Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj P-117/2025-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ĐS iz [adresa] str. 154, OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnik Tihomir Vojvodić, odvjetnik u [adresa] protiv tuženika 1. Pavelić Zadruge, [adresa] čiji su predstavnici nepoznati i zastupani po privremenom zastupniku Silviju Petroviću, odvjetniku u Gospiću, Ulica 118. brigade Hrvatske vojske 1, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, dana 4. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e :

Utvrđuje se da je tužiteljica ĐS iz [adresa] str. 154, OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] kuća broj 173 i 174 sa dvorištem površine 79 čhv upisane u zemljišnoknjižni izvadak broj 2173 k. o. [katastarska općina] u 96/192 dijela što je tužena Pavelić zadruga, [adresa] zastupana po privremenom zastupniku dužna priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude nakon njene pravomoćnosti zatraži uknjižbu prava vlasništva na navedenoj nekretnini u zemljišnoj knjizi na svoje ime uz istovremeno brisanje tog prava s imena tužene Pavelić zadruge, [adresa].

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 5. svibnja 2025. podnijela tužbu protiv tuženika 1. Pavelić zadruge, [adresa], 2. AS osobno i kao zakonskog nasljednika iza pok. ŠS, [adresa], 3. ĆS osobno i kao zakonskog nasljednika iza pok. ŠS, [adresa], 4. JS osobno i kao zakonskog nasljednika iza pok. ŠS, [adresa]. FS radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U tužbi je navela da je stvarni posjednik i izvanknjižni vlasnik predmetnih nekretnina osobno i putem svojih prednika preko 100 godina te da je iste naslijedila od svog pokojnog oca iako on nije bio upisan kao vlasnik u cijelosti, ali tuženicima je poznato da je nekretnine posjedovao samo njezin otac koji je te nekretnine naslijedio od svojih roditelja GS i BS Đ. Tužiteljica je vodila ostavinski postupak iza pok. bake BS i djeda GS jer pokojni otac nije okončao ostavinski postupak iza smrti svojih roditelja iako je bio pokrenut. Na kčbr. [katastarska čestica] se nalazi kuća i dvorište dok ostale čestice čine jednu cjelinu i nalaze se u blizini kuće. Predmetne nekretnine prednici tužitelja kao i tužiteljica kao pravni slijednik su posjedovali prema kulturi odnosno namjeni čestice tako da su se iste orale, kosile, služile su za ispašu stoke, na njima se sadilo voće, povrće itd. Zbog nemogućnosti da stalno bude prisutna tužiteljica je angažirala susjede koje je platila da održavaju nekretnine u njezino ime, a sve kako ne bi zarasle. Kako tužiteljica nema drugog načina da uskladi zemljišnoknjižno s posjedovnim stanjem, predlaže da sud donese presudu kojom će utvrditi da je vlasnica predmetnih nekretnina.

2. Djelomičnom presudom zbog ogluhe i na temelju priznanja poslovni broj P- 117/2025-5 od 24. srpnja 2025. utvrđeno je da je tužiteljica vlasnica nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što su tuženici 2. - 5. dužni priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude, a po njenoj pravomoćnosti zatraži uknjižbu prava vlasništva na navedenoj čestici u zemljišnoj knjizi na svoje ime uz istovremeno brisanje tog prava s imena 2. - 5. tuženika. Navedena presuda je postala pravomoćna 13. rujna 2025.

3. Rješenjem poslovni broj P-117/2025-5 od 24. srpnja 2025. tuženoj 1. Pavelić zadruzi, [adresa] čiji su predstavnici nepoznati postavljen je privremeni zastupnik u osobi Silvija Petrovića, odvjetnika u [adresa] s obzirom da bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika trajao dugo tako da bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati štetne posljedice (članak 84 stavak 1 i stavak 2 toč. 4 Zakona o parničnom postupku.

4. U odgovoru na tužbu privremeni zastupnik 1. tužene naveo je da nema saznanja o navodima iz povijesnog dijela tužbe pa se opreza radi protivio tužbi i tužbenom zahtjevu.

5. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokazni postupak tijekom kojeg je izvršen uvid u dokumentaciju u spisu i to izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zadrugu kbr. 173, rješenje o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-156/08 od 11. travnja 2023. iza pok. GS rođenog 1911. i umrlog 1980., rješenje o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O- 157/08 od 11. travnja 2023. iza pok. BS rođene 1911. i umrle 1980. i rješenje ovog suda o nasljeđivanju naknadno pronađene imovine poslovni broj O- 673/2024 od 3. lipnja 2024. iza pok. KS rođenog 1948. i umrlog 2023. Proveden je očevid na predmetnoj nekretnini u prisutnosti svjedoka radi identifikacije predmetne nekretninu od strane stalnog sudskog vještaka geodetske struke te su saslušani svjedoci ČS, MS i ŽS na okolnost posjedovanja predmetne nekretnine.

6. U postupku je nesporno utvrđeno da je u zemljišnoj knjizi kao suvlasnik predmetne nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana tužena u 96/192 dijela.

7. Identifikacijom predmetne nekretnine od strane stalnog sudskog vještaka geodetske struke utvrđeno je da se do prijepora dolazi s magistralne ceste Gospić- Karlobag u selo [adresa] s time da se prijepor nalazi na raskršću za centar sela [adresa] i [adresa]. Tužiteljica je na licu mjesta pokazala dva objekta, obiteljsku kuću i obiteljsku zgradu što zajedno s kčbr. [katastarska čestica] za koje tužiteljica navodi da su također u njezinom vlasništvu i posjedu čini jedinstvenu cjelinu njenog posjeda.

8. Iz iskaza saslušanih svjedoka i tužiteljice proizlazi da su predmetne nekretnine u [adresa] izvorno bile u posjedu ŽS i BS rođenih 1911. koji su ih posjedovali najmanje od početka 20. stoljeća, a prema svjedocima i više od 100 godina unatrag. Nekretnine su u obiteljskoj liniji prelazile nasljeđivanjem, a ŽS ih je naslijedio od svojih roditelja. Nakon smrti ŽS i BS 1980., njihov sin NS, otac tužiteljice, preuzeo je posjed predmetnih nekretnina. KS je ostao živjeti u [adresa], dok su njegove tri sestre napustile mjesto, udale se i nisu polagale prava na nekretnine. Svjedoci potvrđuju da se sestre KS nisu protivile tome da on naslijedi nekretnine te da su se faktično odrekle u njegovu korist. KS je sredinom 1960-ih godina izgradio novu kuću i štalu na tim nekretninama pri čemu se nitko iz obitelji nije protivio gradnji. Na mjestu današnje kuće bila je stara štala ŽS i BS, a na mjestu današnje štale bila je njihova nekadašnja kuća. Svjedoci navode da su KS i njegovi roditelji neprekidno i nesmetano posjedovali ove nekretnine. Posjed je bio vidljiv, otvoren i održavan, uključujući obrađivanje okućnice te uvođenje struje. Nakon KS, posjed nad predmetnim nekretninama preuzela je njegova kći, tužiteljica. Tužiteljica navodi da je s ocem postigla dogovor da ona naslijedi imanje u [adresa], a da brat naslijedi kuću u [adresa]. I svjedoci su potvrdili da je takvu podjelu imovine prihvatio i brat tužiteljice te da među njima nema spora. Dakle, tužiteljica i njezin brat su faktično podijelili imovinu pri čemu je posjed nad nekretninama u [adresa] ostao tužiteljici. Tužiteljica namjerava na predmetnoj nekretnini izgraditi novu kuću što potvrđuje njezinu posjedovnu namjeru i kontinuitet obiteljskog posjeda.

9. Analizom provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8 ZPP-a utvrđeno je da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

10. Odredba članka 388 stavka 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

11. S obzirom na nesporno utvrđenje suda tijekom dokaznog postupka da je predmetna nekretnina u posjedu tužiteljice i njezinih prednika najmanje sto godina, u konkretnom slučaju uvjete za dosjedanje odnosno stjecanje prava vlasništva dosjelošću treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 i 92/94, u daljnjem tekstu: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. godine, zatim po odredbama ZOVO-a i konačno po sada važećim odredbama ZVDSP.

12. Pravila OGZ-a određuju uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću u paragrafima 1460 - 1477 po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464 OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461 OGZ). Međutim, onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477 OGZ). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje.

13. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom stavka 4 istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi članka 72 stavka 2 ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

14. Konačno, odredbom članka 159 stavka 1 ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 2). Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 3). Odredba članka 160 stavka 1 i 2 ZVDSP određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (članak 18. stavak 3 ZVDSP).

15. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

16. U konkretnom slučaju ispunjeni su uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu pravnog pravila iz paragrafa 1468 OGZ-a koji se primjenjuje kao mjerodavno materijalno pravo, a kojim je propisano da je za dosjelost potrebno vrijeme od 30 godina i to bez obzira da li je posjed zakonit pod uvjetom da je pošten kako to proizlazi iz pravnog pravila iz paragrafa 1477 OGZ-a uračunavanjem i posjeda prednika tužiteljice primjenom pravnog pravila iz paragrafa 1493 OGZ-a.

17. Na temelju utvrđenih činjenica da je u nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina najmanje sto godina, osobno i putem svojih pravnih prednika: oca, djeda i bake, da je na predmetnoj nekretnini prednik tužiteljice NS izgradio kuću i štalu i to na mjestu gdje su prethodno njegovi roditelji imali staru kuću i štalu, da nitko od strane trećih osoba pa tako ni tužena nisu zahtijevali predaju u posjed niti su tužiteljica i njezini pravni prednici smetani u posjedu predmetne nekretnine, sud cijeni da su ispunjene pretpostavke za utvrđenje prava vlasništva tužiteljice dosjelošću u smislu pravnih pravila OGZ-a.

18. Naime, iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je predmetna nekretnina bila u isključivom posjedu tužiteljice i njezinih pravnih prednika, a iz sadržaja spisa proizlazi da tužena nije osporavala prednicima tužiteljice vlasništvo i posjed predmetne nekretnine niti je tražila predaju iste u posjed niti je na bilo koji način uznemiravala tužiteljicu i njezine prednike u vršenju vlasničkih ovlaštenja.

19. U postupku je nesporno utvrđeno da se radi o dugogodišnjem, kontinuiranom i poštenom posjedu predmetne nekretnine koji je trajao osobno i putem pravnih prednika tužiteljice najmanje sto godina do podnošenja tužbe (2025.). Takav zaključak podržavaju i iskazi saslušanih svjedoka koji se u cijelosti podudaraju s iskazom tužiteljice i navodima iz tužbe.

20. Stoga su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu pravnog pravila iz paragrafa 1468 OGZ-a koji se primjenjuje kao mjerodavno materijalno pravo, a kojim je propisano da je za dosjelost potrebno vrijeme od 30 godina i to bez obzira da li je posjed zakonit pod uvjetom da je pošten kako to proizlazi iz pravnog pravila iz paragrafa 1477 OGZ-a uračunavanjem i posjeda prednika tužiteljice primjenom pravnog pravila iz paragrafa 1493 OGZ-a radi čega je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti usvojen kao osnovan.

U Gospiću, 4. prosinca 2025.

Sudac:

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. Odvjetnik Tihomir Vojvodić, [adresa]

2. Odvjetnik Silvije Petrović, Gospić, Ulica 118. brigade Hrvatske vojske 1