Baza je ažurirana 14.02.2026. zaključno sa NN 136/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 3133/2023-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd 3133/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Marine Paulić, Dragana Katića i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. M., iz S., OIB ..., koga zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u T., protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo ..., OIB ..., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u S., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj R-34/2021-2 od 28. travnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu broj Pr-545/2015-80 od 20. studenoga 2020., u sjednici održanoj 17. listopada 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

 

 

Obrazloženje

 

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj R-34/2021-2 od 28. travnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu broj Pr-545/2015-80 od 20. studenoga 2020.

 

2. Prijedlog je podnesen pozivom na čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja tužitelj smatra važnima za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a koja glase:

 

1. Je li sud ovlašten nakon 30 godina od štetnog događaja provoditi dokazni prijedlog medicinskog vještačenja preostale radne sposobnosti tužitelja unutar sudskog postupka, kada je tužitelj po sili zakona koji su bili na snazi 1994. godine rješenjem u upravnom postupku upućen u invalidsku mirovinu na temelju nalaza i mišljenja tadašnje vojnolekarske komisije kojim je utvrđen kao trajno nesposoban za aktivnu vojnu službu zbog povreda zadobivenih u vršenju službe?

 

2. Je li tužitelj bio dužan tražiti posao s preostalom radnom sposobnosti iako je prisilno umirovljen zbog ozljede na radu, tj. je li isti kao umirovljenik uopće imao mogućnost zaposlenja s preostalom radnom sposobnošću?“.

 

3. Obrazlažući važnost postavljenih pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a predlagatelj se pozivao na odluke revizijskog suda broj Rev-1938/2020 od 25. kolovoza 2020., Revr-370/10 od 6. listopada 2010., Revt-172/15 od 8. srpnja 2015., Rev-196/10 od 21. veljače 2012., Revx-437/13 od 9. srpnja 2013., Revd-2505/2020 od 25. studenoga 2020. i Revr-160/08 od 4. veljače 2009.

 

4. Tuženica nije odgovorila na prijedlog.

 

5. Prijedlog nije osnovan.

 

6. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete koju je tužitelj, kao djelatna vojna osoba, pretrpio u štetnom događaju do kojeg je došlo pri izvršavanju radnog zadatka.

 

7. Odbijanje dijela tužbenog zahtijeva kojim tužitelj traži naknadu štete na ime izgubljene zarade i rentu nižestupanjski sudovi, u bitnom, temelje na sljedećim utvrđenjima i zaključcima:

 

-da je 27. rujna 1990. nadležna vojna komisija donijela ocjenu radne sposobnosti kojom je utvrđeno da je tužitelj ograničeno sposoban za aktivnu vojnu službu,

 

-da je nadležno tijelo RF MIORH 14. ožujka 1992. utvrdilo da je tužitelj trajno nesposoban za aktivnu vojnu službu (kao posljedica predmetne ozljede na radu),

 

-da je u ovom predmetu vještačenjem po vještaku medicine rada utvrđeno da kod tužitelja postoji preostala radna sposobnost za sve poslove koji ne zahtijevaju duže stajanje, hodanje po neravnom terenu, silaženje i penjanje stepenicama, čučanje i teže tjelesne napore,

 

-da je tužitelj sposoban za određena administrativna zanimanja, te da mu je, (budući je umirovljen u dobi od 34 godine) preostala radna sposobnost omogućavala zapošljavanje u punom radnom vremenu na poslovima administrativnog karaktera,

 

-da se tužitelj nije ni pokušavao zaposliti s preostalom radnom sposobnošću.

 

8. Tužitelj se u prijedlogu za dopuštenje revizije poziva na pravno shvaćanje o vezanosti suda pravomoćnim rješenjem glede razloga nastanka gubitka radne sposobnosti i s tim u vezi i postavlja prvo pitanje te ukazuje na niz odluka revizijskog sud u kojima je izraženo takvo pravno shvaćanje. Međutim, u ovom predmetu nižestupanjski sudovi su prihvatili raniji liječnički nalaz i mišljenje odnosno odluku nadležnog tijela kojom je tužitelj utvrđen trajno nesposobnim za aktivnu vojnu službu (a nije utvrđena opća nesposobnost za rad) te su utvrđivali odlučnu činjenicu preostale radne sposobnosti. Ovaj sud je u odluci broj Rev-909/19 od 29. rujna 2020. izrazio shvaćanje da je u situaciji kada je utvrđena profesionalna nesposobnost za rad, a ne i opća, za ocjenu osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva odlučna činjenica preostale radne sposobnosti s kojom bi  tužitelj mogao ostvarivati zaradu na poslovima različitim od poslova njegovog radnog mjesta. Nižestupanjske odluke ne odstupaju od navedene odluke revizijskog suda, a odluke revizijskog suda na koje se predlagatelj pozvao nisu donesene u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji.

 

9. Slijedom navedenog, prvo postavljeno pitanje nije važno pravno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a.

 

10. Ni u odnosu na drugo postavljeno pitanje nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda i dopuštenje revizije u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP-a, jer u odlukama na koje se predlagatelj pozvao u odnosu na tako postavljeno pitanje nije ni izraženo pravno shvaćanje.

 

11. Budući da, slijedom iznesenog, postavljena pravna pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP-a prijedlog za dopuštenje revizije je odbijen na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a te je riješeno kao izreci.

 

Zagreb, 17. listopada 2023.

 

                                                                                                                Predsjednik vijeća:

                                                                                                                Ivan Vučemil, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu