Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Pn-83/2021-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Mariji Mesić, u pravnoj stvari tužitelja ZĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po ZOU Branko Kovačević i Mirela Kovačević iz Zagreba, protiv tuženika HRVATSKE ŠUME d.o.o., Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, OIB: 69693144506, te umješača na strani tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, Zagreb, zastupan po OD Župić & partneri d.o.o., Zagreb, radi naknade štete, nakon održana glavne i javne rasprave dovršene 14. listopada 2025. u nazočnosti punomoćnika stranka i punomoćnika umješača, po objavi 4. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

.

I. Nalaže se tuženiku HRVATSKE ŠUME d.o.o., Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, OIB: 69693144506, da tužitelju ZĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete (tuđa pomoć i njega), isplati iznos od 2.226,00 EUR, zajedno s pripadajućom zateznom kamatom na taj iznos tekućom kako slijedi:

-na iznos od 2.030,00 EUR od 2. rujna 2021. do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke,

-na iznos od 196,00 EUR od 4. prosinca 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke,

sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku HRVATSKE ŠUME d.o.o., Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, OIB: 69693144506, da tužitelju ZĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos imovinske štete od 186,23 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim i to za:

-studeni 2020. iznos od 27,48 eura sa zateznim kamatama od 15.12.2020. do isplate,

-siječanj 2021. iznos od 49,61 eura sa zateznim kamatama od 15.02.2021. do isplate, -veljaču 2021. iznos od 109,14 eura sa zateznim kamatama od 15.03.2021. do isplate

po prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku HRVATSKE ŠUME d.o.o., Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, OIB: 69693144506, da tužitelju ZĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.443,44 EUR sa zz kamatom tekućom od dana 4. prosinca 2025. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Za iznos od iznos od 3.971,93 EUR sa zz kamatama, tužba se smatra povučenom.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je kod tuženika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme te je obavljao poslove šumskog radnika sjekača u organizacionoj jedinici tuženika Uprava šuma Podružnica Karlovac, Šumarija Topusko. Anexom ugovora o radu na neodređeno vrijeme iz srpnja 2021. tužitelj obavlja poslove šumskog radnika. Navodi da je tužitelj je za vrijeme radnoga vremena dana 04.09.2020. pretrpio ozljedu na radu u vidu potresa mozga sa otvorenom ranom radi čega mu je od strane HZZO, Regionalni ured Zagreb, područna služba Sisak donijetim Rješenjem od 4. svibnja 2021., priznata ozljeda na radu te su mu s toga osnova priznata prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Donijeto Rješenje HZZO-a ima se smatrati prethodnim pitanjem u odnosu na odgovornost poslodavca za naknadu štete sukladno čl. 12. ZPP-a i sukladno stavu VSRH iznijetog u presudama Revr -1512/16 od 13.12.2016., Rev-x-1037/12 od 16.10.2013., Rev-x-712/10 Zagreb, 02.09.2021. 2 od 09.02.2011., Revr-425/11 od 15.10.2014., Revr-1131/16 od 19.12.2017., Revr- 1577/13 od 10.04.2018.

Navodi da je šest mjeseci prije ozljede na radu, ostvario prosječnu plaću od 8.792,71 kn, nakon pretrpljene ozljede na radu bio na bolovanju u vremenu od listopada 2020. do svibnja 2021. za koje vrijeme je primao naknadu za bolovanje koja je manja od prosječne plaće koju je tužitelj ostvarivao prije nastupa ozljede na radu. Tužitelju je putem medicine rada utvrđena privremena nesposobnost za obavljanje poslova šumskog radnika sjekača te on od 12. srpnja 2021. obavlja poslove šumskog radnika temeljem sklopljenog Anexa ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

Ovom tužbom tužitelj potražuje od tuženika da mu naknadi imovinsku štetu u vidu gubitka zarade (od listopada 2020. do zaključno sa svibanj 2021.) u ukupnom iznosu od 28.101,46 kn bruto odnosno 3.729,70 EUR sa pripadajućim kamatama na pojedine mjesečne iznose.

