Tra Poslovni broj: UsI-423/2024-25

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Ani Jurišić uz sudjelovanje Neni Čulić kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja 1) GI, [adresa], Novi Sad, Srbija, OIB [osobni identifikacijski broj] i 2) RI, Novi Sad, Bulevar oslobođenja 9, Srbija, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po opunomoćeniku Borisu Grguriću, odvjetniku u Ogulinu, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, uz sudjelovanje zainteresirane osobe MI, zastupane po opunomoćenici Andreji Krstinić, odvjetnici u [adresa], radi promjene podataka u katastarskom operatu, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 4. studenog 2025, u prisutnosti tužitelja osobno uz opunomoćenika, te opunomoćenice zainteresirane osobe, dana 4. prosinca 2025. odluka sudova RH

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja za oglašivanjem ništavim, kao i za poništenjem rješenja tuženika KLASA: UP/II-932-07/23-07/276, URBROJ: 541- 11/3- 24-2 od 8. siječnja 2024., te rješenja Područnog ureda za katastar Rijeka, Ispostava za katastar Rijeka, Ispostava za katastar nekretnina Rab, KLASA: UP/I-932- 07/22-02/243, URBROJ: 541-19-04-01/2-22-2 od 9. prosinca 2022.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog tužitelja za određivanjem odgodnog učinka tužbe u ovom sporu.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnog spora.

III. Nalaže se tužiteljima da zainteresiranoj osobi naknade troškove ovog upravnog spora u iznosu od 2.500, eura u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-07/23-07/276, URBROJ: 541- 11/3- 24-2 od 8. siječnja 2024. odbijena je žalba GI i RI, ovdje tužitelja pod 1. i 2., izjavljena protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Ispostave za katastar nekretnina Rab Klasa:

UP/I-932-07/22-02/243 urbroj: 541-19-04-01/2-22 od 9. prosinca 2022. Navedenim prvostupanjskim rješenjem

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem na zahtjev MI, ovdje zainteresirane osobe, u katastarskom operatu katastarske općine [katastarska općina], u posjedovnom listu broj 1019 izmijenjeni su podaci na način kako je to navedeno i izreci tog prvostupanjskog rješenja.

3. Pravodobno podnesenom tužbom koja je kod ovog suda zaprimljena pod gornjim poslovnim brojem 12. veljače 2024., tužitelji pobijaju osporeno rješenje tuženika kao nezakonito ističući prije svega povredu odredbe čl. 98. st.5. Zakona o općem upravnom postupku budući da obrazloženje osporenog rješenja ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, odnosno navedeni razlozi obrazloženja su proturječni sami sebi, izreci rješenja te ispravama koje prileže spisu predmeta.

Nadalje, u tužbi te u podnescima od 3. lipnja 2024., 21. studenog 2024., 20. listopada 2025. i 4. studenog 2025., kao i na raspravi održanoj 4. studenog 2025. tužitelji ističu kako je prvostupanjskim rješenjem odobrena promjena položaja, površine i oblika između ostalih i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čija površina je u pisanom dijelu katastarskog operata povećana za 55 m2 (sa 886 m2 na 941 m2) i to na uštrb k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je u grafičkom dijelu elaborata k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] povećana na uštrb k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za čak 178 m2. Također, mijenjana je površina te položaj i oblik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da početna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] put površine 14 m2 sada predstavlja cestu površine od 16 m2, a ujedno je njen oblik i položaj značajno promijenjen. Navedeno ukazuje na to da u konkretnom slučaju nije došlo samo do grafičke promjene uz dozvoljeno odstupanje, kako to pogrešno navodi tuženik. Tuženik nadalje pogrešno u osporenom rješenju zaključuje da se površina nekretnine tužitelja nije promijenila, a što je očito iz prethodno navedenih površina prije i poslije provedene promjene.

Vezano za prethodno navedeno, tužitelji ističu kako su čestice koje graniče sa predmetnom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u prethodnim godinama više puta cijepane i usklađivane sa stanjem na terenu, no pri tome je položaj, površina i oblik predmetne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uvijek ostala nepromijenjena. Navedeno dodatno ukazuje na nezakonitost pobijanih rješenja, a na koju tužitelji ukazuju u ovom upravom sporu. Nadalje tužitelji ističu kako nisu bili obaviješteni o izradbi spornog geodetskog elaborata (RN-22/2022 k. o. [katastarska općina]) te im zbog navedenog nije bila pružena mogućnost da i oni pokažu granice katastarskih čestica (poglavito granicu njihove k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Tuženik se u obrazloženju pobijanog rješenja uopće nije očitovao jesu li u konkretnom slučaju poštivana pravila o dostavi u skladu sa zakonskim odredbama iz čega proizlazi kako je tuženik u konkretnom slučaju pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, a također je pogrešno primijenio odredbu članka 90.st.1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.

