P-998/2022-53
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZADRU
Zadar, Plemića Borelli 9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru po sutkinji Meliti Lisici, u pravnoj stvari tužiteljice: ŠO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] (Fruškogorska 7, Gibarac, Srbija), zastupana po punomoćniku Mili Milovcu, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika: 1. OPĆINA POSEDARJE, OIB 26599619939, Trg Martina Posedarskog 1, 23242 Posedarje; 2. DO ud. pok. Š; 3. ŠOL; 4. ZO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 5. LO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], tuženici ad 4 i 5/ zastupani po punomoćniku Petru Petriniću, odvjetniku u Rijeci; 6. MO; 7. GO pok. D; 8. CO pok. D; 9. FO ž. Z; 10. ŽO pok. L; 11. RO pok. L; 12. HO pok. M, time da su tuženici ad 2-3 i 6-12/ kao odsutni i nepoznata boravišta zastupani po privrem. zastupnici Gordani Šimunov, odvjetnici u Zadru, i 13. ĐO pok. D, [adresa], 23420 Islam Grčki, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon održane glavne i javne rasprave 22. listopada 2025. godine, u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice – Božene Budimir, odvjetnice u Zadru, punomoćnika tuženice ad1) – Antonia Vedrića, odvjetnika u Zadru, privremene zastupnice tuženika ad 2-3 i 6-12 – mr.sc. Gordane Šimunov, odvjetnice u Zadru, te zamjenika pun. tuženika ad 4 i 5 – Jakova Sudinje, odvjetnika u Zadru, po objavi 4. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je tužiteljica ŠO, OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnica dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označenog slovima B-C-D-E-K-B, površine 70 m[2] i dijela čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označenog slovima A-B-K-E-F-G-H-I-J-A, površine 316 m[2] , sve prikazano na skici lica mjesta ovlaštenog inženjera geodezije KO od 3. 11. 2022., kao sastavnom dijelu ove presude, što su tuženici dužni priznati te trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude, po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama izvrši uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika, odnosno njihovih pravnih prednika.
II. Dužna je tužena ad 1) Općina Posedarje naknaditi tužiteljici SO parnični trošak ovog postupka u iznosu od 701,50 EUR u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
III. Dužan je tuženik ad 4) ZO naknaditi tužiteljici SO parnični trošak ovog postupka u iznosu od 341,00 EUR, te je dužna tužena ad 5) LO naknaditi tužiteljici SO parnični trošak ovog postupka u iznosu od 341,00 EUR, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je pred ovim sudom podnijela tužbu protiv uvodno označenih tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva. U tužbi navodi da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama upisana kao Općenarodna imovina. Dio čestice koji je predmet ove tužbe da se na dane 16. listopada 1990. i 24. srpnja 1991. nalazio unutar granica građevinskog područja pa je u odnosu na ovu česticu pasivno legitimirana Općina Posedarje. Čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasništvo tuženika ad 2-13, odnosno njihovih pravnih prednika. Tuženici ad 2-3 i 6-12/ da prema potvrdi MUP-a nemaju prijavljeno prebivalište ni boravište na području [adresa], niti je tužiteljici poznato koje su njihove adrese.
Tužiteljica da je izvanknjižna vlasnica dijela čest. zgr. [katastarska čestica], označenog slovima A-B- C-D-A i obojanog žutom bojom, površine 251 m[2] i dijela čest. zem. [katastarska čestica], označenog točkama A-D-E-F-A i obojanog plavom bojom, površine 114 m[2] , prikazano na Geodetskom snimku postojećeg stanja, izrađenom od strane Zajedničkog geodetskog ureda Frane Vlatković i Marko Gašparović, od 12. srpnja 2019. godine.
Opisani dijelovi čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] da zajedno u naravi predstavljaju obiteljsku kuću s dvorištem, koja je izgrađena u postupku obnove obiteljske kuće, temeljem rješenja Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji od 13. listopada 2004., a kojim se pokojnom suprugu tužiteljice, OO priznaje pravo na obnovu obiteljske kuće u [adresa]. Da tužiteljica ima izgrađenu kuću upravo na predmetnim dijelovima čestica da je vidljivo iz uvjerenja o kućnom broju te Izvoda iz portala Katastar.hr, iz kojeg je vidljivo da se kućni broj [adresa] nalazi na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
Iz priložene dokumentacije da je vidljivo kako se u njoj navodi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], no da se radi o grešci, jer tužiteljica odnosno njezin suprug nikad nisu imali kuću izgrađenu na čest. zem. [katastarska čestica], već upravo na predmetnim dijelovima čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Po izgradnji kuće, tužiteljica i pokojni suprug da se u istu useljavaju i žive neometano, bez da im je itko ikada u pogledu predmetne kuće i dvorišta osporavao pravo vlasništva. Također, napominje da predmetni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema postojećoj katastarskoj mapi dijelom zahvaća asfaltiranu cestu koja prolazi kroz [adresa], no da je na terenu vidljivo da se radi o ograđenom dvorištu tužiteljice i da ono u naravi ne zahvaća cestu.