Navodi da zbog pretrpljene ozljede na radu tužitelj tužbom potražuje i naknadu neimovinske štete sukladno odredbi članka 19. ZOO-a, a radi povrijeđenog prava na tjelesno zdravlje. Nakon ozljede na radu tužitelj je proveo medicinsko liječenje koje nije rezultiralo potpunim ozdravljenjem pa tužitelj i danas osjeća posljedice zadobivenog udarca grane stabla u glavu, ima povremene vrtoglavice, nesanicu te i dalje strahuje od mogućih posljedica ozljeđivanja. S osnova tjelesnog ozljeđivanja tužitelj potražuje naknadu neimovinske štete za smanjenu životnu aktivnost, pretrpljene boli te strah kao i naknadu imovinske štete u vidu tuđe njege i pomoći, sve u ukupnom iznosu od 20.000,00 kn tj. 2.654,46 EUR sa zz kamatom od dana podnošenja tužbe.

1.1. Podneskom od 19. 12. 2023. (str. 83 spisa) tužitelj je snizio tužbeni zahtjev u odnosu na imovinsku štetu tj. gubitak zarade (zbog izvršene djelomične uplate tuženika) tako da s osnova izgubljene zarade za period od rujna 2020. do zaključno s veljačom 2021. (9/2020 do 2/2021) potražuje iznos od ukupno 1.758,21 EUR sa zz kamatama na pojedine mjesečne iznose od dospijeća pa do isplate, time da je ovim podneskom a obzirom na promjenu valute odnosu na neimovinsku štetu i imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege precizirao tužbeni zahtjev u eurima tako da potražuje iznos od 2.654,46 EUR.

1.2. Nakon provedenog liječničkog vještačenja i knjigovodstvenog vještačenja tužitelj je podneskom od 21. 5. 2025.(str. 202) specificirao tužbeni zahtjev tako da:

- na ime imovinske štete s osnova gubitka zarade potražuje iznos od 186,23 EUR sa zz kamatom na pojedine mjesečne iznose od dospijeća pa do isplate (za studeni 2020, siječanj 2021. i veljaču 2021.),

-na ime neimovinske štete potražuje iznos od 2.030,00 EUR sa zz kamatom od podnošenja tužbe,

-te na ime imovinske štete tuđe pomoći i njege potražuje iznos od 196,00 EUR sa zz kamatom od donošenja presude,

dakle na ime neimovinske štete i imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege potražuje ukupno 2.226,00 EUR,

dakle ukupno potražuje 2.412,23 EUR.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je nesporno je da je tužitelj u radnom odnosu kod tuženika na neodređeno vrijeme na radnom mjestu šumskog radnika sjekača u Šumariji Topusko, te da je aneksom ugovora o radu privremeno, počevši od 12. srpnja 2021., pa u trajanju do prestanka privremene zdravstvene nesposobnosti za obavljanje poslova šumskog radnika sjekača, premješten na poslove šumskog radnika. Nesporno je i da je tužitelj za vrijeme radnog vremena dana 04.09.2020. pretrpio ozljedu na radu u vidu potresa mozga sa otvorenom ranom te da mu je ta ozljeda priznata Rješenjem HZZO Regionalni ured Zagreb, Područna služba Sisak, od 4. svibnja 2021.

Međutim, tuženik osporava da se donijeto Rješenje HZZO-a ima smatrati prethodnim pitanjem u odnosu na odgovornost poslodavca za naknadu štete u ovom postupku. Navodi da iz medicinske dokumentacije koju je sam tužitelj dostavio uz tužbu,povijesti bolesti od 18.09.2020. i Mišljenja neurologa od 18.09.2020., proizlazi da je magnetska rezonanca tužiteljeva mozga prikazala da je tužitelj u to vrijeme imao kroničnu leziju TP lijevo, a što je stanje nakon inzulta ili ranije traume, i da nije bilo znakova akutne lezije parenhima. Također iz istih dokumenata proizlazi da je tužitelj 4 godine ranije imao gubitak svijesti s traumom glave kod kuće, ali da se nije javljao liječniku. Stoga tuženik smatra da uzrok tužiteljeve štete nije isključivo ozljeda na radu, nego tužiteljeva bolest koju ima od ranije ili ozljeda izvan rada. Vezano uz dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na izgubljenu zaradu, navodi da je isti u cijelosti neosnovan. Tužitelju je ozljeda od 04.09.2020. priznata kao ozljeda na radu tek 04. svibnja 2021., i to djelomično, u odnosu na potres mozga i otvorenu ranu glave, dok površinska ozljeda ručnog zgloba i šake nije priznata ozljedom na radu. Obiteljski liječnik tužitelja je nakon priznavanja ozljede na radu tužitelju izdao nova izvješća o privremenoj nesposobnosti /spriječenosti za rad za razdoblje od 04.09.2020. do 28.02.2021., u kojima je kao uzrok privremene nesposobnosti navedena šifra B0, odnosno ozljeda na radu, a datum zaključenja privremene nesposobnosti po toj dijagnozi je 28.02.2021. Tuženik je naknadno izvršio korekciju bolovanja, te na ime naknade za bolovanje zbog ozljede na radu (100 %) tužitelju dodatno isplatio iznos od 9.967,32 kn.

