Poslovni broj: Pn-1238/2019-56

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Snježani Karlušić, u pravnoj stvari tužiteljice VĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Zoranu Galiću, odvjetniku iz Zagreba, Selska cesta 90 B - Hruševečka 3, protiv tuženika Grada Zagreba iz Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, zastupan po generalnom punomoćniku Andru Mrljku, odvjetniku iz Zagreba, Folnegovićeva ulica 6a, prema generalnoj punomoći Su-569/2024, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave, zaključene dana 28. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice Zorana Galića, odvjetnika i generalnog punomoćnika tuženika Andre Mrljka, odvjetnika prema generalnoj punomoći Su-569/2024, dana 4. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu iz Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, isplatiti tužiteljici EĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete iznos od 2.650,00 eura (slovima: dvije tisuće šesto pedeset eura ) sa zakonskim zateznim kamatama od 25. ožujka 2019. do 31. prosinca 2022. po stopi zatezne kamate određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referente stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja te godine, a za drugo polugodište referenta stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referenta stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu iz Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, isplatiti tužiteljici EĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete iznos od 656,00 eura (slovima: šesto pedeset šest eura ) sa zakonskim zateznim kamatama od 25. ožujka 2019. do 31. prosinca 2022. po stopi zatezne kamate određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referente stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja te godine, a za drugo polugodište referenta stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referenta stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu iz Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, nadoknaditi parnične troškove tužiteljici EĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu 3.225,14 eura (slovima: tri tisuće dvjesto dvadeset pet eura i četrnaest centi) sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja presude, 4. prosinca 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referente stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja te godine, a za drugo polugodište referenta stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referenta stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

IV. Odbija se tuženik Grad Zagreb iz Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, za nadoknadom troškova postupka u iznosu 2.300,00 eura (slovima: dvije tisuće tristo eura).

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi zaprimljenoj dana 8. svibnja 2019. navodi da je stradala 23. listopada 2018. oko 14,00 sati kao pješakinja, u Zagrebu, na pješačkoj stazi u [adresa]. Pri povratku iz KBC Zagreb prema parkiralištu na kojem ju je čekao suprug, stala je nogom u oštećenje (rupu) na stazi, pala i ozlijedila se. U pomoć joj je priskočila slučajna prolaznica GĐ i pomogla joj da dođe do vozila u kojem ju je čekao suprug, koji je također prišao u pomoć kada je vidio da je tužiteljica pala.

2. Tužiteljica je ozlijeđena na javnoj površini za čije održavanje je sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu odgovorna jedinica lokalne samouprave, dakle Grad Zagreb. Nije sporno kako održavanje javno prometnih površina spada među komunalne djelatnosti, a nije sporno niti da pješačka staza u [adresa] predstavlja javno prometnu površinu koja je namijenjena kretanju pješaka.

3. U predmetnom štetnom događaju tužiteljica je zadobila ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji.

4. U konačno postavljenom tužbenom zahtjevu u podnesku 6. ožujka 2025. nakon provedenog medicinskog vještačenja, tužiteljica potražuje za neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos o 2.650,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 25. ožujka 2019. ( podnošenje odštetnog zahtjeva) do isplate, za imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu iznos od 656,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 25. ožujka 2019. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate kao i trošak parničnog postupka od donošenja presude do isplate (list 123-124 spisa).

5. Tuženik se na raspravi dana 28. listopada 2025. protivio preinaci tužbe (list 126 spisa).

5. a) Na raspravi održanoj dana 28. listopada 2025. dopuštena je preinaka tužbe kao u podnesku dana 6. ožujka 2025. budući da tužiteljica bez provođenja medicinskog vještačenja nije mogla točno odrediti tužbeni zahtjev tako da je ista preinaka svrsishodna za konačno rješenje spora između stranaka, a sukladno čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08 - ispr. i 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP-a).

6. U odgovoru na tužbu tuženik Grad Zagreb osporava nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju, odgovornost te osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, kao i nepostojanje uzročno-posljedične veze između navodnog štetnog događaja te navodnih ozljeda tužiteljice (list 19-21 spisa).

