Poslovni broj Gž-2910/2025-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Ankice Matić, predsjednice vijeća, Dragice Samardžić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Vesne Kuzmičić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HIO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Bojan Žarnić, odvjetnik u Makarskoj, protiv tužene HI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Domagoj Dražić, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja i u pravnoj stvari protutužiteljice HI iz [adresa],OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Domagoj Dražić, odvjetnik u Zagrebu, protiv protutužene HIO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Bojan Žarnić, odvjetnik u Makarskoj, radi predaje u posjed, rješavajući žalbe stranaka protiv presude Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-509/2025-5 od 5. rujna 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 4. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se žalbe stranaka kao neosnovane i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-509/2025-5 od 5. rujna 2025.

Obrazloženje

1.Pobijanom presudom je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice HIO koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica dijela čest. zgr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], i to 86/794 dijela s kojim su neraskidivo povezani posebni dijelovi nekretnine i to:

- prostorija u prizemlju zgrade koja na skici prizemlja sudskog vještaka ing.građ.LI od 03.prosinca 2014.godine, označena brojem 8. površine 22,97 m2,

- prostorije na prvom katu koje su na skici prvog kata sudskog vještaka ing.građ.LI od 03.prosinca 2014.godine, označena brojem 22., 23., 24. ukupne površine 16,52 m2, pripadajući dio od 1/3 nenatkrivene terase na prvom katu koja je na skici prvog kata sudskog vještaka ing.građ.LI od 03.prosinca 2014.godine, označena brojem 25., što iznosi 2,64 m2,

- prostor koji čini pred ulaz u prizemlju površine 1,21 m2, pa je tužiteljica ovlaštena na temelju i po pravomoćnosti ove presude u zemljišnim knjigama zatražiti i ishoditi upis prava vlasništva ovih posebnih dijelova nekretnine na svoje ime, uz istodobno brisanje prava vlasništva u tome dijelu sa imena tužene.

2. Dužna je tužena naknaditi trošak ovog postupka tužiteljici u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

1.1.Istom je presudom odbijen protutužbeni zahtjev protutužiteljice HI koji glasi:

„1. Nalaže se tužiteljici-protutuženoj HIO, [adresa], da tuženoj - protutužiteljici HI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], preda u posjed dijelove zgrade izgrađene na k. č. zgr. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], pobliže prikazane na skici prizemlja i prvog kata sudskog vještaka ing.građevine LI od 03.prosinca 2014., kao sastavnog dijela ove presude i to:

- u prizemlju prostoriju označenu brojem 8, površine 22,97 m2;

- na prvom katu prostoriju označenu brojem 22, površine 8,30 m2; prostoriju označenu brojem 23, površine 1,96 m2; prostoriju označenu brojem 24, površine 6,26 m2, slobodne od osoba i stvari u roku 15 dana.

2. Nalaže se tužiteljici-protutuženoj da tuženoj-protutužiteljici naknadi trošak postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana presuđenja po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini prosječne kamate stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, pa sve do isplate u roku od 15 dana.“

1.2.Odlukom o troškovima postupka odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

2.Protiv navedene presude žale se obje stranke.

2.1.Tužiteljica-protutužena HIO (dalje:tužiteljica) presudu pobija u dijelu kojim je odbijen njezin tužbeni zahtjev, te u odluci o troškovima postupka zbog svih žalbenih razloge iz članka 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07, 96/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13,43/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se presuda preinači i usvoji tužbeni zahtjev, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

2.2.Tužena-protutužiteljica HI (dalje:tužena) presudu pobija u dijelu kojim je odbijen protutužbeni zahtjev, kao i u odluci o parničnom trošku zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353.st.1. ZPP-a, te predlaže da se presuda preinači i prihvati protutužbeni zahtjev ili da se ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

2.3. Tužena je odgovorila na žalbu tužiteljice, usprotivila se iznesenim žalbenim navodima i predložila da se žalba tužiteljice odbije kao neosnovana.

2.4.Žalbe su neosnovane.

3. U provedenom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju stranke ukazuju u žalbi, jer pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, ti razlozi imaju podlogu u izvedenim dokazima, pa presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

3.1. U postupku nisu počinjene ni ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

4. Predmet tužbenog zahtjeva je utvrđenja da je tužiteljica (su)vlasnica 86/794 dijela čest. zgr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], s kojim su neraskidivo povezani posebni dijelovi nekretnine i to: prostorija u prizemlju zgrade koja na skici prizemlja sudskog vještaka ing.građ. LI od 03.prosinca 2014., označena brojem 8. površine 22,97 m2, te prostorije na prvom katu koje su na istoj skici označene brojem 22., 23., 24. ukupne površine 16,52 m2, te pripadajućeg dijela od 1/3 nenatkrivene terase na prvom katu koja je na navedenoj skici označena brojem 25., površine od 2,64 m2, kao i prostora koji čini predulaz u prizemlju površine 1,21 m2.