Navodi da u razdoblju od 01.03.2021. do 20.05.2021. tužitelj nije bio na bolovanju zbog ozljede na radu, nego zbog bolesti koja nije vezana uz rad, pa mu za to razdoblje ni ne pripada nikakva razlika. Obzirom na navedeno, tužitelj ne trpi imovinsku štetu u vidu gubitka zarade zbog ozljede na radu, što tuženik očekuje da će tužitelj priznati, a ukoliko tužiteljevo priznanje izostane, tuženik predlaže provesti financijsko vještačenje. Navodi da nije točno da je tužiteljeva bruto plaća za kolovoz 2020. iznosila 9.271,60 kn, pa prema tome nije točan ni izračun prosječne bruto plaće tužitelja isplaćene 6 mjeseci prije ozljede na radu kojeg je tužitelj koristio za izračun gubitka zarade. Dokaz: obračun plaće za kolovoz 2020. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev.

4. Umješač na strani tuženika Croatia osiguranje d.d. u podnesku od 6. 2. 2024. navodi da ima pravni interes za miješanje u parnici na strani tuženika temeljem zaključenog ugovora o osiguranju od odgovornosti tuženika po polici osiguranja važećoj u razdoblju od 1. 4. 2020. do 1. 4. 2021., kada se dogodio štetni događaj, te je navedenim ugovorima ugovoreno osiguranje od odgovornosti tuženika prema djelatnicima, a što je i sam tužitelj u konkretnom slučaju, kod čega se u cijelosti pridružuje navodima tuženika iz odgovora na tužbu i tijekom postupka, te se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti.

5. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, u nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Želimira Koraća od 28. 6. 2024. na str. 150-152 spisa, u nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Gorana Arbanasa od 6. 12. 2024. na st. 160-165 spisa, u nalaz i mišljenje sudskog vještaka iz D&S d.o.o karlovac od 29. 4. 2025. na str. 181 do 197 spisa.

6. Ocjenjujući izvedene dokaze sud je donio presudu kao u izreci.

O djelomičnom povlačenju tužbe.

5. Tužitelj je u tužbi na ime neimovinske štete i imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege potraživao iznos od 2.654,46 EUR, a s osnova izgubljene zarade iznos od 3.729,70 EUR, dakle ukupno 6.384,16 EUR, da bi tijekom postupka konačno postavi i snizio tužbeni zahtjev (podneskom od 21. 5. 2025.) na iznos od 2.412,23 EUR (odnosno 186,23 EUR s osnova izgubljene zarade, te 2.226,00 EUR s osnova neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu).

5.1. U konkretnom slučaju radi se o smanjenju tužbenog zahtjeva, a prema pravnom shvaćanju VSRH broj: Su-IV-16/2021-8 od 26. travnja 2021. „Smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka tužbe) djelomično je povlačenje tužbe iz članka 193. ZPP za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, (uvijek) potreban pristanak tuženika".

5.2. Kako se tuženik, a ni umješač, nakon što su im dostavljeni podnesci kojima je tužitelj snižava tužbeni zahtjev, nisu protivili sniženju odnosno djelomičnom povlačenju tužbe (odnosno nisu se očitovali u tom pravcu, pa se u smislu odredbe čl. 193. st.2. ZPP-a, smatra da su pristali na povlačenje) to je valjalo donijeti rješenje kao u izreci.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete u svezi štetnog događaja, od 4.9.2020. u kojem je zadobio ozljedu na radu prilikom obavljanja poslova šumskog radnika sjekača kod tuženika.

7. Između stranka nije sporno da je tužitelj u vrijeme štetnog događaja bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu radnika sjekača i nije sporan štetni događaja od 4.9.2020. u kojem je tužitelj nastradao na radu.

