelniku općine sigurno poznato da ED boluje od reumatoidnog artritisa i da ne upravlja osobnim automobilom, iako ima položen vozački ispit, dakle da radno mjesto komunalnog redara sa terenskim radom ne odgovara njenim osobnim svojstvima i sposobnostima, ipak se jako žurno, u danima, čak i protupropisno, donose odluke o imenovanju za pročelnika osobe koja to ne može biti, a koja onda protivno sistematizaciji radnih mjesta raspoređuje ED na radno mjesto komunalnog redara, za koje ista ne ispunjava uvjete, pa se onda mijenja sistematizacija radnih mjesta unutar JUO, i to samo u odnosu na komunalnog redara.

Slijedom izloženog, očito je razlog za premještaj ED bio isključivo gubitak povjerenja optuženika kao načelnika općine u tajnicu ED, a ne nikakav povećan opseg posla ili njeni izostanci s posla ili greške u prijepisima zapisnika sa sjednice vijeća, kako to i proizlazi iz rješenja PD.

U odnosu na predmetni gubitak povjerenja, što je bio uzrok tome jasno proizlazi iz iskaza optuženika, koji je iskazao ne samo kako je od nekih ljudi čuo da ga ED prisluškuje, već i da je iz njenog iskaza u USKOK-u zaključio da ga prisluškuje, jer da drugačije ona ne bi mogla čuti što je govorio u svom uredu.

U odnosu na okolnost gubitka povjerenja zbog navodnog prisluškivanja, ocjena je suda ne samo da je moguće i ničim nije isključeno da je ED, administrativna tajnica u Općini Karlobag, sjedeći u svom uredu, koji je vratima povezan sa uredom načelnika općine, i bez ikakvog prisluškivanja, u situaciji kad je optuženik u svom uredu imao sastanak s nekom osobom/osobama, pa se glasnije govorilo ili je s nekim razgovarao na telefon i glasnije govorio, mogla čuti sadržaj razgovora, pa se navodi optuženika o prisluškivanju nalaze paušalnima i proizvoljnima.

Osim toga, ocjena je ovog suda, kako nikakav odnos povjerenja, čak i da se radilo o obrtu ili o tvrtki u vlasništvu optuženika, a kamoli jedinici lokalne samouprave, u kojoj je optuženik načelnik a oštećena službenica, u situaciji kada se protiv optuženika kao načelnika općine vodi istraga a potom i kazneni postupak zbog počinjenja kaznenog djela protiv službene dužnosti – nezakonitog pogodovanja, iskorištavanjem svoga položaja načelnika općine, ne može imati prednost pred obvezom ED kao svjedoka da pred nadležnim državnim odvjetništvom i sudom iskaže sve što joj je poznato o okolnostima o kojima se ispituje, kao i da ništa ne smije prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo.

Ocjena je suda kako navedeno nije isključeno niti je u suprotnosti sa odlukama Upravnog suda, kojima su u konačnici odbijene tužbe ED, budući iz odluke Upravnog suda u Rijeci, posl.br. 4 Usl-164/16-9 od 26. lipnja 2018. (str. 980-981 spisa), u odnosu na okolnost kaznenog djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja - zlostavljanja na radu, jasno proizlazi da je doseg upravnog spora ocjena zakonitosti rješenja o premještaju, te da se time ne utječe na druge postupke u kojima oštećena štiti svoja prava, a pravomoćan ishod kojih u konačnici može dovesti i drugačijih pravnih posljedica po rješenje o premještaju.

Sukladno izloženom, ocjena je suda kako iz provedenog proizlazi da za premještaj ED na radno mjesto komunalnog redara, na koje je već bila raspoređena druga službenica, nije bilo nikakvih objektivnih razloga, već da se očito radilo o odmazdi optuženika prema istoj, a sve zbog njenog svjedočenja pred USKOK-om, koji je nakon toga podignuo optužnicu protiv optuženika, koja se temelji i na njezinom iskazu.

17. Zaključno, stalni sudski vještaci Ninoslav Mimica (vještak psihijatar), Vedrana Petrovečki (vještak medicine rada) i Marija Zavalić (sudskomedicinski vještak), u postupku su dali pisani nalaz i mišljenje od 02. kolovoza 2016. (str. 724-735 spisa), da je kod oštećene ED došlo do narušenja psihičkog zdravlja, koje je u uzročnoposljedičnoj vezi s inkriminiranim događajem odnosno donošenjem rješenja o njenom premještaju na radno mjesto komunalnog redara, a kod kojeg su vještaci u cijelosti ostali i na raspravama (str. 1009-1012 i 1195-1197), odgovarajući i na sva dodatna pitanja stranaka i suda.