Izmjera (na temelju koje je sačinjen sporni elaborat, odnosno na temelju koje su donesena pobijana rješenja) je sačinjena samo i isključivo na temelju kazivanja i pokazivanja MI, vlasnice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što je suprotno prethodno citiranoj zakonskoj odredbi. Tužiteljima je sporni geodetski elaborat dostavljen na očitovanje naknadno, nakon što je isti već bio izrađen, a što je suprotno protivno prethodno navedenoj zakonskoj odredbi. Tužitelji su dana 02. studenog 2022. godine izjavili prigovor na navedeni elaborat, međutim geodetski ured isti je u cijelosti ignorirao te je nastavio s postupkom prijave promjene, znajući pri tome da postoji protivljenje tužitelja kako posjednika i vlasnika k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja neposredno granički sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je tim spornim elaboratom i grafički (za 178 m2) i pisano (za 55 m2) i u naravi (za 178 m2) povećana na uštrb k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i iz čega je bilo razvidno da je međa između te dvije čestice sporna. Nadalje, u okviru upravnog postupka Klasa: UP/I 932-07/22-02/243 dana 08. veljače 2023. godine sastavljen je zapisnik na licu mjesta na lokaciji k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], a kojom prilikom je osoba koja je izradila sporni geodetski elaborat (geodetski izvoditelj CI) jasno i decidirano izjavila kako tužitelji u ovom predmetu nisu bili pozvani na terenski uviđaj, nego na predočavanje elaborata u uredu ovlaštenog inženjera. Međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni Pravilnika o geodetskim elaboratima, smatraju se nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.

U konkretnom slučaju nije bilo mjesta izradi spornog geodetskog elaborata (RN- 22/2022 k. o. [katastarska općina]), odnosno nije bilo zakonske osnove za njegovu potvrdu obzirom nisu ispunjena oba uvjeta propisana predmetnim pravilnikom a to je:

da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenim jer se u konkretnom slučaju međe se znatno mijenjaju na štetu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a za korist k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i da međe katastarskih čestica nisu sporne (a sporne su jer su tužitelji prigovorili elaboratu kada je isti izrađen i sa čime je tuženik bio upoznat). Tuženik se ni i u ovom dijelu pobijanom odlukom nije očitovao o prethodno navedenom (iako je citirao navedene odredbe Pravilnika), odnosno nije obrazložio iz kog razloga smatra da su međe između k. č. br. [katastarska čestica] I k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nepromijenjene, a iz samih dokaza u postupku proizlazi suprotno. Stoga je i u navedenom dijelu činjenično stanje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno, a ujedno je došlo i do pogrešne primjene materijalnog prava. Tužitelji nadalje ističu kako je u obrazloženju prvostupanjskog rješenja navedeno da je površina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (i svih ostalih čestica) izračunata na temelju izvornih podataka (koordinate lomnih točaka međa) dobivenih na temelju mjerenja (članak 35. Pravilnika o katastru zemljišta).

U konkretnom slučaju, tuženik je propustio utvrditi, odnosno u obrazloženju pobijanog rješenja nije se očitovao o tome kako terenska mjerenja nisu, a morala su biti, obavljena onom točnošću kojom je obavljana izmjera na temelju koje je izrađen elaborat jer je jednostavno nemoguće da nitko prilikom prijašnjih mjerenja međe između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije utvrdio da je ta međa na sjeverozapadnom dijelu pomaknuta za 3,16 m, a na jugoistočnom dijelu čak za 8,72 m u odnosu na među koja je ucrtana u grafičkom dijelu katastarskog operata. Shodno tome, takvo mjerenje u konkretnom slučaju nije obavljeno u skladu sa odredbom članka 35. st.2. Pravilnika o katastarskom operatu (odnosno nije izvršeno onom točnošću kojom je obavljena izmjera na temelju koje je izrađen katastarski operat) te je tuženik, prilikom donošenja pobijanog rješenja, propustio uočiti navedenu činjenicu. Tužitelji ukazuju i na nepravilnu primjenu odredbe članka 94. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina jer da zainteresirana osoba nije ovjerila potpis kod javnog bilježnika na pisanoj suglasnosti uz zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta, a što odredba čl. 94.st.5. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina izričito propisuje.

