REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-2547/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu po sutkinji Danieli Šola, uz sudjelovanje Lee Jagatić, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljene pravne osobe KOTANY d.o.o. i II. okrivljene odgovorne osobe JF, zastupanih po branitelju mr. ZF, odvjetniku iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 3. st. 1. toč. b) Uredbe (EO br. 1935/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom, kažnjivo po čl. 8. st. 1. podst. 1. i st. 2. Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom (NN 25/13, 41/14, 114/18, 27/24), u povodu prigovora I. i II. okrivljenika na prekršajni nalog Državnog inspektorata, Sektora sanitarne inspekcije, Službe sanitarne inspekcije za hranu i planiranje službenih kontrola, klasa: UP/I-540-02/24-02/308 ur.broj: 443-01-07-01-25-61 od 23. siječnja 2025., nakon provedene glavne rasprave 1. prosinca 2025., u nazočnosti predstavnice I. okr. pravne osobe UF i branitelja I. i II. okrivljenika, mr. ZF, odvjetnika iz [adresa] i bez prisutnosti II. okr. JF i predstavnika tužitelja, dana 4. prosinca 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
I.) Na temelju odredbe čl. 183. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)
I. okrivljena pravna osoba KOTANY d.o.o., MBS: 080247663, OIB: 54657631085, po predstavniku UF, sa sjedištem u [adresa], prekršajno osuđivana, protiv nje se ne vodi postupak za drugi prekršaj ili kazneno djelo,
II. okrivljena odgovorna osoba JF, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1963. godine u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, prekršajno osuđivana, protiv nje se ne vodi postupak za drugi prekršaj ili kazneno djelo,
k r i v i s u
što su kao pravna i odgovorna osoba 1. ožujka 2024., u sjedištu I. okr. pravne osobe KOTANY d.o.o. u [adresa], stavili na tržište Republike Hrvatske proizvod-mlinac s morskom soli "KOTÁNY Morska sol jodirana 92 g (grubo/fino mljevenje)" proizvođač: KOTANY GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, Zemlja porijekla: Belgija, i to rokova upotrebe/lotova: najbolje upotrijebiti do 18.12.2026., lot: 439365, najbolje upotrijebiti do 04.06.2026., lot: 428039, najbolje upotrijebiti do 04.07.2026., lot: 429739, najbolje upotrijebiti do 09.09.2026., lot: 433862, koji nisu sukladni zahtjevima čl. 3. st. 1. toč. b. Uredbe (EZ) broj 1935/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom (Sl.338, 13.11.2024.), jer pod uobičajenom i predvidivom uporabom mlinca u hranu se trusi strano tijelo (plastika samog mlinca) što dovodi do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane (soli),
čime su počinili prekršaj stavljanja na tržište mlinaca koji su u neposrednom dodiru s hranom, a ne zadovoljavaju uvjete iz čl. 3. st. 1. toč. b) Uredbe (EZ br. 1935/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom, odnosno počinili prekršaj iz čl. 8. st. 1. podst. 1. i st. 2. Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom (NN 25/13, 41/14, 114/18, 27/24),
pa se temeljem cit. odredbe, a uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona
izriče
I. okrivljenoj pravnoj osobi novčana kazna u iznosu od 1.500,00 € (tisuću petsto eura)
II. okrivljenoj odgovornoj osobi novčana kazna u iznosu od 300,00 € (tristo eura)
Temeljem čl. 33. st.10. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu putem priložene uplatnice, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. st. 1. – 5. Prekršajnog zakona. Ukoliko okrivljenici u navedenom roku plate 2/3 izrečene novčane kazne putem priložene uplatnice, smatrat će se, na temelju odredbe čl. 183. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, da je novčana kazna u cjelini plaćena.
II. Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona, I. i II. okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 50,00 € (pedeset eura) – S V A K I, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, putem priložene uplatnice, jer će se u protivnom naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Sektor sanitarne inspekcije, Služba sanitarne inspekcije za hranu i planiranje službenih kontrola, izdala je prekršajni nalog klasa: UP/I-540-02/24-02/308 ur.broj: 443-01-07-01-25-61 od 23. siječnja 2025. protiv I. i II. okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude. Povodom pravodobno uloženog prigovora okrivljenika na navedeni prekršajni nalog isti je stavljen izvan snage te je provedena glavna rasprava.
2. I. okrivljena pravna osoba KOTANYI d.o.o. i II. okrivljena odgovorna osoba JF su dostavili sudu pisane obrane koje su u bitnome istovjetne, od 14. travnja 2025. putem branitelja, mr. ZF, odvjetnika iz [adresa], s prilozima u kojoj su u bitnome naveli da se u Prekršajnom nalogu od 23.01.2025. godine navodi da je I okrivljenik kriv za stavljanje na tržište proizvoda KOTANYI mlinaca s morskom soli od 92 g, već navedenih lot brojeva, koji nisu sukladni zahtjevima članka 3. stavka 1. točka b) Uredbe (EZ) broj 1935/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom (SI.338, 13.112024) jer pod uobičajenom i predvidivom uporabom mlinca u hranu se trusi strano tijelo (plastika samog mlinca) što dovodi do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane (soli). Korištenjem izraza poput „u hranu se trusi strano tijelo", čime se sugerira da se radi o lomljenju većih dijelova plastike dok je zapravo riječ o abraziji mikro plastike nevidljivoj golim okom. Iz Ispitnog izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo je vidljivo da količinu mikro plastike nastale prilikom abrazije nije bilo moguće utvrditi. S druge strane, KOTANYI GmbH je u skladu s dobrom proizvođačkom praksom proveo ispitivanja u akreditiranom austrijskom institutu OFI u kojemu je jasno izmjerena količina i veličina abrazije koja nastaje uobičajenim i predviđenim korištenjem mlinca. Da se radi o mikro plastici vidljivo je i iz ispitivanja koja je proveo akreditirani institut LVA u Austriji. Nadalje, I. okr. pravnoj osobi nije jasno navođenje počinjenja prekršaja stavljanja na tržište mlinaca koji su u neposrednom dodiru s hranom, a ne zadovoljavaju uvjete iz 3. st. 1. t. (c) Uredbe (EZ) br. 1935/2004. Navedena točka se odnosi na materijale i predmete, proizvedene u skladu s dobrom proizvođačkom praksom tako da, pod uobičajenim i predvidivim uvjetima uporabe, ne prenose svoje sastojke u hranu u količinama koje bi mogle uzrokovati pogoršanje organoleptičkih svojstava hrane. U postupku Državnog inspektorata povodom spornih LOT-ova mlinaca, u Ispitnim izvješćima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo potvrđuje se organoleptička sukladnost ispitanog mlinca za mljevenje soli. To znači da se promjene koje bi mogle nastati količinom neke strane tvari ne mogu percipirati našim osjetilima kao što su okus, miris, boja, izgled i tekstura. Iz navedenih razloga, mlinci navedenih LOT brojeva za pitanje organoleptike označeni su kao sukladni, te je bez ikakve osnove navođenje točke (c) čl. 3. st. 1. Uredbe (EZ) br. 1935/2004 kao prekršaja. Tužitelj se u navedenom opisu prekršaja poziva i na članak 3. stavak 1. točku b) Uredbe (EZ) broj 1935/2004, međutim tekst navedene odredbe nije u cijelosti iznesen. Točan tekst navedene odredbe glasi: "Materijali i predmeti, uključujući aktivne i inteligentne materijale i predmete, proizvode se u skladu s dobrom proizvođačkom praksom tako da, pod uobičajenim i predvidivim uvjetima uporabe, ne prenose svoje sastojke u hranu u količinama koje bi mogle: ugroziti zdravlje ljudi ili uzrokovati neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane ili uzrokovati pogoršanje organoleptičkih svojstava hrane. Iz navedene odredbe očito proizlazi da je za utvrđivanje o nastupanju neprihvatljive promjene u sastavu hrane ključno diferencirati da se to događa