8. Nesporno je da je od strane HZZO, Područni ured Sisak , tužitelju je rješenjem od 4. svibnja 2021. (str. 6 do 10 spisa), u svezi opisanog štetnog događaja od 4.9.2020. i zadobivenih ozljeda, priznata kao ozljeda na radu : potres mozga S06.0, te otvorena rana glave S01.9. (dok površinske ozljede ručnog zgloba i šake nisu priznate ozljedom na radu).

8.1. Iz obrazloženja rješenja proizlazi:

-da prema čl. 66. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80(13, 137/13, 98/19) se ozljedom na radu smatra ozljeda izazvana neposredni i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova odnosno djelatnosti na osnovi kojih je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kod čega se prema čl. 67. istog zakona ne smatra ozljedom na radu, ozljeda do koje je došlo zbog krivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnom mjestu,

-da je od strane tuženika Hrvatskih šuma zaprimljena prijava ozljede na radu za događaj od 4. 2. 2020., i da je upravno tijelo u postupku rješavanja prijave ozljede na radu utvrdilo da se ozljeda osiguranika, tužitelja, može priznati kao ozljeda na radu budući iz provedenog postupka, a obzirom na uzročno posljedičnu povezanost između utvrđenih dijagnoza ozljede i priložene dokumentacije vezano za događaj iz prijave, neovisno o izjavi poslodavca, proizlazi da se ozljeda dogodila stjecajem različitih radnih okolnosti na radnom mjestu, a što proizlazi iz izjave poslovođe , kao i očevidca OĆ koji je konkretnog događaja prešao u liniju sječe ozlijeđenog (tužitelja), iako to nije trebao ni smio učiniti, te kako proizlazi iz izjave poslovođe tri radnika su se nalazila u jednoj liniji sječe i dovršavala odjel te su se našli preblizu jedan drugome, a što je izazvalo predmetnu ozljedu kada je ustav počeo padati što ozlijeđeni nije primijetio te su grane udarile ozlijeđenog po zaštitnoj kacigi, te da u postupku Zavod nije utvrdio namjeru ozlijeđenog da postupi protivno uputama neposredno nadređenog poslovođe odnosno protivno pravilima zaštite na radu, niti da je ozlijeđeni neispravno izvršio radnje na koje ga je neposredni rukovoditelj u sječi upozorio, da je do ozlijede došlo pristupom radnog kolege iz sječive linije pored linije ozlijeđenog, tužitelja (da je naime radnik OĆ prešao u drugu liniju po molbi kolege RĆ da završi njegovu liniju, iako navedenu radnju nije smio učiniti), kada ih je u jednoj sječnoj liniji bilo previše.

9. Odredbom čl. 25. st.1. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14) propisano je da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, dok je st. 2. propisano da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

Prema odredi čl. 111. st.1. Zakona o radu (NN 93/14) ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

Opći propisi obveznog prava koji reguliraju načelo objektivne odgovornosti jesu odredbe Zakona o obveznim odnosima (NN broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 - dalje: ZOO) prema kojima se šteta nastala u vezi s opasnom stvari tj. s opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu uzrok štete (članak 1063. ZOO). Za štetu odgovara vlasnik stvari, odnosno njezin imatelj, a on se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala od nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, ili ako dokaže da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti, čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti (članak 1067. stavak 1. i 2. ZOO).

Odredba članka 25. ZZR-a olakšava položaj oštećenika (radnika) jer se teret dokaza prebacuje na poslodavca, pa je tako radnik dužan dokazati samo nastanak štete, te da je šteta nastala u vezi s ozljedom na radu, a poslodavac je dužan dokazati okolnosti koje ga ekskulpiraju odgovornosti.

10. Dakle, tuženik kao poslodavac odgovora po načelu objektivne odgovornosti, a tuženik je u postupku isticao prigovor da uzrok tužiteljeve štete u odnosu na potres mozga nije isključivo ozljeda na radu već tužiteljeva bolest od ranije, odnosno tvrdi da je tužitelj ranije imao gubitak svijesti s traumom glave, ali da se nije javljao liječniku.

10.1. Dakle u osnovi tuženik tvrdi da potres mozga koju ozljedu je tužitelj zadobio u štetnom događaju, i koja je priznata kao ozljeda na radu, nije u cijelosti u uzročno posljedičnoj vezi s štetnim događajem.

