Pr-311/2023-24

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, temeljem prijedloga više sudske savjetnice-specijaliste PĐ, u pravnoj stvari tužiteljice MĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po pun. Martini Radić Šunjić, odvj. u Splitu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Split, OIB:51401063283, Split, Spinčićeva 1, zastupan po pun. Katarini Zrilić, odvj. u Splitu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 20.studenoga 2025., u nazočnosti zam.pun. tužiteljice i pun.tuženika, po objavi presude dana 4.prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Split OIB:51401063283, tužiteljici MĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana isplatiti razliku manje isplaćene naknade bruto plaće u ukupnom iznosu od 468,65 eura zajedno s pripadajućom:

– zakonskom kamatom koja na iznos od 52,31 EUR teče od 15. travanj 2018.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 73,07 EUR teče od 15. svibanj 2018.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 66,71 EUR teče od 15. lipanj 2018.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 70,05 EUR teče od 15. srpanj 2018.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 80,97 EUR teče od 15. kolovoz 2018.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 33,50 EUR teče od 15. rujan 2018.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 57,79 EUR teče od 15. listopad 2018.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 15,08 EUR teče od 15. studeni 2018.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 3,88 EUR teče od 15. veljača 2019.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 10,63 EUR teče od 15. travanj 2019.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 1,32 EUR teče od 15. svibanj 2019.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,02 EUR teče od 15. srpanj 2020.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,01 EUR teče od 15. srpanj 2021.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,98 EUR teče od 15. srpanj 2022.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 1,83 EUR teče od 15. kolovoz 2022.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,35 EUR teče od 15. kolovoz 2024.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,15 EUR teče od 15. rujan 2024. do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 1.1.2023. pa do 31.12.2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1.1.2024. do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima, dok se za više zatraženo u iznosu od 1.269,35 eura zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tužbeni zahtjev odbija.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 425,76 eura na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN: [broj bankovnog računa] , sa zakonskom kamatom koja teče od presuđenja do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 7.travnja 2023. tužiteljica navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu glavne medicinske sestre na Klinici za unutarnje bolesti. Tuženik da je tužiteljici zbog pogrešnog načina obračuna pogrešno isplatio naknadu plaće. Tužiteljici da je radni odnos reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Sukladno odredbama KU-a, Dodacima KU-a i TKU-a tužiteljici da se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća, te uvećanja i dodaci na koje je u tom satu ostvarila pravo (za svaki sat odrađen u posebnim uvjetima rada, za posebnu odgovornost za živote i zdravlje pacijenata, za svaki sat odrađen noću, za prekovremeni rad itd.). S obzirom na činjenicu da tužiteljica obavlja poslove radnog mjesta zdravstvenog radnika tužiteljica da je radila u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom, pa joj sukladno čl.94 ZOR-a (NN 93/14, 127/17, 98/19) pripada pravo na povećanu plaću. U spornom razdoblju tuženik da je tužiteljici isplaćivao dodatke samo na redoviti rad dok joj na određene sate prekovremenog rada plaćao samo uvećanje od 50% za prekovremeni rad bez ostalih uvećanja za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, iako je čl.51. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.49. KU-a (NN 29/18), propisano kako se navedeni dodaci međusobno ne isključuju (dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom). Odredbom iz čl.57. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.55. KU-a (NN 29/18) je propisano da zdravstveni radnik na klinici za kirurgiju za otežane uvjete rada ima pravo na uvećanje plaće za 25%, odnosno 28% od 01.rujna 2019. sukladno Dodatku II. KU-a (NN 92/19), koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za otežane uvjete rada). Prema odredbi iz čl.59.a. Dodatka I. KU-a (NN 96/15), koja se primjenjuje od 01.listopada 2015.g., kao i odredbom čl.58. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18), zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja imaju pravo na dodatak na plaću u iznosu od 4%, odnosno 8% od 01.rujna 2019., sukladno Dodatku II. KU-a (NN 92/19), koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi). Nadalje, tužitelj da obavlja poslove glavne medicinske sestre/tehničara klinike pa mu sukladno odredbama iz čl.56. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, 16/19, 35/19, 78/19, 92/19, 56/20, 3/23), pripada pravo na uvećanje plaće za dodatnih 40%, koji dodatak nije isplaćen tužitelju za sve odrađene sate (položajni dodatak). Prethodne činjenice da imaju za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Prema tome, tužiteljica da ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od 5 godina prije podnošenja tužbe do dana dostave podataka, jer tuženik nije plaćao dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, nije plaćao dodatak za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, nije plaćao dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate, položajni dodatak te je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje.

2.U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u pogledu osnova i visine. Navodi da se protivi postavljenoj tzv. stupnjevitoj tužbi odnosno da nisu ispunjeni uvjeti za stupnjevitu tužbu te predlaže da sud pozove tužitelja da uredi tužbu sukladno odredbama čl.186b Zakona o parničnom postupku, na način da postavi određeni tužbeni zahtjev.

3.Tužiteljica je podneskom od 11.listopada 2024., sukladno raspravnom rješenju suda, uredila tužbeni zahtjev na način da je kao vrijednost predmeta spora označila iznos od 1.738,00 eura te zatražila isplatu toga iznosa na ime razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 01.03.2018. do 30.09.2024. sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od 22,00 eura teče od 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec sve do isplate, te ujedno zatražila da se parnični trošak postupka isplati na račun punomoćnika tužiteljice.

3.1.Tuženik se usprotivio i tako uređenom tužbenom zahtjevu i to prvenstveno u pogledu točke kojom se traži isplata parničnog troška na račun punomoćnika tužitelja, smatrajući da se radi o preinaci tužbenog zahtjeva. Nadalje, u preostalom dijelu smatra da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan i nerazumljiv budući da tužitelj uređenim tužbenim zahtjevom utužuje zbroj svih potraživanja po različitim pravnim osnovama.

3.2.Konačno, nakon provedenog financijskog vještačenja te sukladno dostavljenom nalazu i mišljenju vještaka, tužiteljica je podneskom od 9.lipnja 2025. uredila i postavila tužbeni zahtjev na način da potražuje ukupan iznos od 468,65 eura.

3.3.Na navedeni podnesak kojim se konačno uređuje tužbeni zahtjev, tuženik navodi da se izričito protivi smanjenju tužbenog zahtjeva sukladno čl.190. st. 3. Zakona o parničnom postupku. S obzirom na protivljenje tuženika smanjenju tužbenog zahtjeva tužitelja u odnosu na tužbeni zahtjev uređen i postavljen u podnesku od 11. listopada 2024., predlaže se donijeti presudu kojim se odbija tužbeni zahtjev tužiteljice za utuženo razdoblje od ožujka 2018. do rujna 2024.

4.Sud je tijekom postupka izveo dokaz čitanjem obračunskih isprava za tužiteljicu, plana rada i evidencije o radnom vremenu, vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije.

5.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan na način kako je određeno u izreci odluke. Stranke su popisale parnični trošak.

6.Prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska od 9.lipnja 2025., radi se o sporu male vrijednosti zbog čega je u postupku trebalo primijeniti odredbe čl.457 . - 467. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11-pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, u daljnjem tekstu ZPP) budući se tužbeno potraživanje odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi iznos od 1.320,00 eura (ranije 10.000,00 kn).

6.1.Tužiteljev radni odnos reguliran je Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, dalje: KU/18), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 35/19, dalje: Dodatak I. KU), Dodatkom II (NN 92/19) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18, 2/19, dalje: TKU).

7.Plaća se sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću. Dodaci na plaću su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu i to: otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom, uvećanje za navršene godine radnoga staža, rad u smjenama i sl. Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće. Visina naknade plaće određena je kao prosječna plaća koja je radniku isplaćena u prethodna tri mjeseca, uračunavajući sva primanja u novcu.

8.Člankom 94. ZOR/14 propisano je da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

8.1.Sukladno čl.49. st.9. KU/18, prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenoga dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, dok će se sukladno odredbama KU osnovna plaća radnika uvećati za prekovremeni rad za 50%. Obračun dodatka na plaću za posebne uvjete rada valjalo je obračunavati sukladno čl.55. KU/18 i čl. 21. Dodatka II KU, dok je dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi predviđen odredbama čl.57. KU/18.