pod uobičajenim i predvidim uvjetima uporabe i to u količinama koje bi mogle izazvati neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane. Proizvod čije je stavljanje na tržište predmet ovog prekršajnog naloga je mlinac koji sadrži grubu morsku sol i služi mljevenju navedene soli. Sol je pomoću mehanizma moguće samljeti na dva načina, na grubu i finu teksturu. Radi se o proizvodu koji prema svom nazivu, dizajnu i cijeni na tržištu potrošačima instinktivno služi za dozačinjavanje hrane. Potrošač koji istovremeno koristi veće količine soli, neće u pripremi hrane koristiti navedeni mlinac, niti bi to potrošaču bilo fizički ugodno zbog snage koju bi morao upotrijebiti da se krupna sol samelje do kraja. Dodatno, prosječan potrošač ne koristi sol u količinama koje bi odgovarale sadržaju cijelog mlinca prilikom jedne dnevne konzumacije. Ispitni izvještaji br. 239090 od 28.03.2024. godine, 241380, 241382 i 241379 od 02.07.2024. godine, koji se navode u obrazloženju Prekršajnog naloga, pokazuju da je sadržaj mlina samljeven u cijelosti u jednom procesu mljevenja, a samljevena sol otopljena u destiliranoj vodi i filtrirana kroz papirnati filter. Prilikom ispitivanja je samljeven čitav sadržaj mlina uz obrazloženje koje navodi da je „Uzorak je samljeven prema uputi proizvođača otisnutoj na zaštitnoj foliji proizvoda”. Međutim, na proizvodu nije uopće navedena uputa za korištenje. Kako je korištenje mlinca za mljevenje morske soli logično i instinktivno za dozačinjavanje hrane, takva uputa nije nužna. Iz navedenih razloga način pripreme uzorka za ispitivanje nije u skladu s uobičajenim i predvidivim uvjetima uporabe te rezultati takve analize ne mogu biti mjerodavni za odlučivanje u ovom predmetu. To posljedično znači da su sve odluke donesene na temelju navedenog istraživanja pogrešne. Razlog zašto nije realno za očekivati da će prosječan potrošač samljeti čitav sadržaj jednog mlinca odjednom je i visoka cijena proizvoda, koja je 30 puta viša u odnosu na l kg pakirane morske soli koja se svakodnevno koristi kod kuhanja u velikim kapacitetima. Također, važno je napomenuti da je i sam Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar objavio informaciju da u Hrvatskoj žene prosječno dnevno konzumiraju oko 11 grama soli, a muškarci nešto više od 13 grama. Čak i pod najgorom pretpostavkom da prosječan hrvatski potrošač dnevnu količinu soli u prehrani dobiva od soljenja hrane, korištenjem mlinca bi za navedenu količinu trebalo mlinac okrenuti samo 11-13 puta. Činjenica da je uobičajen i predvidljiv uvjet uporabe navedenog mlinca ključan prilikom odlučivanju o sukladnosti mlinca vidljiviji i u znanstvenim istraživanjima i ekspertizama koji su priloženi ovoj pisanoj obrani s obzirom da znanstvenici rade istraživanje na način da u obzir uzmu najgori mogući slučaj i rezultate navedenog stavljaju u kontrast uobičajenog i predvidljivog uvjeta uporabe. Zaključno, jedan prosječan potrošač u uobičajenim okolnostima ne melje cijeli sadržaj mlina odjednom. To znači da su svi zaključci Državnog inspektorata utemeljeni na mjeri cijelog mlinca pogrešni. Prema tekstu Uredbe (EZ) br. 1935/2024 „Materijali i predmeti, uključujući aktivne i inteligentne materijale i predmete, proizvode se u skladu s dobrom proizvođačkom praksom tako da, pod uobičajenim i predvidivim uvjetima uporabe, ne prenose svoje sastojke u hranu u količinama koje bi mogle: (b) uzrokovati neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane". Iz teksta navedene odredbe vidljivo je kako je ključna upravo i količina sastojaka koja bi mogla uzrokovati neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane. Odredba iz Uredbe (EZ) br. 1935/2004 ne definira koja je količina stranog tijela potrebna da bi se mogla donijeti odluka o neprihvatljivoj promjeni u sastavu hrane. Tipičan sadržaj za komercijalno dostupne mlinove soli je približno 90 g soli. Po okretaju se melje približno 1 g soli. To znači da se s 10 okretaja već oslobađa količina soli (10 g) koja odgovara prosječnoj dnevnoj potrošnji soli u Europi, ali uzimajući u obzir činjenicu da sol sadrži i druga hrana, time su preporuke raznih zdravstvenih ustanova organizacije za dnevnu potrošnju soli i nekoliko puta prekoračena. Sa sigurnošću se može tvrditi da u svakodnevnom korištenju mljevenje cijelog sadržaja mlina soli odjednom nije uobičajeno i predvidivo, ali je poželjno kod ispitivanja i laboratorijskih istraživanja kako bi se utvrdila ispravnost za korištenje na temelju dobivenih vrijednosti i prikaza najgorih mogućih scenarija. Upravo je to nešto što KOTANYI kao odgovorna kompanija redovito poduzima kako bi za svoje proizvode osigurao zdravstvenu ispravnost i sukladnost sa zakonskim propisima. Kako bi se dobio odgovor količine plastičnih čestica koje nastaju abrazijom ukazujemo na Ispitno izvješće akreditiranog instituta OFI od 17.06.2024. godine, koje je najtočnije pokazalo tu količinu, jer su ispitivanja provedena na najvišem poznatom znanstvenom nivou i uz pomoć najsuvremenijih uređaja, točnije pomoću analitičke vage Mettler Toledo, tip XS 205 DU/M, OFI broj uređaja: 2894. koja nudi najvišu razinu točnosti vaganja i idealna za vaganje tako malih količina materijala. U to ispitivanje bilo je uključeno 6 mlinaca iz iste šarže koja je opozvana u Republici Hrvatskoj i za koje se vodi ovaj prekršajni postupak. Napominju da je i u ovom istraživanju ispitana količina soli mljevene odjednom. Radi usporedbe ispitana je i sama sol bez mljevenja. Rezultat je bio takav da je prosječna težina razlike u filtrima bila za mljevenu sol 15 mg, a za nemljevenu 6 mg. To dovodi do zaključka da je količina plastičnih mikro čestica koja bi nastala abrazijom bila u prosjeku 9 mg (0.009 g) na 92 g kod odjednom mljevene krupne morske soli. U istom ispitivanju vagana je količina soli koja se dobiva u jednom prosječnom okretaju mlinca, a koja se mjerila na deset okretaja mlinca te iznosi 1 , 78 g. U tom slučaju kod mljevenja je moglo doći do abrazije plastičnih mikro čestica od 0,3 mg odnosno 0,0003 g što je mikroskopska veličina i količina. Za preporučeni dnevni unos soli prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) od 5 g/dan moglo bi doći do abrazije mikro čestica od 0,0008 g, što je također zanemariva količina. Što se tiče Hrvatske, s prosjekom od 11-13 g/dan, uzimajući u obzir da se velika količina soli unosi kroz pekarske proizvode koji su jedna od osnovnih namirnica i jedan od značajnih izvora unosa kuhinjske soli putem hrane, izračun za abraziju plastičnih mikro čestica kod jedne prosječne maksimalne potrošnje soli u Hrvatskoj iznosila bi 0,0021 g, što je također mikroskopska veličina. Prema definiciji Europske agencije za sigurnost hrane (dalje u tekstu: EFSA) mikro plastika ima veličinu od 0,1 do 5000 mikrometara (um), odnosno 5 milimetara. Proizlazi da se u ovom slučaju radi o mikro plastici. Prisutnost mikro plastike već je dokazana i u živim organizmima kao što su ribe, rakovi, kamenice i školjke, kao i u stvarima poput meda, piva i kuhinjske soli. Primjer kuhinjske soli je posebno važan u kontekstu ovog postupka. Dakle, kuhinjska sol već u svom sastavu sadrži čestice mikro plastike. Ta je činjenica poznata dugi niz godina što ni na koji način nije utjecalo na daljnju slobodnu prodaju soli za konzumaciju, niti se navedeno oglašava na ambalaži kuhinjske soli. Do abrazije plastike dolazi na svim mjestima na kojima hrana dolazi u dodir s plastikom (npr. u bocama vode, kod miješanja tijesta u plastičnim posudama prilikom kuhanja, pa i kod mljevenja hrane). Iz navedenog slijedi da ako se mlinac za morsku sol koristi na uobičajen i predvidljiv način kao mlinac kojim se dozačinjava hrana, onda takvom uporabom ne može doći do neprihvatljive promjene u sastavu hrane. To posebice nije moguće u gore navedenim količinama, jer