Nadalje, tuženik potvrđuje da je očevid održan 08.02.2023. god. i da je sastavljen zapisnik, ali ne analizira sadržaj očevida niti sučeljava nalaze o fizičkoj međi (kameno- betonski zid/metalna ograda) s elaboratom i naknadnim podnescima. Time izostaje razrada odlučnih činjenica – ZUP čl. 8., 9. i 98. sv. 5. (materijalna istina, brižljiva ocjena dokaza, razlozi prevage). Drugostupanjsko rješenje se poziva na evidentiranje stvarnog položaja katastarskih čestica, koje je izvršeno uz “primjenu površinskog kriterija iz čl.93 stav 2 Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretina, a koji nije primjenjiv u ovom predmetu jer je nak.č. 1740/10 KO [katastarska općina] međa j na terenu jasno označena kameno-betonskim zidom/metalnom ogradom koji su postojali prije izrade elaborata , što je dokumentirano fotografijama potvrdama Policijske postaje Rab od 13.10.2022. sudskim dokumentima u kojima upravo “zainteresirana strana” potvrđuje postojanje metalne ograde/ kamenog zida kao i dvokrilnih željeznih vrata. Prema čl. 51. sv. 2. Pravilnika o geodetskim elaboratima, međe koje čine zidovi/ograđeni elementi nije potrebno dodatno obilježavati, ali ih je obvezno uvažavati pri snimanju i određivanju međe. U takvim okolnostima nije dopušteno kvalificirati promjenu kao „samo grafičku“ niti vlasnika upućivati da sam „naknadno evidentira stvarni položaj“; to bi značilo nezakonit prijenos tereta s tijela nadležnog za istinito i pouzdano vođenje evidencije na oštećenog vlasnika. Time prebacuje teret sa službene evidencije i potvrđenog elaborata (koji je izazvao učinak na susjednu česticu) na vlasnika, bez ocjene prigovora o naravi međe i bez kontradiktornog predočavanja fizičke međe (zid/ograda). Predlažu poništiti, odnosno oglasiti ništavim osporeno kao i prvostupanjsko rješenje.

4. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljica.

5. Pozvana u smislu odredbe članka 20. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/2024) da kao zainteresirana osoba sudjeluje u sporu, te se očituje na navode iz tužbe tužitelja, MI, protivi se tužbi tužitelja kao neosnovanoj u cijelosti, te osporava navode tužitelja iz tužbe koji su u suprotnosti s obrazloženjem osporenog rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Ispostave za katastar nekretnina Rab, KLASA: UP/I 932-07/22-02/243, URBROJ: 541-19-04-01/2-22-2, od dana 09.12.2022. godine i s obrazloženjem osporenog rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-932-07/23-07/276, URBROJ: 541- 11/3-24-2, od dana 08. siječnja 2024. godine, kao i navodima iz ovog odgovora na tužbu. Ističe ističe kako su navodi tužitelja da „pobijano drugostupanjsko rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te da su navedeni razlozi obrazloženja prvostupanjskog tijela u proturječju sami sebi, obrazloženju i izreci rješenja kao i ispravama koje prilažu spisu predmeta“ potpuno neosnovani i bez utjecaja na sam postupak. Navodi kako je predmetno prvostupanjsko, te drugostupanjsko rješenje utemeljeno na zakonu, te se u potpunosti slaže kako je predmetnim geodetskim elaboratom, izrađenim od strane ovlaštenog geodetskog izvoditelja TEHNO BIRO- RAB d.o.o. iz [adresa], KLASA: 932-06/22-02/277, od dana 25.10.2022. godine, potvrđenim od strane Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Crikvenica, Ispostave za katastar nekretnina Rab, potvrdom KLASA: 932- 06/2022-02/277, URBROJ: 541-19-04-01/2-22-5 od 02.12.2022. godine, izmjereno stvarno stanje na terenu, a sve obzirom da je isti izrađen u skladu sa geodetskim i katastarskim propisima

Navodi da su netočni navodi tužitelja da je tuženik pogrešno primijenio materijalno pravo donoseći pobijanu odluku, kao ni da prvostupanjsko ni drugostupanjsko rješenje ne sadrže razloge o odlučnim činjenicama, a da prvostupanjsko tijelo nije provelo ispitni postupak radi utvrđenja odlučnih činjenica. Iz obrazloženja pobijanih rješenja jasno je navedeno da je:

- prvostupanjsko tijelo zaključkom od 16.01.2023. godine pozvalo između ostalih i tužitelja na terenski očevid, te je o provedenom očevidu sastavljen zapisnik 08.02.2023. godine.

Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao i prijedlog za određivanjem odgodnog učinka tužbe u ovom predmetu.

6. U sporu je održana rasprava 4. studenog 2025. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a održana bez njegove prisutnosti.

7. Stranke su u bitnome na navedenom ročištu ustrajale u svojim dosadašnjim navodima te su popisale trošak spora.

8. Tužitelji su dana 22. studenog 2025. dostavili podnesak kojega Sud nije uzeo u obzir obzirom je isti dostavljen nakon zaključenja glavne rasprave nakon zaključenja glavne rasprave.

9. U dokaznom postupku u ovome sporu, kojega je predmet ocjena zakonitosti osporenog rješenja, čitana je sva dokumentacija spisa ovoga spora i spisa upravnog postupka u kojemu je tuženik donio osporeno rješenje a koji je dostavio uz odgovor na tužbu. Sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja za izvođenjem dokaza njihovim stranačkim saslušanjem, kao i za provođenjem očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke, držeći da se zakonita odluka u ovom predmetu može donijeti i bez izvođenja navedenih dokaza.

10. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

11. Predmet ovog upravnog spora je ocjena zakonitosti izvršenih promjena podataka u katastarskom operatu za K. O. [katastarska općina] u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] a temeljem geodetskog elaborata izrađenog u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama, evidentiranja stvarnog položaja već evidentiranih katastarskih čestica i evidentiranja međa uređenih u posebnome postupku, pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava.

12. Iz podataka sadržanih u spisu predmeta proizlazi kako je zahtjev za provedbu geodetskog elaborata broj: 109/2022 (broj elaborata iz zbirke GE: 29/2022, izrađen od Tehno biro-Rab d.o.o. za geodetske poslove-024 „P.-G., 07.02.2020.“, izrađen od K. j.d.o.o. za usluge P.-G., za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, za evidentiranje ili promjena podataka o načinu uporabe katastarskih čestica, za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, te za evidentiranja međa uređenih u posebnome postupku, podnijela MI, ovdje zainteresirana osoba, a koji zahtjev je pred prvostupanjskim tijelom zaprimljen 2. prosinca 2022.

13. Prvostupanjskim rješenjem izmijenjeni su podaci u katastarskom operatu za K. O. [katastarska općina] na način kako je to određeno izrekom tog rješenja, a koje rješenje je potvrđeno osporenim rješenjem tuženika, uz obrazloženje u bitnom kako su se u konkretnom slučaju ostvarili uvjeti za provedbu predmetnog elaborata, a s kojim utvrđenjem je suglasan i ovaj sud budući da je utemeljeno na mjerodavnim odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine 112/18) i odredbama Pravilnika o geodetskim elaboratima (Narodne novine 59/18 i 112/2018).

14. Naime, odredbom članka 83. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je kako održavanje katastarskog operata katastra zemljišta je prikupljanje, obrada i provedba nastalih promjena na nekretninama koje utječu na podatke katastarskog operata katastra zemljišta, a postupak se pokreće na zahtjev stranke.

15. Prema odredbi članka 89. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta nositelj prava na katastarskim česticama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta, pri čemu je sukladno stavku 2. te zakonske odredbe dužan uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti odgovarajući elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta.

16. Prema odredbi članka 91. stavak 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

17. Odredbom članka 93. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je da ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice evidentirana na katastarskim planovima izrađenim u HDKS/GK projekciji, te ako se površina izračuna iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 5 %, a najviše do 500 m2 u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela. Prema stavku 2. te zakonske odredbe ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice u katastru zemljišta bila evidentirana na planovima izvorno izrađenim grafičkom metodom izmjere te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 20 %, a najviše do 1000 m2 u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela. Stavkom 3. te zakonske odredbe propisano je kako je ispravljanje razlika većih od navedenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka moguće samo kad se utvrdi da su razlike nastale grubom pogreškom prilikom osnivanja i održavanja katastarskog operata.

18. Odredbom članka 6. stavak 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima propisano je kako elaborati mogu biti izrađeni i pored ostalog, u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama (točka 11.), odnosno u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica (točka 14.), te evidentiranja međa utvrđenih u posebnom postupku (točka 15.)