7. Među strankama je sporno: pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja, odgovornost za predmetni štetni događaj, osnovanost i visina tužbenog zahtjeva te uzročno posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda tužiteljice.

8. U tijeku postupka izvršeno je čitanje slijedeće dokumentaciju u spisu: medicinske dokumentacije za tužiteljicu ( list 5-11 spisa), odštetni zahtjev tužiteljice (list 13-15 spisa), dopis Grada Zagreba od 12. travnja 2019. (list 16 spisa), zdravstveni karton tužiteljice na CD (list 108 spisa), nalaz i mišljenje vještaka prim. dr. Zorana Veira, spec. kirurga (list 68-69 spisa) te usmeno očitovanje istog na raspravi dana 5. veljače 2024. (list 82-83 spisa), dopunsko medicinsko vještačenje po vještaku mr. sci. dr. KĐ, spec. kirurgu (list 115 spisa), saslušana je svjedokinja GĐ (list 31-32 spisa), saslušana je tužiteljica (list 37-38 spisa), proveden je očevid 22. svibnja 2022. (list 44-47 spisa), te je izvršen uvid u isprint fotografija dostavljen po tužiteljici (list 12 spisa) i učinjen na očevidu (list 48a).

9. Glede nastanka štetnog događaja saslušana je tužiteljica i svjedokinja GĐ te je proveden očevid.

10. Iz iskaza tužiteljice je razvidno da se štetni događaj dogodio kada se vraćala iz bolnice KBC Zagreb (zvano Rebro) i išla prema parkiralištu gdje joj je suprug bio parkiran. Opisuje da kada je izašla iz bolnice KBC Zagreb je krenula lijevo po obilježenom pješačkom prijelazu i išla je ravno, a onda je skrenula prema lijevo prema parkiralištu, dok je hodala gledala je ravno i gdje joj je suprug i iznenada pala prema naprijed na desnu stranu i odmah ju je počela boljeti ruka i koljena jer je pala na koljena. Bolio ju je lakat i ramena, jaukala je i prišla joj je jedna gospođa koju nije poznavala i pomogla joj da ustane i primijetila je dvije rupe ispred šahta na kojem je pala. Gospođa ju je otpratila do supruga koji je bio na parkiralištu. Taj dan kada se dogodio štetni događaj nije išla kod doktora već je pila tablete protiv bolova i stavljala obloge, međutim kada joj je ruka otekla i više se nije mogla okretati se javila doktoru 26. listopada 2018. Od obuće je imala niske cipele i u ruci je imala ručnu torbu i vrećicu sa dokumentima (list 37-38 spisa).

11. Iz iskaza svjedokinje GĐ je razvidno da neposredno nastanak štetnog događaja nije vidjela jer je bila zaokupljena svojim hodom i bila je korak iza tužiteljice, ali je čula: "Bum!" i onda je primijetila gospođu koja je već bila na podu, držala se za rame i jako je jaukala. Pomogla joj je da ustane i otpratila je do parkiralište gdje joj je bio suprug. Na mjestu gdje je tužiteljica ležala bio je metalni šaht i dvije rupe veličine kao šake su se nalazile ispred šahta, otprilike 20 cm prije. Tužiteljicu je zatekla iza zgrade [adresa]. Tužiteljica je imala cipele s niskom petom, ručnu torbicu i malu vrećicu u kojoj su joj vjerojatno bili dokumenti iz bolnice. Nakon što joj je pokazana fotografija na listu 12, svjedokinja je potvrdila da je to mjesto gdje je tužiteljica pala. Mjesto događaja je izmijenjeno jer su rupe pokrpane, a što je nedavno vidjela (list 31-32 spisa).

12. Na očevidu dana 22. svibnja 2022. je tužiteljica pokazala rupu na koju je pala pored šahta, a koja se nalazi na pješačkoj stazi u [adresa], a koja rupa je u vrijeme događaja bila pokrpana betonom. Svjedokinja GĐ je pokazala mjesto gdje je našla tužiteljicu - na travnatom dijelu, udaljenost od šahta oko jedan metar (list 46 spisa).