su one toliko neznatne i nikako ne mogu dovesti do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane. Isto je potvrđeno i u postupku koji je voden kod referentnog laboratorija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo gdje je mlinac u vidu organoleptike označen kao sukladan. Iz Ispitnog izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo se vidi da se radi o mikro plastici, jer količinu mikro plastike nastale prilikom abrazije nije bilo u mogućnosti utvrditi. Hrvatski zavod za javno zdravstvo je ispitivanja radio po protokolu za određivanje prisustva mikro plastike što je vidljivo iz Ispitnog izvješća gdje se navodi da je kao tehnika ispitivanja utvrđena pirolitičko plinska kromatografija s masenim spektrometrom. U Ispitnom izvješću nije detaljnije kategorizirana vrsta te metode, no u Ispitnom izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje je rađeno za mlinac papra istog proizvođača je izričito navedeno da je pirolitičko plinska kromatografija s masenim spektrometrom metoda koja se koristi u ispitivanju prema protokolu za određivanje mikro plastike. Za utvrđivanje važnosti količina u ovom predmetu, okrivljenik prilaže i istraživanje koje je proveo akreditirani institut za ispitivanje kvalitete namirnica GBA u Hamburgu. U navedenom istraživanju proveden je kemijski/fizički test kojim se utvrđuje udio netopivih supstanci za sporni mlinac lot. 439365 rok trajanja 18.12.2026. U tom se istraživanju kao rezultat utvrđenih netopivih supstanci navodi vrijednost 0,050 g/100 g. Navedena vrijednost je važna u kontekstu utvrđivanja količina koje bi mogle dovesti do neprihvatljive promjene u, sastavu hrane prema čl. 3. st. 1. t. (b) Uredbe (EZ) br. 1935/2004. To znači da je utvrđena vrijednost ispod granice detekcije relevantne za ovaj parametar. GBA stoga izričito navodi da se strani materijali ne mogu otkriti u količinama koje bi bile nepoželjne. GBA koristi navedenu vrijednost kao granicu koja je relevantna za ovaj parametar ispitivanja soli iz mlinca. Razlog zašto okrivljenik naglašava točan tekst Uredbe (EZ) br. 1935/2004 je i zbog same snage Uredbe. Na temelju čl. 288. St. 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije uredba ima opću primjenu, obvezujuća je u cijelosti i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. To znači da je pri odlučivanju u ovom predmetu važno izravno tumačiti tekst Uredbe s obzirom na to da ona ne mora biti prenesena u nacionalno zakonodavstvo. Sukladnost Kotanyi proizvoda s hrvatskim zakonodavstvom i europskom regulativom vidljiva je i iz činjenice kako se mlinac s morskom soli 92g (grubo/fino mljevenje) i dalje nalazi u redovitoj prodaji u ostalim državama Europske unije. To je značajno iz razloga što je u Europskoj uniji u primjeni tzv. RASFF sustav. RASFF sustav je sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje kojem je svrha brza razmjena informacija medu nadležnim nacionalnim tijelima o zdravstvenim rizicima povezanima s hranom i hranom za životinje. U Republici Hrvatskoj nadležno tijelo za HR RASFF sustav je Državni inspektorat. U stvarnoj primjeni to znači da član mreže RASFF-a, odnosno Državni inspektorat, šalje obavijest u sustav kad primi saznanje o pojavi ozbiljnog, izravnog ili neizravnog rizika za javno zdravlje povezanog s hranom i hranom za životinje. Ta informacija dolazi do Europske komisije (koja je upravitelj sustava), koja zatim tu obavijest provjerava i odmah je prosljeđuje drugim članovima mreže. Nakon primitka tih informacija druge zemlje članice provjeravaju odnose li se ti podaci na njih. Ako se predmetni proizvod nalazi na njihovu tržištu, one ga mogu slijediti na temelju informacija iz obavijesti. One šalju povratne informacije o tome što su utvrdile i koje su mjere poduzeli kako bi svim članovima RASFF-a osigurali transparentne i međusobno dostupne informacije. Ako je riječ o proizvodima iz EU-a, država članica iz koje proizvod potječe izvještava i o rezultatima istražnih postupaka u pogledu podrijetla, raširenosti i uzroka utvrđenog problema. Time se ostalim zemljama članicama omogućuje da brzo djeluju, kada i ako je to potrebno. Sve navedene informacije navedene su i na službenim stranicama Europske komisije. Važno je napomenuti da je kada zemlja članica RASFF-a ima bilo kakve informacije o ozbiljnom zdravstvenom riziku Od hrane ili hrane, mora odmah obavijestiti Europsku komisiju korištenjem RASFF sustava. Uvidom u javno dostupan RASFF sustav vidljivo je da je u ovom slučaju Državni inspektorat obavijestio Europsku komisiju putem RASFF sustava. Iz notifikacije je vidljivo i da je Republika Hrvatska jedina država koja je navedeni proizvod oglasila nesuglasnim s europskom regulativom i naložila povlačenje s tržišta, kao i uništenje proizvoda. lako je u prekršajnom nalogu izostavljena točka (a) članka 3. stavak 1. Uredbe (EZ) broj 1935/2004 koja se odnosi na materijale i predmete koji pod uobičajenim i predvidivim uvjetima uporabe, ne prenose svoje sastojke u hranu u količinama koje bi mogle ugroziti zdravlje ljudi, vidljivo je da je Državni inspektorat prethodno postupao upravo na ovoj osnovi. U Zapisniku Državnog inspektorata o izvršenom inspekcijskom pregledu od 05.07.2024. navodi se kako je Inicijalnom procjenom rizika utvrđeno da predmetna hrana može biti štetna za zdravlje ljudi. Na koju se presumpciju nadovezuje zaključak da se apsolutno radi o hrani koja je štetna za zdravlje ljudi. Na toj je osnovi kontaktiran RASFF sustav, kao što je i usmenim rješenjem naređeno obavještavanje kupaca i potrošača o opozivu mlinaca, kao i njihovo uništenje. lako je Državni inspektorat izostavio točku (a) čl. 3. st. 1. Uredbe (EZ) broj 1935/2004 za okrivljenika je upravo po toj osnovi prouzročena velika materijalna šteta kao i još veća nematerijalna šteta u vidu narušavanja ugleda društva. Nastavno, okrivljenik ima saznanja o postupku koji je proveden u Austriji povodom postupanja Državnog inspektorata u Hrvatskoj. KOTANY GmbH sa sjedištem u [adresa] je dana 4. travnja 2024. o navedenom obavijestio gospodu JFS iz Odjela za veterinarstvo i kontrolu hrane, Tijelo za kontrolu hrane i dostavio svu dokumentaciju vezanu za opoziv Kotanyi mlinca za morsku sol. Dana 18. travnja 2024. Austrijskom državnom inspektoratu su preneseni podaci o isporukama opozvane robe (datum isporuke, količinu isporuke te ime i adresa kupaca). Dana 18. studenog 2024. je Austrijska kontrola hrane zatražila je da se u kratkom roku obavijeste o mjerama koje je tvrtka Kotanyi d.o.o. poduzela u vezi s RASSF izvješćima. Dana 18. studenog 2024. KOTANYI GmbH je poslao obavijest o mjerama putem e-pošte Odjelu za veterinarstvo i kontrolu hrane, Inspekcijskom tijelu za hranu, gospodi VF i ŽF. Uz traženo dostavljeni su im sva eksperimentalna, kemijska i toksikološka ispitivanje, ekspertize LVA instituta, prigovori koji su bili poslani na Državni inspektorat, te inicijalna procjena rizika HAPIH-a na temelju koje je izdan RASFF-u. lako je državni inspektorat u Austriji o svemu detaljno obaviješten za isti proizvod u Austriji nisu poduzete nikakve daljnje mjere. Također, konkretnije vezano za točku (b) čl. 3. st. 1. Uredbe (EZ) broj 1935/2004 okrivljenik napominje da je postojao slučaj iz 2014. godine u Njemačkoj, oblast Schleswig-Holstein, gdje je ista primjedba došla od tamošnjeg Inspektorata za sigurnost hrane. U tom je slučaju bio u pitanju Mlinac za karpatsku sol. Tu su nakon dostave svih ispitivanja i ekspertize provedene u samom Državnom laboratoriju oblasti Schleswig-Holstein odbačene sve sumnje u sukladnost proizvoda te je mlinac proglašen sukladnim po svim točkama EU Uredbe 1935., dakle i po točki b) koja se odnosi na neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane. Napominju da se u tom slučaju zakonski propis interpretirao u svom izvorniku