19. Odredbom članka 7. stavak 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima propisano je kako su geodetski elaborati tehnička osnova za provedbu promjena u katastarskom operatu i mogu se izrađivati za potrebe: održavanja katastra nekretnina, postupnog osnivanja katastra nekretnina i provođenja promjena u katastru zemljišta.

22. Prema odredbi članka 12. Pravilnika o geodetskim elaboratima geodtski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama može se izrađivati za potrebe održavanja katastara nekretnina i za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta.

20. Prema odredbi članka 20. Pravilnika geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica može se izrađivati za sve potrebe navedene u članku 7. stavku 1. ovoga Pravilnika.

21. Nadalje, odredbom članka 24. stavak 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima propisano je kako se geodetski elaborat iz članka 20. ovoga Pravilnika izrađuje pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne. U skladu sa stavkom 2. te odredbe međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni ovoga Pravilnika, smatraju se nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.

22.Odredbom članka 60. stavak 2. Pravilnika propisano je kako se u elaboratima za potrebe postupnog osnivanja katastra nekretnina, elaboratima za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta i elaboratima za potrebe održavanja katastra nekretnina, kopija katastarskog plana izrađuje, kada je to potrebno, prilagođivanjem prikaza okolnih katastarskih čestica.

23. Pregledom predmetnog geodetskog elaborata (tehničkog izvješća) utvrđeno je kako je isti izrađen za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama, za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, te za evidentiranja međa uređenih u posebnome postupku u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Također, tim elaboratom evidentirane i međe između predmetnih katastarskih čestica te susjednih katastarskih čestica [katastarska čestica]. Nadalje, navodi se da su površine katastarskih čestica unutar linije područja mjerenih podataka u novom stanju izračunate iz izvornih podataka (koordinata lomnih točaka međa) dobivenih na temelju terenskih mjerenja, te su razlike u površini katastarskih čestica koje se cijele nalaze unutar područja mjerenih podataka unutar razlika iz članka 93. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, dok se razlike u površini izvan dozvoljene razlike pojavljuju zbog propusta koji su nastali prilikom provođenja katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije, izrade katastarskog operata ili u okviru izrade i provođenja posjednih elaborata, a što se upravo tim elaboratom ispravlja, pri čemu se ujedno ističe kako uvidom u arhivu katastarskog ureda nije utvrđen uzrok pogreške, slijedom čega se smatra kako se radi o gruboj pogrešci u osnivanju i održavanju katastra iz članka 93. stavak 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.

24. Elaboratu je priloženo rješenje o izvedenom stanju Klasa: UP/I—361-03/13- 14/239 urbroj: 2170/1-03-7/3-14-12 od 18. prosinca 2014. i rješenje o izvedenom stanju Klasa:UP/I-361-03/13-13/751 Urbroj:2170/1-03-07/2-17-12 od 19. listopada 2017. te rješenje Općinskog suda u Rabu R 1-6/02 od 16. kolovoza 2002.

25. Predmetni geodetski elaborat je potvrđen od strane Područnog ureda za katastar R, Odjela za katastar nekretnina Crikvenica, Ispostava za katastar nekretnina Rab, Klasa: 932-06/2022-02/277, Urbroj: 541-19-04-01/2-22-5 od 2. prosinca 2022.

26. U odnosu na tužbene prigovore tužitelja o tome da im nije omogućeno sudjelovanje u upravnom postupku, odnosno prilikom izrade elaborata valja reći kako je ustaljena uprava i upavnosudska praksa da se posjednicima susjednih nekretnina u odnosu na one za koje se promjena vrši, mora o omogućiti neposredno izjašnjavanje i očitovanje na geodetski elaborat u upravnom postupku u kojem se rješava o katastarskoj provedbi tog elaborata. Iz stanja spisa upravnog postupka u konkretnom slučaju proizlazi da je tužiteljima dostavljen geodetski elaborat i da su isti na navedeni elaborat izjavili prigovor, stoga ovaj sud ne nalazi da bi u provedenom postupku počinjene procesne odredbe na štetu tužitelja. Dodatno se ističe kako im je i nakon donošenja rješenja, u žalbenom postupku omogućeno sudjelovanje i izjašnjavanje jer je dana 8. veljače 2023. održan terenski očevid na kojemu su sudjelovali.

27. Nastavno na navedeno, navodi se kako za provođenje promjene u katastarskom operatu na temelju odgovarajućeg elaborata, nije potrebna suglasnost međašnika, već se takva promjena provodi ako su za provođenjem takve promjene ispunjene zakonske pretpostavke, kao što je to utvrđeno u konkretnoj upravnoj stvari, pa samo protivljenje tužitelja, odnosno neslaganje sa elaboratom evidentiranim tijekom međe ne može biti zapreka za provedbom takvog elaborata.