8.2.Temeljem odredbi čl.37. KU (NN 126/11) i čl.36. KU (NN 143/13), radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

8.3.Članak 57. st.1. KU propisuje da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na dodatak na plaću. Stavkom 2. propisano je da će se osnovna plaća uvećat radnicima čija su radna mjesta i poslovi navedeni na popisu (čl. 58. KU). Na temelju članka 55. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12) i članka 21. Dodatka II. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranje (NN 92/19) radnik koji radi na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada ima pravo na dodatak na plaću. Člankom 66. i člankom 67. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 126/11), radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, ujedno je potonjim odredbama kolektivnog ugovora utvrđen popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji ostvaruju pravo na dodatak za otežane uvjeta rada. Na temelju članka 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13) i članka 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18) propisano je pravo na dodatak za otežane uvjete rada.

8.4.Odredbom čl.56 KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja propisano je da će se osnovna plaća uvećat radnicima po osnovi položajnog dodatka na radnim mjestima i poslovima, između ostalog, glavne medicinske sestre/tehničara klinike i to za dodatnih 40%.

8.5.Temeljem članka 58. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (128/17) propisano je: „Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.“

8.6.Člankom 60. ZR/09, odnosno čl. 81. ZR/14, propisano je da za vrijeme korištenja godišnjega odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

8.7.Sukladno prethodno citiranim odredbama, plaću tužitelja čini osnovna plaća s pripadajućim uvećanjima. Osnovna plaća ne postoji samo u redovnom radu, već se osnovna plaća isplaćuje za svaki efektivno odrađeni sat, bilo u redovnome, bilo u prekovremenom radu, a svaki efektivno odrađeni sat se uvećava za one dodatke koji u tome satu postoje. Ova uvećanja se obračunavaju za sve sate u kojima su ostvareni i obračunavaju se od vrijednosti osnovne plaće te se ista kumuliraju ukoliko se ostvari pravo na više uvećanja budući ni iz jedne odredbe KU ne proizlazi da radniku to uvećanje pripada samo za ostvarenu redovnu satnicu, odnosno da se uvećanje plaće po osnovi prekovremenoga rada i uvećanje po osnovi otežanih uvjeta rada i drugih predmetnih dodataka međusobno isključuju. Dakle, zdravstveni radnici koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada prema KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu, kako proizlazi i prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda RH na sjednici Građanskog odjela održanoj 9. prosinca 2019.

9.Na okolnost visine potraživanja obavljeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku za financije Ivanu Buljanu, a koje kao stručno, argumentirano i objektivno ovaj sud prihvaća. Vještak je u svojem nalazu i mišljenju naveo da tužitelju u razdoblju od ožujka 2018. do rujna 2024. nisu obračunati niti isplaćeni dodaci na plaću za otežane uvjete rada, odgovornost, te za položaj, a posljedično su nepravilno isplaćene i naknade za godišnji odmor odnosno bolovanje, i to u ukupnom bruto iznosu od 468,65 EUR.

10.S obzirom na takvo utvrđenje vještaka, tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev potražujući sada iznos od 468,65 eura, a kojem uređenju kao takvom se tuženik usprotivio.

11.U konkretnom slučaju, tužiteljica je podnijela stupnjevitu tužbu i postavila manifestacijski zahtjev kojim traži dostavu potrebne dokumentacije kako bi se utvrdila razlike plaće za otežane uvjete rada za sve odrađene sate; za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, razlike za položajni dodatak te naknade za korištenje godišnjeg odmora i bolovanje uzimajući u obzir stvarne pune iznose plaća sukladno utvrđenim razlikama.

11.1.S obzirom da tužitelj nije dostavio dokaze, niti pokušao dokazati da je od tuženika zatražio dostavu potrebne dokumentacije i da je tuženik takav zahtjev odbio, sud je tužitelja pozvao raspravnim rješenjem na postavljenje određenog tužbenog zahtjeva, sve sukladno odredbi čl.325 st.2, a u vezi s čl.186b st.4 ZPP.