Sukladno rješenju o nasljeđivanju od 24. prosinca 2007., da svu imovinu OO nasljeđuje tužiteljica, uključujući i predmetnu kuću, s tim da predmetne nekretnine nisu uvrštene u ostavinu ostavitelja, jer on nije bio upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama niti kao posjednik u katastarskoj evidenciji.
Izvorni vlasnik predmetnih dijelova čestica da je bio VO, koji je imao sina TO i kći NO. VO da je predmetne dijelove nekretnine darovao nevjesti ČO, odnosno supruzi PO koji je umro prije oca AO, a koja je upravo sa suprugom TO te sinovima ĆO i UO i kćeri BO i živjela u predmetnoj kući. Darovnim ugovorom od **.**.1967. ČO da predmetne dijelove čestica (također pogrešno navedeno oznakom 16/5) daruje sinovima ĆO i UO, koji se naknadno dijele, tako da su ti dijelovi pripali upravo OO, suprugu tužiteljice.
Nakon toga, Općinski sud u Zadru da donosi rješenje o nasljeđivanju od 11. lipnja 1975. iza smrti VO, kojim rješenjem su nasljednicima proglašeni: NO, ĆO, OO i BO, no da su se spomenuti nasljednici već otprije podijelili kako je gore navedeno, te da u pogledu toga između ovih nasljednika nikada nije bilo spora.
Slijedom navedenoga, tužiteljica predlaže da sud po provedenom postupku donese presudu kojom će prihvatiti postavljeni tužbeni zahtjev na način kako je to određeno u izreci, a koji je uređen podneskom od 28.11.2022 (l.s.106) nakon održanog očevida, sukladno skici vještaka geometra ( l.s.97)
2. Sud je rješenjem od 24. svibnja 2022. pod gornjim posl. brojem (l.s. 44-46), tuženicima i to: ad 2. DO, ad 3. ŠOL, ad 6. MO pok. Petra, ad 7. GO pok. D, ad 8. CO pok. D, ad 9. FO ž. Mihajla, ad 10. ŽO pok. L, ad 11. RO pok. L i ad 12. HO pok. M, kao osobama odsutnim i nepoznata boravišta, temeljem odredbi čl. 84. st. 1. i 2. toč. 4. ZPP-a, postavio privremenu zastupnicu u ovom predmetu u osobi Gordane Šimunov, odvjetnice u [adresa].
3. U pisanom odgovoru na tužbu od 21. lipnja 2022. (l.s. 57), privremena zastupnica tuženika ad 2-3 i 6-12/ navela je da se ovi tuženici u cijelosti protive tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu dok sud na temelju predloženih dokaza ne utvrdi osnovanost istog, dok se privremena zastupnica nije protivila dokaznim prijedlozima tužiteljice.
3.1. U svom odgovoru na tužbu po punomoćniku, od 24. lipnja 2022. (l.s. 58-61), tuženici: ad 4/ ZO i ad 5/ LO u cijelosti pobijaju navode tužbe i tužbenog zahtjeva koji se odnose na čest. zgr. [katastarska čestica] kao neosnovane i pravno neutemeljene. Ponajprije ističu da tužiteljica navodi kako je ista izvanknjižna vlasnica dijela čest. zgr. [katastarska čestica], označenog slovima A-B-C-D-A i obojanog žutom bojom, površine 251 m[2] te dijela čest. zem. [katastarska čestica] označenog točkama A-D-E-F-A i obojanog plavom bojom, površine 114 m[2] , prikazano na Geodetskom snimku postojećeg stanja izrađenom od strane Zajedničkog geodetskog ureda Frane Vlatković i Marko Gašparović, od 12.07.2019. godine. Tuženici ad 4 i 5/ ističu kako se uglavnom neće referirati na navode tužiteljice u svezi dijela čest. zem. [katastarska čestica], za čije stvarno vlasničko stanje da isti nisu upućeni niti se tužba u tom dijelu odnosi na njih, već će se očitovati na tužiteljičine tvrdnje oko navodnog vlasništva dijela čest. zgr. [katastarska čestica] osporavajući iste u cijelosti kao netočne i pravno neutemeljene.