13. Prihvaćen je iskaz svjedokinje GĐ kao vjerodostojan i objektivan u odnosu na mjesto gdje je pronašla tužiteljicu koji je pokazan na očevidu, te iskaz iste glede obuće koju je nosila tužiteljice i stvari te činjenice da je čula: "Bum!", dok nije prihvaćen iskaz svjedokinje dan na raspravi da je tužiteljicu našla pored metalnog šahta na pješačkoj stazi, budući da ljudi bolje pokazuju mjesto gdje se nešto dogodilo kada dođu na to mjesto.

14. Prihvaćen je iskaz tužiteljice budući da je iskaz tužiteljice dan životno i logično, a i u suglasju je sa činjenicama utvrđenim u medicinskoj dokumentaciji. Sasvim životno i logično je da je do štetnog događaja došlo na način da se tužiteljica spotaknula na rupu pored metalnog šahta u [adresa] i pala.

15. Na temelju provedenih dokaza (saslušanja tužiteljice i svjedokinje GĐ ) te provedenog očevida je utvrđeno da se tužiteljica kretala pješakom stazom u [adresa] te se kod kućnog broja 113 spotaknula na rupu veličine ručne šake kod metalnog šahta i pala.

16. Iz iskaza tužiteljice je razvidno da je oštećenje, rupa na pješačkoj stazi kod metalnog šahta bila uzrok pada tužiteljice.

17. Tuženik osporava uzročno-posljedičnu vezu, ali ne navodi razloge te su prigovori tuženika neosnovani jer čitanjem medicinske dokumentacije, a i iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka prim dr. sc. Zorana Veira, spec. kirurga i saslušanja tužiteljice razvidno da postoji uzročno-posljedična veza između štetnog događaja tj. pada na pješačkoj stazi uslijed oštećenja, rupe kod metalnog šahta u pješačkoj stazi te je utvrđen slijed liječenja upravo radi ozljeda zadobivenih uslijed pada.

18. Člankom 2. Odluke o komunalnom redu (Narodne novine, broj: 6/14, 16/14, 22/14, 25/15 i 6/17; u daljnjem tekstu: Odluka) javne površine se razvrstaju u javno prometne površine, javne zelene površine i ostale površine, pri čemu se javno prometnim površinama smatraju nerazvrstane ceste ( trgovi, mostovi, podvožnjaci, nadvožnjaci, pothodnici, nathodnici, pješački prolazi, pješačke zone, pješačke staze, tuneli, parkirališta, javne garaže, nogostupi, biciklističke staze, stajališta javnog prometa, javna stubišta i sl. površine).

19. Zakonom o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, broj: 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03-pročišćeni tekst, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15; dalje: ZKG) je propisano da tuženik kao jedinica lokalne samouprave je dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti (čl. 2. st. 2. ZKG), a prema čl. 3. istog Zakona u komunalnu djelatnost spada i održavanje javnih površina.

20. Budući da je tužiteljica pala na javnoj površini, a istu je dužan održavati upravo tuženik na temelju čl. 2. st. 2. i čl. 3. ZKG u svezi čl. 2. Odluke, stoga je tuženik pasivno legitimiran pa je prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika neosnovan.

21. Prema čl. 1084. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15; dalje: ZOO-a): osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost.

22. Glede odgovornosti tuženika, a temeljem čl. 1084. ZOO-a, utvrđeno je da je tužiteljica pala zbog rupe na pješačkoj stazi u [adresa] unatoč kretanju koje odgovara normalnom hodu i primjerenoj obući, cipelama na nisku petu te nije nađen nijedan razlog koji bi upućivao na zaključak da bi tužiteljica u bilo kojem omjeru pridonijela nastanku štetnog događaja te postoji odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja.

23. U konkretnom slučaju propust tuženika da propisno održava javnoprometnu površinu (pješačku stazu) odnosno sanira neravninu, rupu na pješačkoj stazi, posljedično je dovela do ozljede tužiteljice koja nije ni na koji način doprinijela nastanku štetnog događaja jer je imala primjerenu obuću i kretala se prosječnim i uobičajenim pješačkim hodom, a nije bilo nikakvog upozorenja na oštećenje na javnoj površini, a pješaci, ovdje tužiteljica očekuju da je javna površina previđena za bezopasan prolazak pješaka.