11. Na ovu spornu okolnost kao i na visinu zahtjeva provedeno je liječničko vještačenje po sudskom vještaku dr. Želimiru Koraću, kirurg – traumatolog, te je sud imenovanom vještaku dao zadatak rješenjem od 1. 2. 2024. (str. 131 spisa), te rješenjem od 30. 4. 2024. (str. 145 spisa) pa tako i između ostalog je li tužitelj prije štetnog događaja od 4. 9. 2020. imao gubitak svijesti s traumom glave, kod čega je vještak u odnosu na kvalifikatorne okolnosti (fizičke boli, smanjenje životne aktivnosti, naruženje, te tuđu pomoć i njegu) pozvan da nalaz i mišljenje da u odnosu na ozljede koje su tužitelju priznate kao ozljede na ratu tj. potres mozga i otvorena rana glave.

12. Nalaz i mišljenje sudski vještak je dao temeljem priležeće liječničke dokumentacije u spisu, priležećeg zdravstvenog kartona tužitelja ( za period od listopada 2009 do 25. 1. 2024.) i osobnog pregleda tužitelja, te iz nalaza sudskog vještaka dr. Želimira Koraća od 28. 6. 2024. (str. 150 do152 spisa) proizlazi:

-da je tužitelj u štetnom događaju zadobio udarnoreznu ranu na glavi zatiljno, potres mozga, posttraumatski cervikalni sindrom lijevo, te da navedene ozljede pojedinačno i skupno predstavljaju lake tjelesne ozljede,

-da u zdravstvenom kartonu tužitelja prethodno predmetnom štetnom događaju nema podataka o ozljedama glave, ali da promjene mozga kod obavljenog CT,MR (18.9.2020.) upućuju na ranije oštećenje, koje se desilo prije predmetnog događaja, moguće nakon moždanog udara ili druge traume,

-da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda u štetnom događaja u trpi fizičke bolove jakog intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, slabog intenziteta 30 dana, da je trpio i slijedeće nelagodnosti prilikom liječenja: hospitalizacija, primanje injekcija i infuzija, šivanje rane, odstranjenje kopči, RTG, CT i MR snimanja, pregledi i kontrole liječnika,

-da kod tužitelja nema trajnog smanjenja životnih aktivnosti koje bi bile posljedica ozljeda pri predmetnom događaju, da slijed medicinske dokumentacije u spisu ukazuje da kod tužitelja postoji od ranije oštećenje lijeve strane mozga koje nije posljedica predmetnog događaja a okolnosti nastanka predmetnog oštećenja nisu jasni, međutim ozljede rane na glavi i potres mozga su nastale pri predmetnom događaju i izravno su posljedica predmetnog događaja, ali sam potres mozga je u velikoj većini slučajeva reverzibilno stanje koje ne ostavlja trajne posljedice, a u tom smislu govori i medicinska dokumentacija tužitelja,

-da je kod tužitelja lijevo zatiljno vidljiv okomiti ožiljak veličine 5 cm koji daje elemente za prisustvo naruženja, a radi se o naruženju malog stupnja, vidljivo ponekad,

-da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega (isključeno vrijeme boravka u bolnici) dva sata dnevno dva tjedna i jedan sat dnevno tri tjedna, za teže poslove u domaćinstvu, za nabavu i nošenje veće količine namirnica, pripremu i nošenje ogrijeva i sl., da je navedenu pomoć mogao pružati i netko od ukućana,

-da je liječenje tužitelja vezano za ozljede iz predmetnog događaja završeno u veljači 2021, kako je to razvidno iz zdravstvenog kartona.

13. Dakle iz nalaza vještaka proizlazi da, iako u zdravstvenom kartonu tužitelja nema podataka o ozljedama glave prije štetnog događaja, pregled kod neurologa koja je izvršen u svezi štetnog događaja, CT I MR, upućuje na (neko) ranije oštećenje prije štetnog događaja (moguće nakon moždanog udara ili druge traume, odnosno okolnosti nastanka tog oštećanja nisu jasne), i da to ranije oštećenje lijeve strane mozga nije posljedica štetnog događaja, ali da je s druge strane nesporno da su potres mozga i rana na glavi posljedice predmetnog štetnog događaja, kod čega se još jednom ukazuje da je vještak nalaz i mišljenje i dao samo u odnosu na ove ozljede (potres mozga i rana na glavi) koje su posljedica štetnog događaja.