kako to i za ovaj slučaj predlaže okrivljenik. U tom se procesu izričito vodila briga o uobičajenim i predvidivim uvjetima uporabe i količini strane tvari koja bi mogla dovesti do ugroze zdravlja, promjene organoleptičkih svojstava i neprihvatljive promjene u sastavu hrane. Točnije, za navedeni predmet je zaključeno: „Za funkcionalno ispitivanje, samljeven je cijeli sadržaj svakog m/ina za sol odjednom, što je rezultiralo time da je mlin za mljevenje pokazao jasne znakove istrošenosti kao što su deformacije i izbočene strugotine i neravnine na unutarnjem zupčaničkom prstenu. U mljevenoj soli golim okom nisu vidljivi plastični komadići. Tek nakon što se sol otopi u vodi i potom filtrira, pod mikroskopom se može vidjeti nekoliko plastičnih komadića, zajedno s pijeskom, ostacima kamenja i kristalima kalcijevog sulfata. Rizik za zdravlje ljudi time je isključen, kao i svako oštećenje organoleptičkih svojstava hrane. Prema općem mišljenju stručnjaka, mlin se može smatrati prikladnim samo ako je tvrdoća svih dijelova mlina veća od tvrdoće namirnice koja se melje. U svakom slučaju, promjena u sastavu hrane mora se ocijeniti neprihvatljivom ako potrošač osjeti abraziju. U dotičnom mlinu za sol korišten je plastični POM (polioksimetilen) za mlin; POM ima reputaciju čvrstog, jakog termoplastičnog materijala kojeg karakterizira visoka površinska tvrdoća i niski koeficijent trenja. Uzimajući u obzir gore navedena razmatranja, proizvod „Karpatska sol u mlinu" koji je ispitan čini se odgovarajućom za promet sa stajališta zakona o proizvodu i hrani." Iz navedenog je citata vidljivo da je stručno stajalište takvo da je mlinac sukladan u pogledu točaka (a), (b) i (c) čl. 3. st. 1. Uredbe (EZ) broj 1935/2004, što znači i prikladan za stavljanje na tržište. Osim navedenog slučaja u Njemačkoj, u svim zemljama u kojima se prodaje navedeni proizvod, a radi se o najmanje 30 zemalja, nije bilo niti jedne daljnje primjedbe od strane potrošača ili inspektorata. Interes Državnog inspektorata za ovu vrstu proizvoda započeo je sa sličnim proizvodom konkurenta okrivljenika, neusporedivo gore kvalitete. KOTANYI mehanizam za mljevenje koristi plastični POM (polioksimetilen) koji ima reputaciju čvrstog, jakog termoplastičnog materijala kojeg karakterizira visoka površinska tvrdoća i niski koeficijent trenja. Uz to važno je napomenuti da je KOTANYI u suradnji s proizvođačem JOMA konstruirao poseban mehanizam za mljevenje soli koji se po svom obliku razlikuje od mehanizama za mljevenje začina kako bi se osigurala minimalna migracija plastičnih mikro čestica. KOTANYI neprekidno radi na poboljšanju tog proizvoda, a zbog osiguranja zdravstvene ispravnosti redovito se rade stručna ispitivanja u području kemije i toksikologije u suradnji s ovlaštenim stručnjacima i akreditiranim institucijama. Jedna od tih institucija je; LVA Institut za ispitivanje hrane u Austriji. Radi se o nacionalnom privatnom centru kompetencije i partnerstva za sva pitanja vezana uz kvalitetu, pravna i sigurnosna pitanja u prehrambenoj industriji, a u koji su poslani suprotstavljeni uzorci šarži Mlinaca morske soli koji opozvani u Hrvatskoj. U ekspertizi Instituta LVA koju je potpisala Dipl. Ing. NF kao ovlašteni stručni procjenitelj prema 93, LMSVG (članku 73, Zakona o sigurnosti hrane i zaštiti potrošača u Austriji) donijet je sljedeći zaključak: „Ne postoji materijal koji je toliko inertan da nema abrazije ili migracije materijala. Keramički mlinovi također s vremenom postaju tupi zbog abrazije. Činjenica da POM mlinci uzrokuju abraziju tijekom uporabe poznata je već dugi niz godina, ali nikada nije predstavljala prijetnju ljudskom zdravlju, jednostavno zbog male dnevne potrošnje soli iz jednokratnog mlinca. Količina abrazije tijekom namjeravane ili predvidljive uporabe ne dovodi do promjene u sastavu hrane. Nisu prekoračene nikakve granice ili smjernice. Izgled hrane se nije promijenio korištenjem Mlinca za sol. Zahtjevi iz članka 3. Uredbe (EZ) 1935/2004 su ispunjeni. Prema rezultatima provedenih istraživanja, sadašnji uzorak ne izaziva zabrinutost prema gore navedenim kriterijima procjene. Također, JOMA, proizvođač plastičnih mlinaca koji su korišteni kao ambalaža morske soli, jamči da su materijali korišteni za proizvodnju mlinaca sukladni zakonskim odredbama putem Izjave o sukladnosti proizvođača JOMA na način kako je propisano dankom 16. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1935/2004. Opoziv proizvoda i RASSF sistem uzbunjivanja pokrenut je na temelju inicijalne procjene rizika izrađene od strane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu KLASA: 541-02124-01/13 URBROJ: 396-08-03/02-24-3 od 28.03.2024. godine. U inicijalnoj procjeni rizika zaključeno je kako slijedi: "Prisutnost komadića stranog tijela u hrani od polioksimetilena (POM-a) može predstavljati izvor formaldehida kako je utvrđeno u ranijim studijama. Prisutnost i mogućnost otpuštanja ovih spojeva iz POM-a ovisi o više čimbenika, Od sirovine koja je korištena u izradi POM-a, pa do reakcije na kemijske tvari iz probavnog sustava. Za ovaj slučaj nema potvrde hoće li i na koji način reagirati strana tijela od POM-a tijekom prolaska kroz probavni trakt stoga se pretpostavlja u najgorem scenariju, da će doći i do otpuštanja nepoželjnih kemijskih tvari ukoliko dođe do konzumacije POM-a i u tom se slučaju ne može isključiti štetno djelovanje formaldehida na zdravlje". Kao što je iz navedenog citata vidljivo, zaključak o štetnosti materijala korištenom u mlincima soli donesen je na temelju presumpcija koje možda i jesu opravdane za slučaje proizvoda konkurenata okrivljenika. Međutim, za slučaj okrivljenika nije potrebno niti bi trebalo odlučivati na temelju presumpcija, jer sa sigurnošću znamo da se ne radi o POM-u koji otpušta štetne kemijske tvari, kao što znamo i da u probavnom sustavu ljudi ne dolazi do reakcija POM-a koje su štetne za ljudsko zdravlje. Okrivljenik je Državnom inspektoratu i Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH) pravovremeno dostavio toksikološka i kemijska ispitivanja kojima se znanstveno dokazano potvrđuje da su mlinci sukladni domaćoj i europskoj regulativi i prema tome apsolutno sigurni za stavljanje na tržište i uobičajenu konzumaciju. Međutim, ništa od navedenih dokaza nije bilo uzeto u obzir. Iz tog je razloga okrivljenik uložio žalbu na usmeno rješenje Državnog inspektorata za mlince pod navedenim lot brojevima i rokovima upotrebe. Povodom uložene žalbe nadležno tijelo još nije pravomoćno odlučilo. Prihvatljivost za primjenu, a time i prikladnost materijala više je puta provjerena u funkcionalnim ispitivanjima koja su proveli neovisni stručnjaci i službeni ispitni instituti te je za iste utvrđeno da ne predstavljaju ugrozu za ljudsko zdravlje i ne uzrokuju pogoršanja organoleptičkih svojstava hrane u smislu čl. 3. Uredbe (EU) br. 1935/2004. U skladu s navedenim može se zaključiti da Procjena rizika nije izrađena u skladu s uredbom 178/2002, niti su daljnje mjere određivane u skladu s načelom predostrožnosti. U Toksikološkoj procjeni rizika Mag. Dr. SF (Prisegnutog i sudski ovlaštenog vještaka za toksikologiju, farmakologiju, opću primijenjenu kemiju i opću analitičku kemiju) iz 2021. godine izrađena je procjena plastičnih čestica iz mehanizma za mljevenje koji se nalaze u mlincima za sol u pogledu toksikološkog rizika zbog migracije. U Toksikološkoj procjeni stoji da „Gotovo sva plastika koja dolazi u dodir s hranom gotovo je netopljiva unutar tjelesnih tekućina poput sline ili želučanog soka. Ipak, moguće je da se razne pomoćne tvari otope iz matrice, ali ukupna struktura čestice ostaje u biti netaknuta.” U svrhu daljnjeg održavanja visokog standarda i nedvojbenog potvrđivanja sigurnosti proizvoda ponovljena je izrada Toksikološke procjene rizika i u 