24. Prema Odluci, tuženik je dužan obavljati nadzor nad provođenjem Odluke te u tu svrhu ima osnovano redarstvo (čl.104. Odluke). Prema tome iz obveze Grada Zagreba da vrši nadzor nad stanjem javnih površina odnosno na njihovu ispravnost za korištenje proizlazi i odgovornost tuženog Grada Zagreba za nastanak štete koja je posljedica neprovođenje odgovarajućeg nadzora, što je u konkretnom slučaju imalo za posljedicu da se javna površina predviđena za bezopasan prolazak pješaka bila u takvom stanju koja je dovela do ozljede tužiteljice kao pješakinje. Budući da rupa kod metalnog šahta na javnoj površini nije bila sanirana, a na istu se spotaknula tužiteljica prilikom hodanja i pala te zadobila ozljede stoga postoji odgovornost tuženika za štetu zbog propusta u održavanju javnoprometnih površina u gradu na temelju čl. 1084. ZOO-a.

25. Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po prim. dr. sc. Zoranu Veiru, spec. kirurgu.

26. Iz nalaza i mišljenja vještaka prim. dr. sc. Zorana Veira, spec. kirurga je razvidno da je tužiteljica zadobila: prijelom glavice desne palčane kosti u zglobu lakta. Tužiteljica je inicijalno pregledana dana 26. listopada 2018. u KBC Sestre milosrdnice radi otekline i bolnosti desnog lakta. Učinjena je RTG obrada, verificira se unutar zglobni prijelom glavice palčane kosti sa pomakom ulomaka. Učini se imobilizacija nadlaktičnom longetom te se otpušta na kućno liječenje uz date upute. U nastavku liječenja provodi kontrole kirurga. Obavila je fizikalnu terapiju. Liječenje se stabiliziralo 4. ožujka 2019.

27. Iz nalaza i mišljenja vještaka je razvidno da je tužiteljica ozlijeđena u predmetnom štetnom događaju, a uslijed ozljeda je trpjela fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju dva dana kumulativno, srednjeg intenziteta u trajanju sedam dana te slabijeg intenziteta još narednih pedeset dana ( uključuje i razdoblje razgibavanja).

28. Tužiteljica je pretrpjela tzv. primarni strah koji se javlja u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja koji je bio intenzivan i kratkotrajan. Tužiteljica je pretrpjela tzv. sekundarni strah koji se javlja zbog tjelesnih ozljeda i brige za ishod liječenja jakog intenziteta u trajanju jednog dana, srednjeg intenziteta u trajanju tri dana, a slabijeg intenziteta u trajanju još deset dana.

29. Uslijed ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju kod tužiteljice je došlo do smanjenja životne aktivnosti u omjeru 5% zbog tegoba sa desnim laktom, a koje se tegobe manifestiraju uvidu povremene bolnosti i reduciranih kretnji u blažem stupnju.

30. Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega za vrijeme provedenog liječenja, mirovanja (kod kuće) i to 4 sata kroz 20 dana, potom 2 sata kroz 6 tjedana. Pomoć joj je bila potrebna za obavljanje svakodnevnih kućnih aktivnosti, nabavku namirnica te odlazaka kod liječnika.

31. Tuženik je u podnesku zaprimljenog dana 21. lipnja 2023. prigovorio nalazu i mišljenju medicinskog vještaka dr. Zorana Veira, spec. kirurga, smatrajući da je previsoko ocijenio kvalifikatorne okolnosti: fizičke bolove, strah, duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti i potrebu za tuđom pomoći i njegom te je li vještak prilikom ocjene uzeo u obzir dob tužiteljice i imao na uvidu u zdravstveni karton tužiteljice (list 75-76 spisa).