12.Tužiteljica je podneskom od 11.listopada 2024. postavila određeni tužbeni zahtjev na način da je zatražila isplatu iznosa od 1.738,00 eura za razdoblje od 01.03.2018. do 30.09.2024., po svim utuženim osnovama, da bi po dostavi pisanog nalaza i mišljenja vještaka postavila tužbeni zahtjev na iznos od 468,65 eura. Tako uređenom tužbenom zahtjevu tuženik se usprotivio u smislu protivljenja smanjenu tužbenog zahtjeva.

13.Nije sporno da je smanjenje odnosno postavljanje tužbenog zahtjeva sukladno nalazu i mišljenju vještaka svrsishodno radi rješenja odnosa među strankama s obzirom da tužitelj nema financijskog znanja da bi ispravno matematički postavio određeni tužbeni zahtjev. Upravo zbog toga se i provode vještačenja u sudskim postupcima jer ako je sudu potrebno stručno znanje kako radi utvrđivanja kakve činjenice pa tako i visine potraživanja (čl.250 ZPP), to isto (vještakovo) znanje je potrebno tužiteljici da bi mogla urediti tužbeni zahtjev u pogledu visine sukladno rezultatima provedenog vještačenja.

13.1.Naime, tužiteljica sve do zaprimanja pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka nije mogla znati niti izračunati koje iznose joj tuženik duguje po osnovama koja ista u tužbi navodi i potražuje jer tužiteljica kao slabija strana iz radnog odnosa ne posjeduje financijsko znanje kojim bi precizno postavila tužbeni zahtjev pa matematički ispravan zahtjev tužiteljica nije mogla niti postaviti prije provedenog vještačenja.

14.U situaciji kada tužitelj tužbom po svim utuženim osnovama potražuje isplatu iznosa od 1.738,00 eura pa potom, po dostavi nalaza i mišljenja sudskog vještaka, snižava tužbeni zahtjev tako da potražuje 468,65 eura, dakle povlači dio tužbenog zahtjeva, prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda RH od 26.travnja 2021. radilo bi se o djelomičnom povlačenju tužbe na koje se primjenjuju odredbe o povlačenju po čl.193 ZPP-a, a s obzirom da je do djelomičnog povlačenja došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je pristanak tuženika (Županijski sud u Varaždinu Gž-1601/24, Županijski sud u Puli-Pola Gž- 1405/21, Županijski sud u Zagrebu Gž R-1281/22).

15.Stoga je odlučujući o tužbenom zahtjevu, s obzirom na protivljenje djelomičnom povlačenju, usvojen tužbeni zahtjev za iznos od 468,65 eura sa pripadajućim kamatama, a odbijen za iznos od 1.269,35 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom. S obzirom na navedeno određeno je kao u toč.I izreke.

16.Preostalo je za odlučiti o zahtjevima za naknadom troškova postupka.

16.1.Prema odredbi članka 154. stavak 2. („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 153/23. – u nastavku teksta: ZPP), ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

16.2.Naime, kada stranka djelomično uspije u sporu, tada prilikom određivanja razmjernog dijela parničnih troškova sud treba voditi računa ne samo o visini odbijenog odnosno prihvaćenog tužbenog zahtjeva, već i o osnovi tužbenog zahtjeva, odnosno treba uzeti u obzir ne samo kvantitativni uspjeh s tužbenim zahtjevom već i kvalitativni.