2024. godini upravo za LOT broj 439365 rok trajanja 18.12.2026. koji je predmet ovog Prekršajnog naloga. U novoj Toksikološkoj procjeni rizika pod točkom 5.2. se iznosi sljedeći zaključak o provedenom istraživanju: „Pokazalo se da su čak i mala djeca s pretpostavljenom tjelesnom težinom od samo 5 kg i nerealno visokom konzumacijom soli imala izloženost koja je bila najmanje nekoliko tisuća puta do milijun puta (za formaldehid: više od 14.000 puta) ispod dopuštene izloženosti.” U navedenoj toksikološkoj procjeni rizika iz 2024. godine napravljena je čak i procjena mehaničkog rizika, te se pod točkom 5.3. navodi: „U LII”, koji se odnosi na OFI ispitno izvješće br.: 2401160 / 23766-1 K, od 17. lipnja 2024., „se spominje da se čestice mogu lako podijeliti, zbog Čega se pretpostavlja aglomeracija manjih čestica. Najveći od ovih aglomerata ima dimenziju od približno 1,5 x 0,9 mm. Čak i ako se ne uzme u obzir da se te čestice očito mogu lako razgraditi, treba napomenuti da čak i znatno veće strane tvari mala djeca lako gutaju i izlučuju. Osim toga, čestice ove veličine pojavljuju se iznova i iznova u svakodnevnoj hrani (npr. kamenčići, krhotine kostiju, ljuske oraha, pijesak u salati itd.), obično ne uzrokujući nikakve zdravstvene probleme. To predstavlja iste rizike kao j bilo koje drugo takvo strano tijelo. Vrlo je malo vjerojatno da postoje neki posebni rizici koji nadilaze uobičajene rizike. Zbog lakog raspadanja čestica ne postoji značajan rizik od oštećenja zuba” Na kraju toksikološke procjene sudski vještak tvrdi: „može se ustvrditi da nema toksikoloških rizika povezanih s migracijom ispitivanih tvari iz plastičnih čestica predmetnih mlinova za sol u želučani sok. Isto tako je malo vjerojatno, da bi moglo doći do značajnih mehaničkih rizika za probavni trakt zbog oblika i dimenzija čestica." Na temelju navedenih zaključaka sudski ovlaštenog vještaka za toksikologiju, farmakologiju, opću primijenjenu kemiju i opću analitičku kemiju jasno je vidljivo da ne postoji opasnost za ljudsko zdravlje u slučaju prolaska materijala Od POM-a kroz probavni trakt malog djeteta, a još manje odrasle osobe i to u nerealno visokim količinama. Materijal i vrsta POM-a koje sadrži materijal ambalaže u ovom slučaju dokazano nije opasan za ljudsko zdravlje. U toksikološkoj procjeni rizika Mag. Dr. SF za formaldehid stoji detaljna analiza mogućih načina interakcije formaldehida s ljudskim organizmom. U navedenoj ekspertizi znanstveno su prikazani negenotoksični i genotoksični učinci, uz empirijske izračune iz kojih je vidljivo da je nemoguće unositi količine soli koje bi bile dovoljne čak i blizu zabrinjavajućih oralnih doza formaldehida tako da rizik od nekancerogenih učinaka uslijed oralnog unosa formaldehida iz plastičnih čestica praktički ne postoji. Vjerojatnost razvoja karcinoma zbog formaldehida od abrazije mlinova soli je pak potpuno zanemariv i praktički nepostojeći. Na kraju toksikološke procjene rizika se navodi zaključak „Ukratko, praktički nema zdravstvenog rizika zbog migracije formaldehida u hranu, a koji bi mogao nastati zbog abrazije plastičnih čestica iz Mlinova za sol s POM-mehanizmima, čak i ako se koriste potpuno nerealno strogi scenariji u smislu najgoreg scenarija." Zaključno, u ovom slučaju se može isključiti štetno djelovanje formaldehida i/ili drugih kemijskih tvari koje se mogu nalaziti u POM-u na zdravlje potrošača. Dakle, iz svega prethodno navedenog može se zaključiti, da ako se mlinac koristi na uobičajen i predvidiv način kao „Mlinac kojim se dozačinjava hrana", onda takvom uporabom ne može doći do promjene organoleptičkih svojstava i do nastajanja stranog tijela u količinama koje bi mogle dovesti do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane. Odnosno, mlinac je proizveden u skladu s dobrom proizvođačkom praksom i njegovo stavljanje na tržište je u skladu sa zakonom. Okrivljenik smatra da su svi uvjeti iz čl. 3. Uredbe (EZ) br. 1935/2004 u ovom slučaju zadovoljeni. Nema dokaza da ova hrana predstavlja ugrozu za zdravlje ljudi u skladu s procjenom rizika koju savjesno i redovito provodi sam proizvođač i prije stavljanja proizvoda na tržište upravo kako bi u svakom smislu osigurao siguran proizvod za ljudsku prehranu. Također, ne može se tvrditi da dolazi do neprihvatljive promjene u sastavu hrane, niti pogoršanja organoleptičkih svojstava hrane. Budući da je I. okrivljenik uz najveću pažnju u potpunosti postupao u skladu sa zakonom, I. okrivljenik nije počinio prekršaj iz Prekršajnog naloga od 23.01.2025. Predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe. U prilogu pisane obrane dostavili su dokumentaciju kao potvrdu navoda iz obrane.
3. U tijeku dokaznog postupka sud je pročitao povijesni izvadak iz sudskog registra za I. okrivljenu pravnu osobu, priloge dostavljene uz pisanu obranu I. i II. okrivljenika, podnesak tužitelja od 10. lipnja 2025. s prilozima, ispitni izvještaj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo sa zaključcima broj: 239090 od 28. ožujka 2024. i broj: 241379, 241380 i 241382 od 2. srpnja 2024., ispitni izvještaj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar broj: 05401300/24, 05401298/24 i 05401299/24 od 3. lipnja 2024. s izjavom sukladnosti i izvadak iz prekršajne evidencije za I. i II. okrivljenike.
4. Iz cit. povijesnog izvatka iz sudskog registra za I. okrivljenu pravnu osobu razvidno je da je II. okrivljena odgovorna osoba JF jedina upisana kao direktorica I. okrivljene pravne osobe KOTANY d.o.o. s ovlaštenjem da društvo zastupa samostalno i pojedinačno.
5. Iz cit. priloga dostavljenih uz pisanu obranu razvidno je da su okrivljenici između ostalog dostavili informaciju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar "manje soli za više zdravlja" iz koje proizlazi da je sukladno preporuci Svjetske zdravstvene organizacije do 5 grama soli dnevno potrebno, preporučeno za odraslu osobu, te se dostavljaju rješenja za smanjeni unos soli u prehrani. Također je dostavljeno ispitno izvješće LVA instituta za uzorak mlinca od 4. lipnja 2024. iz kojeg proizlazi zaključak da mlinac nije promijenio izgled hrane i da nije poznato da ne postoji materijal koji je toliko inertan da nema abrazije ili migracije materijala. Činjenica da POM mlinci uzrokuju abraziju tijekom uporabe poznata je već dugi niz godina, ali nikada nije predstavljala prijetnju ljudskom zdravlju zbog male dnevne potrošnje soli iz jednokratnog mlinca. Količina abrazije tijekom predvidljive uporabe ne dovodi do promjene u sastavu hrane. Dokumentacija vezana za slučaj mlinca s karpatskom soli iz 2014. godine iz koje proizlazi da je stručno stajalište takvo da je mlinac sukladan u pogledu točaka a), b) i c) čl. 3. st. 1. Uredbe EZ br. 1935/2004 i prikladan za stavljanje na tržište. Nadalje, dostavljena je stručna procjena rizika od **.**.2021. mag. dr. LF u svezi procjene plastičnih čestica iz mehanizma za mljevenje koji se nalaze u mlincima za sol u pogledu toksikološkog rizika zbog migracija te se može zaključiti da nema toksikoloških rizika u vezi s migracijom ispitivanih tvari iz plastičnih čipova predmetnih mlinova za sol u želučani sok. Ispitno izvješće OFFI od 17. lipnja 2024. proizlazi da je prikazane čestice lako podijeliti uz pomoć skalpela što znači da se može pretpostaviti nakupina manjih čestica. Dostavljena je toksikološka procjena rizika za formaldehid, mag. dr. HF iz koje proizlazi da nema toksikoloških rizika povezanih s migracijom ispitivanih tvari iz plastičnih čestica predmetnih mlinova za sol u želučani sok, isto tako je malo vjerojatno da bi moglo doći do značajnih mehaničkih rizika za probavni trakt zbog oblika i dimenzije čestica. Također su dostavljena ispitna izvješća HZJZ-a za KOTANYI crni papar u zrnu iz kojeg se vidi da se radi o mikroplastici nastaloj prilikom abrazije.