32. Medicinski vještak dr. Zoran Veir, spec. kirurg je na raspravi održanoj dana 5. veljače 2024. objasnio da je uzeo u obzir narav ozljede kao i cjelokupni proces liječenja uključujući i fizikalnu terapiju te je sukladno tome dao ocjenu bolova i straha. Procjenu bolova je dao na temelju iskustva u liječenju sličnih ozljeda, poglavito jer se radi o laktu koji je sklon kontrakturama. Ocjenu trajnih posljedica je dao na temelju tegoba sa laktom u vidu smanjenja pokretljivosti u blažem stupnju i bolnosti istog. Što se tiče potrebe za tuđom pomoći i njegom istaknuo je da je bila potrebna tijekom liječenja i rehabilitacije, a poglavito za obavljanje kućanskih poslova. Smatra da je javljanje liječniku bilo u propisanom ili očekivanom intervalu te je mišljenja da ranije javljanje liječniku ne bi promijenio tijek liječenja. Ukoliko bi u zdravstvenom kartonu bio podatak da je istu kost tužiteljica slomila ranije onda se može govoriti o novoj procjeni trajnih posljedica (list 82-83 spisa).

33. Budući da nakon pribave zdravstvenog kartona, medicinski vještak dr. Zoran Veir, spec. kirurg više nije bio vještak stoga je glede procjene kvalifikatorne okolnosti: duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti imenovan vještak mr. sci. mr. sci. dr. KĐ, spec. kirurg.

34. Iz pisanog očitovanja vještaka mr. sci. mr. sci. dr. KĐ, spec. kirurga nakon što je pročitao zdravstveni karton je utvrdio da mogući prijelomi koštanih struktura desne podlaktice odnosno palčane kosti se u kartonu ne spominju stoga je zaključio da podaci iz zdravstvenog kartona nemaju nikakvog utjecaja na procjenu smanjenja životne aktivnosti od 5% u nalazu i mišljenju vještaka dr. Zorana Veira (list 115 spisa).

35. Vještak mr. sci. mr. sci. dr. KĐ, spec. kirurg je nakon čitanja zdravstvenog kartona tužiteljice utvrdio da nema podataka o ranijem ozljeđivanju tužiteljice u odnosu na desnu palčanu kost u zglobu lakata te da je procjenja smanjenja životne aktivnosti u omjeru 5% adekvatna.

36. Medicinski vještak dr. Zoran Veir, spec. kirurg je prilikom izrade nalaza i mišljenja je uzeo u obzir dob tužiteljice. Prilikom ocjene svih vidova neimovinske štete je uzeo u obzir sve relevantne činjenice pa tako i zadobivene ozljede, fizikalnu rehabilitaciju i zaostale tegobe koje su posljedica štetnog događaja. Ocjena bolova je posljedica štetnog događaja zadobivenih ozljeda i procesa rehabilitacije. Ocjena straha mjerena je s obzirom na narav ozljede u štetnom događaju. Tuđa pomoć i njega je bila potrebna tužiteljici u procesu oporavka, a ista joj je bila potrebna za kućne poslove, nabavku namirnica i sl. Kod tužiteljice zaostaju tegobe sa desnim laktom ruke u vidu bolnosti i reduciranih kretnji u blažem stupnju. Prilikom ocjene duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti se rukovodio vlastitim iskustvu u liječenju ovakvih ozljeda i Orijentacijskim kriterijima. Raniji odlazak liječniku ( budući da se tužiteljica javila tri dana kasnije) ne bi promijenio tijek liječenja.

37. Medicinski vještak dr. Zoran Veir, spec. kirurg je prilikom izrade pisanog nalaza i mišljenja pregledao tužiteljicu i uzeo u obzir sve relevantne činjenice pa tako i zadobivene ozljede, rehabilitaciju i zaostale tegobe koje su posljedica štetnog događaja, tako da su prigovori tuženika neosnovani.

38. Sutkinja je prihvatila u cijelosti nalaz i mišljenje medicinskog vještaka prim. dr. sc. Zorana Veira, spec. kirurga jer je isti procjenu kvalifikatornih okolnosti: bolova, straha, duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti te tuđe pomoći i njege dao na temelju postojeće medicinske dokumentacije, pregleda tužiteljice i dobre kliničke prakse u ovakvoj vrsti tjelesnog ozljeđivanja. Prihvaćeno je i pisano očitovanje dr. KĐ, spec. kirurga koji se nakon čitanja zdravstvenog kartona tužiteljice složio sa procjenom smanjenja životne aktivnosti tužiteljice u omjeru 5% kao što je dao i vještak dr. Zoran Veir jer je ista procjena adekvatna ozljedi, a koju procjenu je jasno, stručno i argumentirano objasnio.