Kako su u bitnom iskazali, na temelju medicinske dokumentacije sadržane u spisu predmeta i pregleda oštećene, prvenstveno su utvrdili kako ista prije inkriminiranog događaja nije psihijatrijski liječena, niti joj je po obiteljskom liječniku ikada bila postavljena bilo koja psihijatrijska dijagnoza, s tim što joj je u više navrata propisan Normabel, radi regulacije spavanja, a zbog bolova u sklopu reumatoidnog artritisa, hipertenzije i problema sa štitnjačom. Međutim, nakon donošenja rješenja o premještaju na drugo radno mjesto, kod iste se javljaju psihičke tegobe, radi kojih se javila liječniku psihijatru, koji joj postavlja dijagnozu akutne reakcije na stres (F43) i propisuje antidepresiv Elica. Kako je odgovorio vještak psihijatar, postavljena psihijatrijska dijagnoza je objektivna i nemoguće je reći da se radilo o subjektivnom događaju, već se radilo o psihijatrijskom stanju kojega su vještaci uzročno- posljedično povezali sa donošenjem rješenja o premještaju oštećene na drugo radno mjesto. Vještak psihijatar je odgovorio i kako je oštećenica, prema medicinskoj dokumentaciji, na prvom pregledu ispoljavala nemir, nervozu, osjećaj lupanja srca, pritisak u grudima, nedostatak zraka, zabrinutost za budućnost obitelji i sebe, nesanicu, imala je slabiju pažnju i koncentraciju, što je sve skupa zadovoljilo kriterij za dijagnozu F43.0 (akutna reakcija na stres) te joj je preporučena farmakoterapija (Normabel – anksiolitik, lijek protiv tjeskobe, Elicea – antidepresiv, lijek protiv depresije, odnosno za poboljšanje raspoloženja). Naručena je na kontrolu za tri tjedna, pri čemu iz kasnije medicinske dokumentacije proizlazi da ti simptomi postoje i nadalje, zbog čega je i nadalje bila nesposobna za rad odnosno na bolovanju. Vještakinja Marija Zavalić je odgovorila da je iz pregleda specijalista medicine rada, na koji je oštećenica bila upućena 2015., jasno vidljivo da nije sposobna za poslove komunalnog redara zbog rada u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima, gdje je potrebno duže stajanje i hodanje, uz povećani psihički napor, a sve u vezi dijagnoza postavljenih od reumatologa još 2013. godine, a to je reumatoidni artritis, kod koje bolesti su navedeni poslovi kontraindicirani. Dakle, psihičko stanje nije bilo razlog stavljanja ograničenja ni za rad u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima, niti za rad s povećanim fizičkim opterećenjima, jer je iz dokumentacije jasno da je oštećenica od reumatoidnog artritisa bolovala i prije kritičnog događaja, a što je onda upravo još jedan čimbenik koji je kritični događaj odredio kao događaj koji je uzrokovao objektivno psihičku bolest kod oštećenice. Također, u odnosu na nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstva HZZO-a, Regionalnog ureda Rijeka od 06. veljače 2017. (str. 1193 spisa), stalni sudski vještak psihijatrijske struke Ninoslav Mimica, odgovorio je (str. 1196 spisa) kako tim nalazom i mišljenjem nije doveden u pitanje njihovim nalaz i mišljenje od 02. kolovoza 2016., kao i da su oni na temelju raspoložive medicinske dokumentacije i pregleda oštećene dali nalaz i mišljenje da li je došlo do pogoršanja zdravlja oštećene.

17.1. U odnosu na nalaz i mišljenje ovih vještaka, u odnosu na koji je i pravomoćno odbijen prijedlog obrane za njegovo izdvajanja iz spisa predmeta kao nezakonitog dokaza, sud je cijenio kako je isti jasan, određen i potpun, bez proturječnosti u samom nalazu i sa izviđenim okolnostima, te da je temeljen na objektivnim utvrđenjima, medicinskoj dokumentaciji te obavljenom pregledu i razgovoru sa oštećenom, kao i da je kao takav dan prema pravilima struke i vještine vještaka koji su sudjelovali u njegovoj izradi, pa ga je prihvatio u cijelosti, cijeneći osnovom istog u postupku utvrđenim kako je kod oštećene ED došlo do narušenja njenog psihičkog zdravlja koje je u uzročnoposljedičnoj vezi s inkriminiranim radnjama. U odnosu na medicinsku dokumentaciju koja je nastala nakon inkriminiranog vremena, u vidu ortopedske i radiološke obrade oštećene, te navoda obrane da bi nalaz i mišljenje bio nepotpun jer ista nije cijenjena, sud je iste otklonio kao neosnovane, obzirom da se radi o dokumentaciji nastaloj nakon inkriminiranog vremena, za koju se pored toga ne može cijeniti da ima ikakve veze sa psihičkim zdravljem oštećene.