6. Iz cit. podneska tužitelja od 10. lipnja 2025. tužitelj u bitnome se navodi da u točki. 2. pisane obrane Okrivljenik osporava nesukladnost prema zahtjevima iz čl. 3 st. 1. toč. b) Uredbe (EZ) broj 1935/2004, jer pod uobičajenom i predvidivom uporabom mlinaca u hranu se trusi strano tijelo (plastika samog mlinca) što dovodi do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane (soli), navodeći da izraz „u hranu se trusi strano tijelo” sugerira da se radi o lomljenju većih dijelova dok je zapravo riječ o abraziji mikro plastike nevidljivoj golim okom. Predmetno ljuštenje plastike od koje je su izrađeni predmetni mlinci, pri uporabi navedenih mlinaca, utvrđeno je od strane ovlaštenih i akreditiranih službenih laboratorija u Republici Hrvatskoj (Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar i Hrvatski zavod za javno zdravstvo). U ispitnim izvješćima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo su slikovni prikazi vidljivih čestica plastike, kao bijeli sloj krutih čestica koje se tijekom postupka filtriranja zadržao na filterskom kolaču od koje su izrađeni predmetni mlin i što je utvrđeno daljnjim postupkom identifikacije plastičnog dijela mlinaca (PY-GM/MS metodom), čime je nedvojbeno utvrđena prisutnost stranog tijela u mljevenoj soli, odnosno nedvojbeno se dokazuje da uobičajenom i predvidljivom uporabom predmetnih mlinaca dolazi do neprihvatljive promjene u sastavu soli. Nadalje, okrivljenik ponavlja da mu nije jasno navođenje počinjenja prekršaja stavljanija na tržište mlinaca koji su u neposrednom dodiru s hranom a ne zadovoljavaju uvjete iz čl. 3. st. 1. toč. ( b) i (c) Uredbe (EZ) broj 1935/2004 kojom se propisuje da materijali i predmeti, uključujući aktivne i inteligentne materijale i predmete, proizvode se u skladu s dobrom proizvođačkom praksom tako da pod uobičajenim i predvidivim uvjetima uporabe, ne prenose svoje sastojke u hranu u količinama koje bi mogle: (b) uzrokovati neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane ili c) uzrokovati pogoršanje organoleptičkih svojstva hrane za Državni inspektorat nisu sporne. Okrivljenici u bitnom navode kako Državni inspektorat u navedenom opisu prekršaja pozivajući se ha članak 3. Uredbe (EZ) broj 1935/2004 nije u cijelosti prenio članak, te obranu temelje na dva ključna elementa koja se odnose na uobičajenu i predvidivu uporabu predmetnih mlinaca te količinu sastojaka koje se prenose u hranu. Obranu baziraju na način da prosječni potrošač ne koristi sol u količinama koje bi odgovarale sadržaju cijelog mlinca prilikom jedne dnevne konzumacije, a sve ciljem da ukažu/dokažu da mlinac nije ispitan pod predvidivim uvjetima uporabe, odnosno kao kod zasoljivanja hrane. Nadalje, navode koje su prosječene količine soli koje jedu potrošači u RH dnevno, a time žele dokazati da je ispitivanje izvedeno pod nerazumnim, i neuobičajenim uvjetima uporabe, odnosno da potrošači tolike količine soli neće pojesti. Time obrana zapravo želi u potpunosti izokrenuti smisao članka 3. Uredbe 1935/2004, a koji govori o uvjetima za materijale i propisuje uvjete te navodi da ti materijali moraju biti proizvedeni u skladu s dobrom proizvođačkom praksom tako da pod uobičajenim i predvidljivim uvjetima uporabe ne prenose sastojke u hranu u količinama koje mogu ugroziti zdravlje, izazvati neprihvatljive promjene u sastavu hrane i pogoršati organoleptička svojstva hrane. Tužitelj navodi da nigdje u Uredbi se ne spominje vrijeme korištenja tih materijala, jer je sasvim jasno i logično da se odnosi za vrijeme cijelog njihovog „životnog” vijeka, znači dok ih potrošač koristi (u ovom slučaju mlinac sol dok god u njemu ima soli). Činjenica je da će svaki potrošač mlinac kupiti za sebe i svoje kućne potrebe i potpuno je irelevantno hoće li soliti hranu u jednom danu ili kroz više dana, jer će opet u konačnici pojesti sve otrušene komadiće plastike iz mlinca skupa sa soli. S obzirom da je navedeno da su ispitivanja provedena na predvidljiv način, okretanjem mlinca kod soljenja i da su svi laboratoriji na isti način proveli ispitivanja smatramo da nije relevantno, niti povezivo sa slučajem uopće navoditi prehrambene navika uvezano za konzumaciju soli sa kvalitetom izrade mlinaca za sol. Na navode okrivljenika da prema izračunu mlinci zaista otpuštaju abrazijom 0,0021 g plastike u hranu po danu uzimajući podatke o konzumaciji soli, smatrajući da se radi o mikro plastici. Pojašnjenja radi, tužitelj napominje da niti jednom Uredbom nije propisana količina POM-a (ili bilo kojeg drugog plastičnog materijala) koji se može otpuštati abrazijom/ljuštenjem/lomljenjem u hranu, iz jednostavnog razloga što ona uopće nije dopuštena, odnosno smatra se stranim tijelom u hrani. Naime, Europska komisija je donijela Uredbu 10/2011 o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i u čl. 1. navela da je to posebna mjera u smislu čl. 5. Uredbe 1935/2004. Člankom 5. Uredbe 1935/2004 navedeno je da se takvim posebnim Uredbama propisuju: popis tvari odobrenih za uporabu u proizvodnji materijala i predmeta, popis(e) odobrenih tvari ugrađenih u aktivne ili inteligentne materijale i predmete u dodiru s hranom, ili popis(e) aktivnih ili inteligentnih materijala i predmeta i prema potrebi, posebne uvjete uporabe tih tvari i/ili materijala i predmeta u kojima su ugrađeni; (c) standarde čistoće za tvari iz stavka; posebne uvjete uporabe za tvari iz stavka (a) i/ili materijale i predmete u kojima se koriste; posebna ograničenja migracije određenih sastojaka ili skupina sastojaka u ili na hranu uzimajući u obzir druge moguće izvore izlaganja tim sastojcima; ukupno ograničenje migracije sastojaka u ili na hranu; odredbe čiji je cilj je zaštititi zdravlje ljudi od opasnosti koje proizlaze iz oralnog kontakta s materijalima i predmetima; ostala pravila radi osiguranja sukladnosti s člancima 3. i 4.; osnovna pravila o provjeri sukladnosti s točkama od (a) do (h); (j) pravila o prikupljanju uzoraka i metodama analize radi provjere sukladnosti s točkama od (a) do (h); posebne odredbe radi osiguranja sljedivosti materijala i predmeta uključujući odredbe koje se odnose na trajanje čuvanja evidencije ili odredbe kojima bi se, prema potrebi, omogućila odstupanja od zahtjeva članka 17.; dodatne odredbe o označivanju za aktivne i inteligentne materijale i predmete; odredbe kojima se od Komisije traži da uspostavi i održava javno dostupan Registar Zajednice; posebna pravila postupanja kojima se, prema potrebi, prilagođava postupak iz članaka 8. do 12. ili ga čine primjerenim za odobrenje određenih vrsta materijala predmeta i/ili postupaka korištenih u njihovoj proizvodnji, uključujući, prema potrebi, postupak pojedinačnog odobrenja tvari, postupka ili materijala ili predmeta odluko upućenom na podnositelja zahtjeva. Tom Uredbom se člankom 5. propisuju odobrene tvari E koje se mogu upotrebljavati u proizvodnji plastike. Dakle, u ovom slučaju propisani su monomeri i aditivi te druge tvari za dobivanje plastičnog mlinaca u proizvodnji (u ovom slučaju radi plastičnom materijalu (POM) koji je gotova