39. Tužiteljica je u štetnom događaju koji se dogodio 23. listopada 2018. zadobila ozljedu: prijelom glavice desne palčane kosti u zglobu lakta. Nakon predmetnog štetnog događaja tužiteljica je trpjela bolove, te je morala mirovati. Tužiteljica je pretrpjela i strah zbog samog štetnog događaja te zabrinutost za ishod liječenja i oporavak. Uslijed predmetnog štetnog događaja tužiteljica će imati i trajne posljedice u svakodnevnom životu. Dakle, ozljeda koju je tužiteljica pretrpjela u štetnom događaju su bitno smanjile kvalitetu života tužiteljice. Uslijed zadobivene ozljede u predmetnom štetnom događaju tužiteljici je tjelesnom ozljedom povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje čime joj nastala neimovinska šteta, a temeljem čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. ZOO-a.

40. Prilikom odmjeravanja visine pravične novčane naknade uzimaju se obzir kvalifikatorne okolnosti: fizički bolovi, pretrpljeni strah te duševni bolovi zbog smanjenja životne aktivnosti.

41. Obzirom na duljinu i intenzitet fizičkih bolova, lokalitet ozljede ( prijelom glavice desne palčane kosti u zglobu lakta ) te popratne tegobe kojima je tužiteljica bila izložena: imobilizaciju nadlaktičnom longetom, mirovanje, konzumiranje analgetika po potrebi radi ublažavanja bolova, nelagodnosti prilikom pregleda kod kirurga, fizijatra te provođenja fizikalne terapije, RTG snimanja te činjenice da je tužiteljica RTG snimanjem bila izložena zračenju, tužiteljici u smislu čl. 1100. ZOO-a pripada pravična novčana naknada u iznosu 1.000,00 eura.

42. Obzirom na duljinu straha i njegov intenzitet te posljedice koje je kod tužiteljice strah prouzročio (bojazan i zabrinutost za ishod liječenja) te uzimajući u obzir činjenicu da se radi o iznenadnom događaju, tužiteljici u smislu čl. 1100. ZOO-a, pripada pravična novčana naknada u iznosu od 750,00 eura.

43. Obzirom na ukupno smanjenje životne aktivnosti tužiteljice u omjeru 5% trajno zbog prijeloma desnog lakta u kojem omjeru trpi duševne bolove, a iste se manifestiraju u vidu povremene bolnosti i reduciranih kretnji u blažem stupnju, tako da sve kućne poslove obavlja sa ograničenjem, a to joj predstavlja teškoće kod obavljanja svakodnevnih poslova, te činjenici da se radi o dominantnoj desnoj ruci, kao i dob u vrijeme nastanka štetnog događaja (67 godina) u kojoj dobi su posljedice teže, tužiteljici u smislu čl. 1100. ZOO-a, pripada pravična novčana naknada u iznosu od 900,00 eura.

44. Iz vještačenja je razvidno da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega za vrijeme provedenog liječenja, mirovanja to 4 sata kroz 20 dana, potom 2 sata kroz 6 tjedana. Iz iskaza tužiteljice je razvidno da joj je pomoć pružao suprug i to za obavljanje kućanskih poslova, te prilikom održavanja osobne higijene. Tužiteljici je trebala tuđa pomoć za svakodnevne kućanske poslove i održavanje higijene. Tužiteljici je ukupno trebalo164 sati tuđe pomoći i njege, a sud je visinu ove naknade dosudio po cijenama u vrijeme donošenja odluke po visini satnice od 4,00 eura pa je tužiteljici temeljem čl. 1095. ZOO-a dosuđeno ukupno 656,00 eura za tuđu pomoć i njegu.