4.1.Predmet protutužbe je zahtjev za predaju u posjed dijelova zgrade izgrađene na k. č. zgr. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] i to prostora koji su na skici prizemlja i prvog kata sudskog vještaka ing.građevine LI od 03.prosinca 2014., označeni brojem 8, površine 22,97 m2, brojem 22, površine 8,30 m2; brojem 23, površine 1,96 m2; te prostorije označen brojem 24, površine 6,26 m2.

5.Tužiteljica tvrdi da je vlasništvo spornih posebnih dijelova ove nekretnine stekla dosjelošću, dok tužena tvrdi da je sporne dijelove stekla temeljem kupoprodajnog ugovora od 27.prosinca 1996., Anexa tog ugovora od 23. prosinca 2000. i Anexa istog ugovora od 09.prosinca 2002.

6.Prvostupanjski je sud pobijanom presudom odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev nakon što je u bitnome utvrdio da je tužiteljica već upisana kao suvlasnica čest. zgr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] za 1/6 dijela, dakle u većem suvlasničkom dijelu od onog kojeg traži ovom tužbom, da na predmetnoj zgradi nije uspostavljeno etažno vlasništvo, niti su u zemljišnim knjigama upisani posebni dijelovi na kojima tužiteljica traži utvrđenje prava vlasništva, te da tužiteljica nije ishodila potvrdu nadležnog tijela, da prostorije, opisane u postavljenom tužbenom zahtjevu, predstavljaju samostalne uporabne cjeline i da su izgrađene u skladu s dozvolom nadležnog tijela.

7. Protutužbeni zahtjev tužene odbijen jer je prvostupanjski sud smatrao da tužena sporne posebne dijelove nije mogla steći temeljem Anexa ugovora o kupoprodaji od 9.prosinca 2002. jer prodavatelji nikada nisu bili u posjedu dijelova čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], niti su na te dijelove polagali neka vlasnička prava, pa na tuženu predmetnim Aneksom ugovora o kupoprodaji nisu mogli prenijeti više prava nego što su ih sami imali.

8. Zaključak prvostupanjskog suda o neosnovanosti tužbenog i protutužbenog zahtjeva u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

9. Naime, radi razrješenje odnosa među strankama u odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev potrebno je poći od sljedećih odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( «Narodne novine» broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00,73/00,114/01, 79/06, 141/06, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 125/14, 81/15 - dalje: ZV):

- odredbe članka 9. st. 1., prema kojoj: "Pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina.",

- odredaba članka 67., prema kojima: (stavak 1.) "Vlasništvo posebnoga dijela može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan ili druga samostalna prostorija.", (stavak 2.) "Među druge samostalne prostorije spadaju osobito samostalne poslovne prostorije, samostalne garaže ili jasno omeđena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila.", (stavak 3.) "Uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju, vlasništvo posebnoga dijela nekretnine može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji.", (stavak 4.) "Da bi se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine moglo protegnuti i na neki dio kao tome sporedan, on treba biti jasno razgraničen od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s međe nekretnine ili iz njezinih zajedničkih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije čiji bi bio sporedni dio.", (stavak 5.) "Glede sporednih dijelova na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za pripatke stvari.", (stavak 6.) "Vlasništvo posebnoga dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički, ili im se namjena protivi isključivoj uporabi samo u korist određenoga posebnoga dijela nekretnine; u sumnji se uzima da dio služi kao zajednički i da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenoga posebnoga dijela.",

- odredbe članka 69. st. 1., prema kojoj: "Vlasništvo posebnoga dijela nekretnine nedjeljivo je povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine, pa ga se može samo zajedno s njime ograničiti, opteretiti, otuđiti, prenijeti za slučaj smrti i podvrgnuti ovrsi.",

- odredaba članka 366., prema kojima: (stavak 1.) "Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, u Republici Hrvatskoj vrijedi načelo pravne jedinstvenosti određeno člankom 9. ovoga Zakona, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno.", (stavak 2.) "Uspostava jedinstvenosti nekretnine provodi se po odredbama ove glave, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.", (stavak 3.) "Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravni poslovi koji su suprotni načelu jedinstvenosti nekretnine ne proizvode pravne učinke.", (stavak 4.) "Kad dvostrano ili jednostrano obvezni ugovor ne proizvodi pravne učinke zbog suprotnosti načelu jedinstvenosti nekretnine, svaka ugovorna strana, a i treći u čiju je korist ugovor sklopljen, ima pravo zahtijevati pravednu izmjenu ugovora kojom bi se taj nedostatak uklonio."