plastika. Uredba dalje navodi u članku 11. da sastojci plastičnih materijala ne smiju prelaziti u hranu u količinama koje su veće od granica specifične migracije iz Priloga I. Dakle, polimeri, kao što je POM (gotovi plastični materijal) ne bi smjeli puštati sastojka iznad propisanih količina iz Priloga I. te Uredbe. Ovdje se govori o sastojcima materijala, a ne o samom materijalu. Razlog tome je što Uredba uopće ne predviđa da se bilo koji materijal može trusiti/ljuštiti/abrazirati i na taj način kao strano tijelo prenositi sastojke i izazivati promjene u sastavu hrane. Stoga takav materijal, zaključuju, nije prikladan za određenu svrhu kao što je ovdje slučaj, jer gotovi plastični materijal jest prikladan za mekše začinske materijale (papar-što je dokazano analizom u okviru službene kontrole), ali nije prikladan za krupnu morsku sol koja zbog svoje tvrdoće, korištenjem predvidljivim uvjetima uporabe izaziva abraziju samog tijela mlinca. Ukoliko okrivljenici, odnosno proizvođač, smatra da je otpuštanje sastojaka iz mlinca tijekom uporabe dopušteno tada bi takve tvari trebale biti regulirane člankom 4. Uredbe(EZ) br. 1935/2004, jer bi se u tom slučaju radilo o aktivnoj ambalaži koja smije izazvati promjene u sastavu ili organoleptičkim svojstvima hrane pod uvjetom da su te promjene sukladne odredbama Zajednice. Vezano uz postupanje po RASFF obavijesti na koje obrana ukazuje, zemlje članice podnose obavijesti u EU RASFF sustav koje se provjeravaju od strane Europske Komisije i šalju se drugim članovima mreže na koju se predmetna obavijest odnosi. Europska Komisija je prihvatila obavijest RH pod brojem 2024.2553 klasificiranu kao „Alert notification” (Hitna obavijest), te je pogledu rizika kategorizirana kao potencijalni rizik za zdravlje potrošača, na jednak način kako je navela i Hrvatska agencija za poljoprivredu u Inicijalnoj procjeni rizika. Postupanje drugih zemalja ovisi je li sporna hrana istog roka trajanja distribuirana u druge zemlje, i ako jest, dostavlja se na postupanje uključenim zemljama. Ova je obavijest/notifikacija uključivala samo Hrvatsku gdje su sporni LOT-ovi isporučeni te Austriju kao zemlju proizvođača. Tužitelj dalje navodi da je nesporna činjenica da je EK prihvatila obavijest RH i svrstala je u najrizičniju kategoriju ALERT. Naime, EK može izreći nekoliko vrsta obavijesti: Alert notification (Hitna obavijest), Information notification for attention (Obavijest na znanje), News (Novosti) itd. Ova je obavijest označena najvišom razinom rizika, a zbog stranog tijela u hrani koje potječe iz samog materijala mlinca koji se kod uporabe ljušti/abrazira u hranu. U privitku su dostavili u odobrenu RASFF obavijest Europske Komisije za ovaj predmetni slučaj. Napominje da u postupku odobrenja obavijesti zaprimljene od neke zemlje članice EK može uzimajući u obzir zakonodavstvo i rizik za zdravlje ljudi, odbiti obavijest ili promijeniti vrstu /kategoriju obavijesti. U prilogu su dostavili sličnu obavijest - Alert notification br. 2024.3660 iz istog EU RASFF sustava gdje se također radilo o nesukladnom mlincu s Himalajskom soli drugog proizvođača također nesukladan zbog ljuštenja plastičnih dijelova mlinca u hranu, po kojoj su postupale i druge zemlje EU, konkretno Mađarska i Slovenija koje su predmetni proizvod povukle s tržišta, odnosno opozvale od potrošača. Također, su na znanje dostavili još jedan primjer obavijesti 2024.0695 koja se odnosila na mlinac za mak (Poppy Seeds Grinder) u kojem je utvrđeno da dolazi do ljuštenja površine materijala mlinca navodeći da je isto protivno Uredbi (EZ) br. 1935/2004, a rizik je kategoriziran kao potencijalni rizik za zdravlje potrošača. Prema ovoj obavijesti navedene su 2 EU zemlje (Mađarska i Slovačka) koje su provele mjere povlačenja s tržišta nesukladnog proizvoda. Tužitelj smatra da niti jedan navod iz obrane nije stručno doveo u pitanje ono što je nedvojbeno utvrđeno ovim postupkom i to da su službenim uzorkovanjima na tržištu RH predmetnog mlinaca provedena ispitivanja u službenim i referentnim laboratorijima RH prilikom čega je nedvojbeno analitički dokazano da prilikom uobičajene i predvidive uporabe mlinca dolazi do njihove abrazije/ljuštenja/guljenja a zbog čega dovode do neprihvatljive promjene u sastavu hrane (soli) što je protivno odredbi iz čl. 3. st.1. toč. (b) Uredbe (EZ) broj 1935/2004, da su promjene u hrani neprihvatljive, jer se radi o stranim tijelima u hrani te da je postupanja Državnog inspektorata prijavom u EU RASFF sustav prihvatila i Europska Komisija, a rizik koji obrana dovodi u pitanje EK je označila kao „potencijalno ozbiljan" odnosno „potencijalni rizik" što je u skladu i s procjenom rizika koju je izradila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.
Branitelj I. i II. okrivljenika, mr. ZF, odvjetnik iz [adresa] očitujući se na dio navoda iz podneska tužitelja od 10. lipnja 2025. koji navodi njima kao I. i II. okrivljeniku idu u prilog. Radi se o navodima gdje stoji da tužitelj u prilogu i na znanje dostavlja sudu sličnu obavijest "Alert notification" br. 2024.3660 iz istog EU RASFF sustava gdje se također radilo o nesukladnim mlincima s himalajskom soli drugog proizvođača koji je također nesukladan zbog ljuštenja plastičnih dijelova mlinca u hranu, po kojoj su postupile i druge zemlje EU, konkretno Mađarska i Slovenija koje su predmetni proizvod povukle s tržišta, odnosno opozvale od potrošača. Ovi navodi govore o tome da je Državni inspektorat u sustav RASFF prijavio drugog proizvođača na kojeg su reagirale Mađarska i Slovenija i taj proizvod povukle s tržišta. Budući da je proizvod KOTANYI morska sol također prijavljen u RASFF sustav činjenica je da niti jedna zemlje Europske unije nije taj proizvod povukla s tržišta, što ukazuje na ispravnost njihovog proizvoda.
7. Iz cit. ispitnih izvještaja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo sa zaključcima broj: 239090 od 28. ožujka 2024. i broj: 241379, 241380 i 241382 od 2. srpnja 2024. razvidno je da su referentni uzorci KOTANYI morska sol jodirana 92 grama, mlinac, najbolje upotrijebiti do 18. 12. 2026., referentni uzorci KOTANYI morske soli jodirane s rokom uporabe 04.07.2026. i referentni uzorci KOTANYI morske soli jodirane s rokom uporabe 09.09.2026. Napravljena je usporedba masenih spektara, integriranih masenih spektara te pirograma mehanizma za usitnjavanje i filtarskog kolača priređenog uzorka soli. Nakon provedenog postupka, dokazana je prisutnost stranog tijela od poli(oksimetilena) (POM-a) koji odgovara vrsti materijala od kojeg je napravljen mehanizam za usitnjavanje te referentni uzorci nisu sukladni zahtjevima čl. 3. st. 1. toč. b) Uredbe EZ od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom, jer pod uobičajenom i predvidivom uporabom ambalaže u hrani može nastati strano tijelo što dovodi do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane. U prilogu ispitnih izvještaja dostavljen je i slikovni prikaz filtriranih, vidljivih čestica plastike koje odgovaraju materijalu od kojeg je napravljen mlinac za usitnjavanje.