14. U odnosu na pretrpljeni strah provedeno je vještačenja po sudskom vještaku dr. Goranu Arbanasu, psihijatru, te iz njegovog nalaza i mišljenja od 6. 12. 2024. (str. 160 do 165 spisa ), a koji je nalaz i mišljenje dao temeljem liječničke dokumentacije u spisu i razgovora s tužiteljem, proizlazi:

-da tužitelj nije trpio primarni strah,

-da je sekundarni strah jakog intenziteta, koji traje do obrade ozljeda i smirivanja simptoma, tužitelj trpio 6 dana

-da je trpio sekundarni strah srednjeg intenziteta idućih 8 dana,

-da je trpio sekundarni strah slabog intenziteta (radi se o strahu i nelagodi te iščekivanju oko ishoda liječenja) – 5 tjedna,

-da trajnih posljedica nema.

15. Stranke (ni umješač) na nalaz i mišljenje naprijed vještaka dr. Želimira Koraća i dr. Gorana Arbanasa nisu imali primjedbe, te je sud nalaze prihvatio u cijelosti ocjenjujući ih stručnim i objektivnim, imajući i vidu da se radi o vještacima stručnim za upravo ovakvu vrstu vještačenja.

O visini neimovinske štete.

16. Prema odredbi čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) – u daljnjem tekstu ZOO, u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Prema st. 2. istog članka pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

17. Imajući u vidu težinu ozljeda tužitelja, cijeneći intenzitet i trajanje fizičkih bolova tj. neugodnosti kojima je bio izložen tijekom liječenja (hospitalizacija, primanje injekcija i infuzija, šivanje rane, odstranjenje kopči, RTG, CT i MR snimanja, pregledi i kontrole liječnika), zatim imajući u vidu da je kod tužitelja prisutna i naruženost ali manjeg stupnja vidljiva trećima ponekad, lokaciju ožiljka, životnu dob tužitelja odnosno da se radi o osobi srednje životne dobi (u vrijeme ozljeđivanja je imao 52 godine), da je trpio strah te intenzitet i trajanje straha tj. da je strah ukupno gledajući trajao kraći vremenski period oko mjesec i pol i nije ostavio trajne posljedice, dakle cijeneći sve ove okolnosti ovaj sud nalazi da je primjereni iznos naknade s osnova neimovinske štete 2.030,00 EUR-a (fizičke boli 1.030,00 eura, naruženje 500,00, strah te 500,00 eura).

17.1. Zakonska zatezna kamata na neimovinsku štetu dosuđena je tekuća od dana podnošenja tužbe, kako je tužitelj i tražio kamatu, a sukladno čl. 1103. ZOO-a prema kojem obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe.

Tuđa pomoć i njega.

18. Cijeneći nalaz vještaka iz kojega proizlazi da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć ukupno 49 sati, radnje kod kojih mu je ta pomoć bila potrebna (teži poslovi u kućanstvu ), da su mu pomoć mogli pružati i ukućani, ovaj sud temeljem slobodne ocijene, a u skladu sa čl. 223. ZPP-a, a imajući kod toga u vidu radnje kod kojih joj mu je ta pomoć potrebna, nalazi da je primjereni iznos naknade koji pripada, a prema cijenama u vrijeme donošenja odluke ukupno 196,00 EUR (1h x 4 eur), a koliko je tužitelj i tražio.

18.1. Zakonska zatezana kamata na tuđu pomoć i njegu dosuđena je tekuća od dana donošenja prvostupanjske presude (kako je tužitelj kamatu i tražio) jer su troškovi tuđe pomoći utvrđivani prema slobodnoj ocjeni prema cijenama u vrijeme donošenja prvostupanjske presude, pa zato i zatezne kamate na tako utvrđene troškove teku od dana prvostupanjske presude kojom je visina naknade određena,

U odnosu na izgubljenu zaradu.

19. Prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelj traži izgubljenu zaradu za period od 9/2020 do 2/2021 kao razliku plaće između naknade plaće koju je primao za vrijeme bolovanja i plaće koju bi primao da nije bilo štetnog događaja odnosno da nije bio na bolovanju, time da je između stranaka nesporno da je tuženik dana 29. 10. 2021. (dakle nakon podnošenja tužbe) tužitelju po ovoj osnovi platio novčani iznos od ukupno 1.322,89 EUR.

19.1. U postupku je na okolnost izgubljene zarade provedeno vještačenje po vještaku knjigovodstvene struke iz D&S d.o.o. Karlovac (zadatak je vještaku dat rješenjem od 31. siječnja 2025. na str. 173 do 175).