28. U odnosu na navode tužitelja o tome da u konkretnom slučaju nije bilo moguće provesti sporni geodetski elaborat iz razloga što je međa između k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sporna, navodi se kako je pravilno tuženik u osporenom rješenju otklonio navedeni prigovor tužitelja, navodeći kako se u smislu odredbe čl. 90. st. 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, međe smatraju spornima ako je u trenutku izrade elaborata u vezi s njima u tijeku postupak uređenja međa, a što u konkretnoj stvari nije slučaj jer je postupak uređenja međa pokrenut nakon izrade i potvrde geodetskog elaborata. Stoga su, a obzirom da prilikom izrade elaborata nije bio u tijeku sudski postupak uređenja međa, bili ispunjeni uvjeti za izradu elaborata, te je pravilno tuženik utvrdio kako se u konkretnoj situaciji međe imaju smatrati nespornima.

29. U odnosu na navode tužitelja o tome da je površina njihove nekretnine oznake 1440/10 k. o. [katastarska općina] smanjena, valja reći kako je navedeni prigovor, koji je ujedno istaknut i u žalbi protiv prvostupanjskog rješenja, pravilno otklonio tuženik navodeći kako je površina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ostala nepromijenjena, te da je promjena na katastarskom planu posljedica evidentiranja stvarnog položaja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Osim toga, kako je to pravilno naveo tuženik, k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nije predmet ovdje spornog geodetskog elaborata. Površina katastarskih čestica računa se iz izvornih podataka (koordinata lomnih točaka svih međa koje čine neku česticu) pa stoga da bi se iznos površine promijenio, moraju na terenu biti snimljene lomne točke baš svih međa katastarske čestice, što nije slučaj za nekretninu u vlasništvu tužitelja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

30. Nadalje, što se tiče navoda tužitelja o nepravilnoj primjenu odredbe članka 94. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina jer da zainteresirana osoba nije ovjerila potpis kod javnog bilježnika na pisanoj suglasnosti uz zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta, a što odredba čl. 94.st.5. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina izričito propisuje, valja reći da se odredba čl. 94. st.5. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina odnosi na situaciju kada pravni interes za pokretanje promjena u katastarskom operatu mora dokazati osoba koja nije upisana kao vlasnik nekretnina, pa svoj pravni interes dokazuje pravni interes ovjerenim potpisom vlasnika. Obzirom da je zainteresirana osoba vlasnica nekretnina na koje se odnosi promjena u katastarskom operatu ona ne mora dokazivati svoj pravni interes već je ovlaštena u smislu članka 94.st.1.a na podnošenje zahtjeva za pokretanje postupka promjena u katastarskom operatu.

31. Slijedom svega navedenog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

32. Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanih rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS- a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

33. Konačno, u odnosu na prijedlog tužitelja za donošenjem rješenja o odgodnom učinku tužbe, za navesti je kako je odredbom članka 42. stavka 2. ZUS-a propisano da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu, pa kako u konkretnoj upravnoj stvari tužitelji nisu dokazali, niti učinili vjerojatnim da bi im izvršenjem osporenog rješenja nastupila teško popravljiva šteta, te uzimajući u obzir način rješavanja ovog spora, to je zahtjev za određivanjem odgodnog učinka valjalo odbiti kao neosnovan, te odlučiti kao pod točkom I. izreke rješenja.

34. Oduka o trošku temelji se na odredbi članka 147 st.1. ZUS-a kojom je propisano kako troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu spora. Troškovi spora obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu. Stavkom 4. citirane zakonske odredbe propisano je kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora. Budući da tužitelji nisu uspjeli u ovome sporu, te budući da je zainteresirana osoba koja je u sporu bila zastupana po kvalificiranom opunomoćeniku popisala trošak spora, istoj je valjalo priznati kao opravdan trošak sastava odgovora na tužbu i pristupa na jedno ročište glavne rasprave u iznosu od 500 bodova za svaku radnju, što pomnoženo s vrijednošću boda te uz PDV od 25% daje ukupan iznos od 2.500,00 eura. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. i III. izreke rješenja.

U Splitu 4. prosinca 2025.

SUTKINJA

Ana Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. O žalbi odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- opunomoćeniku tužitelja

- tuženiku

- opunomoćeniku zainteresirane osobe