45. Tužiteljici je ukupno na ime neimovinske štete na temelju čl. 1100. ZOO-a dosuđen iznos od 2.650,00 eura sa kamatama od 25. ožujka 2019. - od podnošenja odštetnog zahtjeva ( kod tužiteljice se zdravstveno stanje stabiliziralo 4.3.2019. - razvidno iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka dr. Zorana Veira) do isplate kao osnovan zahtjev te je odlučeno kao u u točki I. izreke presude, a za imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu tužiteljici je na temelju čl. 1095. ZOO-a dosuđeno 656,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenje odštetnog zahtjeva 25. ožujka 2019. do isplate te je odlučeno kao u točki II. izreke presude.

46. Tužiteljici su dosuđene zakonske zatezne kamate za neimovinsku štetu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 25. ožujka 2019. na temelju čl. 1103. ZOO-a.

47. Kamate za imovinsku štetu, tuđu pomoć i njegu su dosuđene tužiteljici od podnošenja odštetnog zahtjeva 25. ožujka 2019. na temelju čl. 1089. ZOO-a.

48. Zakonske zatezne kamate su određene od dospijeća do 31.12.2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana ne financijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, na temelju čl. 29. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 78/15, 29/18, 126/21), a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, na temelju čl. 29. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 114/22), a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referente stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja te godine, a za drugo polugodište referenta stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referenta stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, prema čl. 29. st. 2. ZOO-a (Narodne novine, broj: 155/23).

49. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a i vrijednosti konačno određenog tužbenog zahtjeva (vps 3.306,00 eura) te zatraženim troškovnicima.

50. Trošak tužiteljice se sastoji od troškova zastupanja po punomoćniku - odvjetniku i to za sastav odštetnog zahtjeva - 100 bodova po Tbr.32., sastav tužbe - 100 bodova po Tbr. 7/1, sastavi podneska 19.6.2019., 2.6.2023. i 6.3.2025. - 300 bodova ( 3 x 100 bodova) po Tbr. 8/1, zastupanje na raspravama 11.5.2020., 12.1.2021., 2.2.2022., 5.2.2024. i 28.10.2025. - 500 bodova ( 5 x 100 bodova) po Tbr.9/1, pristup očevidu 22.5.2022. - 100 bodova po Tbr. 9/7, ukupno 1100 bodova, prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23) uz vrijednost boda od 2,00 eura/ te PDV-a (25%) u iznosu 550,00 eura, ukupno 2.750,00 eura.

51. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska 9.2.2022.,27.6.2022. i 27.2.2025. jer isti nisu bili potrebni za vođenje parnice u smislu čl. 155. ZPP-a.

52. Tužiteljici su u cijelosti priznati troškovi medicinskog vještačenja u iznosu 240,56 eura, pristojba na tužbu u iznosu 67,69 eura i na presudu u iznosu 117,41 eura, trošak izlaska sudske komisije na očevid 22. svibnja 2022. u iznosu 49,48 eura, ukupno 592,55 eura, kao nužni i opravdani troškovi.

53. Parnični trošak tužiteljice se sastoji od troška zastupanja po punomoćniku- odvjetniku u iznosu 2.750,00 eura, troška medicinskog vještačenja u iznosu 240,56 eura, sudske pristojbe na tužbu u iznosu 67,69 eura i na presudu u iznosu 117,41 eura, trošak izlaska sudske komisije na očevid 22. svibnja 2022. u iznosu 49,48 eura, ukupno 3.225,14 eura.

54. Tuženik je odbijen za zatraženi parnični trošak u iznosu 2.300,00 eura jer isti nije uspio u sporu na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a.

55. Tužiteljici su na njezin zahtjev na temelju čl. 151. st. 3. ZPP-a dosuđene zakonske zatezne kamate na parnični trošak od donošenja presude do isplate

Zagreb, 4. prosinca 2025.

Sutkinja:

Snježana Karlušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, s tim da strankama koje su uredno obaviještene o ročištu na kojoj se presuda objavljuje rok za žalbu teče od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje, a stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje rok za žalbu teče od dana primitka presude. Žalba se podnosi pisanim putem ovog suda u pet istovjetnih primjeraka, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

pun. tužiteljice

pun. tuženika