18. Slijedom svega izloženog, ocjena je suda kako je u postupku dokazano da je optuženik KD u inkriminiranom vremenu i mjestu, onako kako mu je stavljeno na teret optužnicom, na radu službenicu ED na drugi način uznemiravao i time narušio njeno zdravlje, čime je s izravnom namjerom ostvario sva bitna obilježja na teret mu stavljenog kaznenog djela, pa je za isto oglašen krivim.

19. Prilikom odluke o vrsti i mjeri kazne, olakotnim na strani optuženika cijenjena je njegova starija životna dob, narušeno zdravstveno stanje i znatan protek vremena od počinjenja djela, kao i okolnost da se radi o odlikovanom sudioniku Domovinskog rata i obiteljskom čovjeku, ocu dvoje punoljetne djece, dok mu je otegotnim cijenjena dosadašnja višekratna osuđivanost, premda ne zbog istog ili istovrsnog djela.

19.1. Obzirom na vrstu i mjeru kazne propisane zakonom za kazneno djelo za koje je proglašen krivim te utvrđene olakotne i otegotnu okolnost, polazeći od odredbe članka 13. ZKP-a, prema kojoj se povodom pravnog lijeka izjavljenog samo u korist okrivljenika, presuda ne može izmijeniti na njegovu štetu, ocjena je suda kako je osuda optuženika KD na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, koja kazna se neće izvršiti ukoliko isti kroz vrijeme provjeravanja od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo, primjerena težini djela te utvrđenim olakotnim i otegotnoj okolnosti, te da je za takvu vrstu i mjeru kazne osnovano očekivati da će ostvariti ciljeve specijalne prevencije, primjerenim i potrebnim utjecajem na optuženika da shvati kažnjivost svog postupanja i više se ne javi kao počinitelj kaznenog djela, uz istodobno postizanje i primjerenog generalnopreventivnog učinka, utjecajem na svijest ostalih građana.

20. Temeljem članka 158. stavka 2. ZKP-a, oštećena ED sa imovinskopravnim zahtjevom upućena je u parnični postupak, budući bi se raspravljanjem o istom, u okviru čega bi bilo potrebno provesti daljnja vještačenja, znatno produljilo trajanje ovog kaznenog postupka.

21. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi s člankom 145. stavkom 2. točkama 1., 6. i 8. ZKP-a, budući je proglašen krivim, optuženik je dužan nadoknaditi troškove kaznenog postupka u vidu troškova svjedoka (str. 1006 spisa) u iznosu od 41,41 eura, troškova vještačenja (str. 744-746 i 1022-1024 spisa) u iznosu od 1.947,33 eura te paušalne svote u iznosu od 150,00 eura, čija visina je određena prema složenosti i trajanju postupka te imovinskim prilikama optuženika, sveukupno 2.137,74 eura, koji trošak je dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

Optuženik KD bit će dužan nadoknaditi i troškove vještaka za koje se u vrijeme donošenja ove odluke još nije raspolagalo podacima o njihovoj visini, a biti će dužan nadoknaditi i nužne izdatke oštećenice, te nagradu i nužne izdatke njezinog opunomoćenika, o čemu će se odlučiti posebnim rješenjem, ukoliko se u zakonskom roku zatraži njihova naknada.

Gospić, 04. prosinca 2025.

Sutkinja

Karmela Miškulin Banić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u pisanom obliku i tri primjerka, a o istoj odlučuje Županijski sud.

Oštećenik može pobijati presudu zbog odluke suda o njegovim troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu (čl. 464. st. 4. ZKP/08).

DNA:

1. Općinsko državno odvjetništvo u Gospiću, na broj K-DO-356/2015

2. Optuženik KD, [adresa]

3. Branitelj optuženika, odvjetnik Veljko Miljević, Zagreb

4. Opunomoćenik oštećene, odvjetnik Leonardo Troskot, Zagreb