17.Tijekom postupka tuženik je osporavao osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. U odnosu na osnovu, tužitelj s istom nije uspio u cijelosti. Naime, tužiteljica je tužbom potraživala isplatu neisplaćenih bruto razlika za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, neisplaćenih bruto razlika za otežane uvjete rada, neisplaćenih bruto razlika za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, neisplaćene bruto razlike za položajni dodatak te razliku između isplaćene naknade za godišnji odmor i bolovanje i one naknade na koju tužitelj ima pravo sukladno odredbama ZOR-a i TKU-a, sve to za razdoblje od 01.03.2018. -30.09.2024., dakle za ukupno 79 mjeseci. Prema nalazu i mišljenju vještaka, tužiteljici u utuženom razdoblju nisu obračunati niti isplaćeni dodaci na plaću za otežane uvjete rada, odgovornost za život i zdravlje ljudi, te za položajni dodatak, a posljedično da su nepravilno isplaćene i naknade za godišnji odmor odnosno bolovanje, i to za ukupno 17 mjeseci. Dakle, tužitelj nije uspio u cijelosti u svim utuženim osnovama u utuženom razdoblju budući je vještak utvrdio da nije imao neisplaćene razlike u prekovremenom radu za rad noću, subotom, nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom (tužiteljica je glavna sestra na Klinici pa ima i drugačije radno vrijeme od ostalih tzv. turnusnih sestara, a što je tužiteljici trebalo i moralo biti poznato), odnosno djelomično je uspio kao u osnovi tako i u visini. Time se uspjeh tužitelja umanjuje, pa kad se uzme u obzir osnova (ono što je tužbom traženo na ime neisplaćenih dodataka kao i razdoblja za koje je traženo) i visina tužitelj je u postupku uspio sa 64,25%, dok je uspjeh tuženika s druge strane 35,75%. Sukladno navedenom valjalo je donijeti i odluku o trošku u ovom postupku.

18.Tužitelju je priznat slijedeći trošak: sastav tužbe-50 bodova, zastupanje na ročištu od 20.09.2024.-25 bodova (Tbr.9. toč.2), sastav podneska od 11.10.2024. i 09.06.2025.-12,5 bodova (Tbr.8. toč.4-nisu obrazloženi podnesci), zastupanje na ročištu od 23.10.2024. i 20.11.2025. - svako po 50 bodova, pristup na ročište za objavu presude-25 bodova, ukupno 225 bodova (1 bod=2,00 eura), što daje 450,00 eura+PDV=562,50 eura. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podnesaka od 20.09.2024. (ponavljanje navoda iz tužbe). S obzirom da je razlika uspjeha tužiteljice i tuženika 28,50%, tužiteljici pripada 28,50% od 562,50 eura što iznosi 160,31 eura+trošak vještačenja od 265,45 eura, ukupno 425,76 eura.

18.1.Navedeni stav vezano za izračun uspjeha i troškova postupka zauzet je u odlukama Županijskog suda u Vukovaru (Gž R-55/2025, Gž R-57/2025), a upravo u odnosu na (djelomični) uspjeh stranaka (protiv istog tuženika u istoj vrsti radnih sporova), a glede izjavljenih žalbi na parnični trošak. Sukladno navedenom valjalo je donijeti i odluku o trošku u ovom postupku.

18.2.U izreci odluke kojom se dosuđuju troškovi postupka sud navodi samo ukupan iznos troškova postupka koji je jedna stranka dužna naknaditi drugoj, dok se priznavanje/nepriznavanje troškova, prijeboj i ostalo obrazlažu u samoj odluci (Županijski sud u Varaždinu, Gž 829/05 od 14.9.2005.).

19.U odnosu na navode tuženika da se isti protivi preinaci tužbenog zahtjeva u pogledu toč.II koja bi se odnosila na način isplate parničnog troška, ističe se da se prema čl.191. Zakona o parničnom postupku ne bi radilo o preinaci tužbenog zahtjeva, pa se takav prigovor smatra bespredmetnim.

20.U odnosu na prigovor da se parnični trošak isplati na račun pun.tužiteljice, odlučeno je kao u toč.II izreke sukladno čl.94. st.1. Zakona o parničnom postupku, prema kojem opseg punomoći određuje stranka, pa ako je stranka izdala odvjetniku punomoć za vođenje parnice, a nije pobliže odredila ovlaštenja u punomoći, odvjetnik je ovlašten na temelju takve punomoći od protivne strane primiti dosuđene troškove (rješenje Županijskog suda u Slavonskom Brodu Gž R-138/2024, od 07.02.2025., rješenje Županijskog suda u Osijeku Gž R-302/2024 od 18.02.2025., rješenje Županijskog suda u Varaždinu Gž R-29/2025 od 24.03.2025.).

21.S obzirom na sve gore navedeno valjalo je odlučiti kao u izreci.

Split, 4.prosinca 2025.

SUTKINJA

Jerka Kovačić Garac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun.tuženika