19.2. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka iz D&S d.o.o. Karlovac od 29. 4. 2025. 8str. 181 do 185 spisa) proizlazi:

- da bi tužitelj za utuženi period nije bilo štetnog događaja primao prosječnu mjesečnu plaću u iznosu od 8.542,29 kn / 1.133,76 EUR, odnosno da bi u tom periodu ostvario bruto plaću u svoti od 51.253,74 kn / 6.802,56 EUR,

- da je tužitelj u utuženom periodu za vrijeme bolovanja isplaćena neto naknada za bolovanju u iznosu 37.167,91 kn / 4.933,04 EUR koji iznos odgovara bruto plaći od 43.897,03 kn odnosno 5.826,14 EUR,

-slijedom navedenog i učinjenog izračuna tuženik je tužitelju u dijelu tužbenog razdoblja isplaćivao višu plaću no što je bio njegov prosjek, dok je u dijelu razdoblja ova isplata bila niža od prosjeka bruto plaća u razdoblju tri mjeseca prije štetnog događaja, tako da je:

- ukupna negativna razlika, u mjesecima u kojima je iznos ukupnih isplata bio viši od prosječno isplaćene bruto plaće tužitelju u tri mjeseca koji prethode štetnom događaju je 198,71 euro i ostvarena je:

- u rujnu 2020. u iznosu 65,69 €,

- u listopadu 2020. u iznosu 35,18 € i

- u prosincu 2020. u iznosu 97,84 €.

-ukupna pozitivna razlika, u mjesecima u kojima je iznos ukupnih isplata bio niži od prosječno isplaćene bruto plaće tužitelju u tri mjeseca koji prethode štetnom događaju je 198,71 euro i ostvarena je:

- u studenom 2020. u iznosu 27,48 €,

- u siječnju 2021. u iznosu 49,61 € i

- u veljači 2021. u iznosu 109,14 €

19.3. Nalaz i mišljenje vještaka su dostavljeni strankama te stranke (ni umješač) na nalaz nisu imale primjedbe.

19.4. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, kod čega se napominje da je pozitivna razlika, u mjesecima u kojima je iznos isplata bio niži od prosječno isplaćene bruto plaće tužitelju u prethodna tri mjeseca prije štetnog događaja a radi se o studenom 2020. u iznosu 27,48 eur, siječnju 2021. u iznosu 49,61 eur i veljači 2021. u iznosu 109,14 eur, ukupno 186,23 EUR (koliko tužitelj i traži), a ne 198,71 EUR kako je na kraju mišljenja nalaza (str. 5 nalaza) vještak naveo, ali se nedvojbeno radi o omašci u pisanju u nalazu vještaka jer je iz tabele vještaka na str. 4 njegovog nalaza vidljivo i proizlazi da su pozitivne razlike ukupno 186,23 EUR (a negativne 198,71 EUR).

19.5. U smislu odredbe čl. 1095. st.1. ZOO-a tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je nadoknaditi i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

19.6. Dakle tužitelju je na ime imovinske štete s osnova izgubljene zarade (čl. 1095. st.1. ZOO-a) valjalo dosuditi iznos od 186,23 EUR sa zz kamatama, odnosno valjalo je presuditi kao u točki II. izreke.

Odluka o troškovima postupka.

20. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.1. ZPP-a, te trošak tužitelju pripada u cijelosti, jer je u postupku u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev uspio u cijelosti, a u smislu istog čl. st.2. , omjer uspjeha stranka u postupku ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.

20.1. Tužitelju pripada trošak kako slijedi:

- trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00, EUR

-zastupanje na ročištu 23. 1. 2024. u iznosu od 200,00, EUR (Tbr. 9 t. 1.)

-sastav podneska od 21. 5. 2025. (specifikacija zahtjeva) u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 8. t. 3.)

-zastupanje na ročištu 14. 10. 2025. u iznosu od 200,00 EUR,

što je ukupno 700,00 EUR čemu treba pridodati trošak vještačenja u iznosu od 743,44 EUR (time da će ostatak neutrošenog predujma plaćenog za vještačenje u iznosu od 156,56 EUR tužitelju biti vraćen) pa je dakle ukupni trošak tužitelja 1.443,44 EUR.

U Karlovcu 4. prosinca 2025.

Sudac

Marija Mesić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. ZOU Branko Kovačević i Mirela Kovačević iz Zagreba

2. HRVATSKE ŠUME d.o.o., Ulica kneza Branimira 1, Zagreb

3. OD Župić & partneri d.o.o., Zagreb