10.Tužiteljica postavljenim tužbenim zahtjevom traži utvrđenje stjecanja prava vlasništva dijela čest. zgr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], i to 86/794 dijela s kojim su neraskidivo povezani posebni dijelovi nekretnine i to: prostorija u prizemlju zgrade površine 22,97 m2, tri prostorije na prvom katu ukupne površine 16,52 m2, nenatkrivens terase na prvom katu površine 2,64 m2, te prostor koji čini predulaz u prizemlju površine 1,21 m2.

11. Sukladno naprijed citiranim zakonskim odredbama proizlazi da se tužbenim zahtjevom ne može s uspjehom tražiti utvrđenje stjecanja prava vlasništva dijela građevinskog objekta i posebnog dijela zgrade (sobe, hodnika, garaže..) bez zemljišne čestice na kojoj je isti sagrađen i ako taj posebni dio ne čini samostalnu uporabnu cjelinu prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan ili druga samostalna prostorija jer je takav zahtjev protivan načelu pravnog jedinstva nekretnine ( tako Vrhovni sud RH u rješenju broj Rev-x 2/2016 od 6. ožujka 2019. i Rev-x 9/2017 od 4. veljače 2020.).

12. Nadalje, Vrhovni sud Republike Hrvatske je u svojoj odluci poslovni broj: Rev 929/2022-2 od 27. rujna 2023., odgovorio na pravno pitanje:

"...da li sud svojom odlukom može osobu utvrditi vlasnikom posebnog dijela zgrade (potkrovlja) kada taj dio zgrade u trenutku donošenja odluke nije u zemljišnim knjigama upisan kao posebni dio zgrade i kada taj dio zgrade (potkrovlje) ne predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu?", navodeći da:

„sud svojom odlukom ne može osobu utvrditi vlasnikom posebnog dijela zgrade (potkrovlja) kada taj dio zgrade u trenutku donošenja odluke nije u zemljišnim knjigama upisan kao posebni dio zgrade i kada taj dio zgrade (potkrovlje) ne predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu.“

12.1. Kako prema pravilnom utvrđenju prvostupanjskog suda u zemljišnim knjigama nisu upisani posebni dijelovi zgrade izgrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojima tužiteljica traži utvrđenje prava vlasništva, niti je tužiteljica ishodila potvrdu nadležnog tijela da prostorije opisane u postavljenom tužbenom zahtjevu, predstavljaju samostalne uporabne cjeline, to je prvostupanski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

13. Prvostupanjski je sud po valjano provedenom dokaznom postupku utvrdio da tužena temeljem Anexa ugovora o kupoprodaji od 9.prosinca 2002. nije mogla steći vlasništvo spornih posebnih dijelova predmetne nekretnine, jer prodavatelji nisu bili niti vlasnici, niti posjednici tih posebnih dijelova, niti su tuženoj predali posjed istih. Navedena utvrđenja prvostupanjskog suda utemeljena su na pravilnoj ocjeni provedenih dokaza u smislu članka 8. ZPP-a, pa tužena u žalbi neosnovano osporava tu ocjenu dokaza, dajući vlastitu interpretaciju iskaza saslušanih svjedoka.

14. Za navesti je da kod prijenosa prava vlasništva vrijedi načelo da nitko ne može na drugoga prenijeti više prava nego što ga sam ima (nemo plus iuris ad alium transfere potest quam ipse habet), pa se vlasništvo ne može steći preko granice otuđivateljeve ovlasti da raspolaže sa stvari. Stjecanje prava vlasništva pravnim poslom je derivativno i po tom osnovu može se steći pravo vlasništva samo u granicama vlasništva pravnog prednika - ovdje prodaje, uz ispunjenje i ostalih pretpostavki za valjanost tog pravnog posla. Slijedom navedenog tužena temeljem predmetnog Aneksa nije mogla od prodavatelja, kao nevlasnika, u smislu odredbe članka 115.st. 1. i 2. ZV-a steći vlasništvo spornih posebnih dijelova čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako to pravilno zaključuje prvostupanjski sud.

15. Stoga je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava odbio protutužbeni zahtjev kao neosnovan.

16. Odluka o troškovima postupka donesena je uz pravilnu primjenu odredbe članka 154.st.4. ZPP-a.

17. Slijedom iznesenog trebalo je na temelju odredbe članka 368.st.1. ZPP-a odbiti žalbe stranaka kao neosnovane i potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu.

U Splitu 4. prosinca 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Ankica Matić