8. Iz cit. ispitnih izvještaja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar broj: 05401300/24, 05401298/24 i 05401299/24 od 3. lipnja 2024. s izjavom sukladnosti razvidno je da analizirani uzorci soli nisu sukladni zahtjevima čl. 12. st. 2 podst. 13. Zakona o hrani, jer su zapakirani u ambalažu za koju je dokazano da otpušta tvari koje su štetne za zdravlje ljudi te su hranu učinile štetnom za zdravlje ljudi. Također analizirani uzorci soli nisu sukladni zahtjevima čl. 12. st. 3. podst. 2. Zakona o hrani, jer sadrže strane tvari za koje se može osnovano sumnjati da su prisutne i u ostatku serije te se smatraju neprikladnim za prehranu ljudi. Također analizirani uzorci ambalaže nisu sukladni zahtjevima čl. 3. st. 1. toč. b) Uredbe EZ od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom, jer se površina mlinca izrađenog od plastike prilikom mljevenja soli ljušti, čestice plastike se miješaju sa soli što uzrokuje neprihvatljivu promjenu u njenom sastavu te se uzorak smatra zdravstveno neispravnim.
9. Iz cit. prekršajne evidencije razvidno je da su I. i II. okrivljenici prekršajno osuđivani, ali ne za istovrsni prekršaj.
10. U završnoj riječi predstavnica I. okrivljene pravne osobe UF navela je da u cijelosti ostaje kod navoda pisane obrane.
11. U završnoj riječi branitelj I. i II. okrivljenika, mr. ZF, odvjetnik iz [adresa] naveo je da se želi očitovati na pravni segment ovog prekršajnog postupka vezano za odgovornosti i kaznu. U tom smislu predlaže primjenu čl. 4. Prekršajnog zakona koji navodi da nitko ne može biti kažnjen, niti se prema njemu može primijeniti druga prekršajnopravna sankcija ako nije kriv za počinjenje prekršaja, a oni kao obrana tvrde da ni I. ni II. okrivljeni nisu krivi za prekršaj koji im se stavlja na teret. Podredno predlažu oslobođenje od kazne temeljem čl. 38. st. 2. Prekršajnog zakona u kojem slučaju sud može osloboditi od kazne počinitelja kada je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja. Uopće nije sporno da su svi lot-ovi morske soli koja je predmet ovog postupka, povučeni iz maloprodaje i na odgovarajući način zbrinuti čime je počinitelj otklonio, a ne samo umanjio posljedice prekršaja. Dodao je da I. okr. pravna osoba niti u prekršajnom niti u upravnom postupku nije pravomoćno osuđena.
12. Analizirajući obranu okrivljenika i provedeni dokazni postupak, te ocjenjujući dokaze u smislu čl. 88. st. 2. Prekršajnog zakona, sud smatra utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret. Ovako utvrđeno činjenično stanje temelji se na provedenim ispitivanjima u ovlaštenim službenim laboratorijima Republike Hrvatske. Prema ispitnim izvještajima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar nedvojbeno proizlazi da referentni uzorci nisu sukladni zahtjevima čl. 3. st. 1. toč. b) Uredbe EZ od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom, jer se površina mlinca izrađenog od plastike prilikom mljevenja soli ljušti, čestice plastike se miješaju sa soli što uzrokuje neprihvatljivu promjenu u njenom sastavu te se uzorak smatra zdravstveno neispravnim. Jednako tako prema ispitnim izvještajima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nakon provedenog postupka, dokazana je prisutnost stranog tijela od poli(oksimetilena) (POM-a) koji odgovara vrsti materijala od kojeg je napravljen mehanizam za usitnjavanje te referentni uzorci nisu sukladni zahtjevima čl. 3. st. 1. toč. b) Uredbe EZ od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom, jer pod uobičajenom i predvidivom uporabom ambalaže u hrani može nastati strano tijelo što dovodi do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane. Stoga sud smatra utvrđenim da su okrivljenici stavljanjem navedenih proizvoda na tržište počinili djelo prekršaja na način i pod uvjetima kako im je optužnim aktom stavljeno na teret. Okolnosti koje okrivljenici u svojoj obrani navode da čestice plastike koje se mogu naći u navedenoj morskoj soli ne dovode do njezine promjene i nemaju štetni utjecaj na zdravlje, iako ne osporavaju činjenicu da prilikom mljevenja soli dolazi do abrazije te navode prosječne količine soli koje konzumiraju potrošači RH, sud nije prihvatio, jer čl. 3. Uredbe 1935/2024 koji propisuje uvjete za materijale jasno navodi da ti materijali moraju biti proizvedeni u skladu s dobrom proizvođačkom praksom tako da pod uobičajenim i predvidljivim uvjetima uporabe ne prenose sastojke u hranu u količinama koje mogu ugroziti zdravlje, izazvati neprihvatljive promjene u sastavu hrane i pogoršati organoleptička svojstva hrane. Dakle, niti jedna Uredba ne propisuje količinu plastičnog materijala koji se može otpuštati u hranu, iz razloga što isto nije dopušteno i smatra se stranim tijelom u hrani. Stoga sud nije prihvatio obranu okrivljenika u dijelu u kojem navode da čestice plastike koje se nakon mljevenja mogu naći u samoj morskoj soli ne dovode do promjene i nemaju štetnog utjecaja na zdravlje, jer iz izvješća tvrtke OFI od 17. lipnja 2024. proizlazi da su nakon filtriranja u soli pronađeni ostaci, ali nije specificiran njihov utjecaj na sastav same soli, a ekspertiza LVA od 4. lipnja 20224. sadržava zaključke donesene na temelju dostavljene dokumentacije bez provođenja ispitivanja te nisu od utjecaja na rezultate ispitivanja provedenih u službenim i ovlaštenim laboratorijima RH. Budući da su okrivljenici predmetnu sol stavili na tržište, iz navedenog proizlazi i odluka o krivnji. Imajući u vidu vrstu prekršaja i način počinjenja istoga, radi se o trajnom prekršaju sukladno čl. 16. st. 2. Prekršajnog zakona odnosno upravo danom utvrđenja prekršaja dana 01. ožujka 2024. godine. Slijedom navedenoga, obranu okrivljenika sud nije prihvatio, držeći ju neutemeljenom i usmjerenom ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti, stoga su proglašeni krivim i kažnjeni kao u izreci presude. Pri tome valja napomenuti da je sud iz činjeničnog opisa ispustio toč. c) iz čl. 3. st. 1. Uredbe (EZ br. 1935/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom, jer provedenim postupkom nije utvrđeno pogoršanje organoleptičkih svojstava predmetne soli.
13. Odlučujući o vrsti i mjeri prekršajne sankcije, Sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da ista bude lakša ili teža za okrivljenike, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njihovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost osobnih i društvenih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja te je okrivljenicima kao olakotnu okolnost cijenio prekršajnu neosuđivanost i činjenicu da su sporne proizvode povukli s tržišta, dok otegotne okolnosti nisu nađene. Cijeneći sve okolnosti koje se tiču prekršaja i počinitelja, Sud je okrivljenicima izrekao novčane kazne u označenom iznosu, primjenjujući odredbu o ublažavanju kazne iz čl. 37. Prekršajnog zakona, smatrajući da će se upravo takvim kaznama u potpunosti postići svrha kažnjavanja te da će iste dovoljno utjecati na okrivljenike da ubuduće ne čine prekršaje, kao i na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline, te pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Sud je primijenio i odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona na način da im je omogućio da plaćanjem dviju trećina izrečene novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti.
14. Na temelju u izreci citiranih odredbi Prekršajnog zakona I. i II. okrivljenici su dužni naknaditi troškove postupka u paušalnom iznosu odmjerenom prema složenosti i duljini trajanja postupka.
U Zagrebu, 4. prosinca 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Lea Jagatić
FF
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pisano Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u dva istovjetna primjerka putem ovog suda na adresu Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj.
Dostaviti:
1. I. okrivljena pravna osoba KOTANY d.o.o., [adresa],
2. II. okrivljena odgovorna osoba JF, [adresa],
3. Branitelj, odvjetnik mr. ZF, [adresa],
4. Tužitelj, Državni inspektorat, Sektor sanitarne inspekcije, Služba sanitarne inspekcije za hranu i planiranje službenih kontrola,
5. Spis.