Naime, tuženici ad 4 i 5/ da su predmetnu česticu naslijedili iza pok. PO, temeljem rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-601/2019, UPP-02-51/2019, od 2. svibnja 2019. i to svaki u suvlasničkom udjelu 7/72.
Tužiteljica da navodi kako opisani dijelovi čest. zgr. [katastarska čestica] predstavljaju (zajedno sa čest. zem. [katastarska čestica]) obiteljsku kuću s dvorištem, izgrađenu u postupku obnove obiteljske kuće te da prilaže raznu dokumentaciju u svezi navedenog.
Tuženici ističu da se sva priložena dokumentacija uopće ne odnosi na čestice koje su predmetom tužbe i tužbenog zahtjeva, već na sasvim drugu česticu zgr. [katastarska čestica]. Naime, iz samog priloženog rješenja Ureda državne uprave Klasa: UP/I-361-01/04- 01/3168, urbroj: 2198/05-03-04-02, od 13. listopada 2004. godine, da je vidljivo kako se radi o pravu na obnovu čestice zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te kako pok. suprug tužiteljice izjavljuje da je on vlasnik kuće na navedenoj čestici. Nadalje, priloženi Zaključak o dozvoli izvršenja od 27. listopada 2008. da također uopće ne navodi čestice koje su predmetom ove tužbe, kao ni priloženi Zapisnik o primopredaji obnovljene kuće od 9. ožujka 2010. godine. Rješenje Državne geodetske uprave od 10. ožujka 2010. da navodi česticu br. 16/5. Priložena potvrda o kućnom broju od 12. studenog 2013. da označuje česticu *16/5. Priloženi ugovor između Vodovoda d.o.o. i tužiteljice da naznačuje k. č. zgr. [katastarska čestica]. Suglasnost i odobrenje za izradu priključka na vodovodnu mrežu da navode k. č. zgr. [katastarska čestica]. Dakle, sva priložena dokumentacija da se odnosi na česticu k. č. zgr. [katastarska čestica]. Nadalje, tužiteljica da prilaže i rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog supruga, u kojem uopće nema predmetne čestice, a čak niti čest. zgr. [katastarska čestica], već samo dio 16/5 i to kao izvanknjižno vlasništvo. Tužiteljica u tužbi da i sama navodi kako predmetne nekretnine nisu uvrštene u ostavinu ostavitelja, jer da on nije bio upisan kao vlasnik ni kao posjednik, dakle, tužiteljica predmetne nekretnine nije mogla ni naslijediti od svojeg supruga. Priloženi darovni ugovor da je također irelevantan u konkretnom slučaju, s obzirom da iz njega uopće nije vidljiva nikakva veza sa česticama koje su predmetom ove tužbe niti je to tužiteljica na bilo koji način dokazala, osim paušalnim navodima kako je riječ o grešci te kako se zapravo radi o česticama zgr. [katastarska čestica].
Dakle, tužiteljica da priloženu dokumentaciju obrazlaže na način da je u istoj pogrešno navedena čestica 16/5, stoga da se logično nameće pitanje: kako je moguće da postoji u greška u baš svakoj od priložene dokumentacije? Također, da se postavlja i pitanje: što bi se dogodilo kada bi se nečije pravo vlasništva moglo utvrđivati na način da se podnese tužba radi utvrđenja prava vlasništva, priloži razna dokumentacija koja naočigled nema nikakve veze sa česticom za koju se traži utvrđenje, a zatim da se isto obrazloži navodima kako je pogrešno navedena oznaka čestice te da se zapravo radi o čestici za koju se traži utvrđenje? Navod da je u pitanju greška u dokumentaciji, nikako da ne dokazuje da je obiteljska kuća prethodno bila sagrađena na čestici zgr. [katastarska čestica], a ne na čestici 16/5. Usputno napominju i kako se nigdje u dokumentaciji ne spominje i k. č. br. [katastarska čestica].
Neovisno o navedenom, ukoliko bi se očevidom na licu mjesta i geodetskim vještačenjem ustanovilo kako je obiteljska kuća danas zaista izgrađena na čestici u suvlasništvu tuženika, isti pretpostavljaju kako je realna mogućnost da su tužiteljica i njezin suprug prije obnove imali izgrađenu kuću, ali na već spomenutoj čest. zgr. [katastarska čestica] (s obzirom da sva priložena dokumentacija eventualno ide tome u prilog), a da je u postupku obnove izgrađena obiteljska kuća na česticama koje su predmetom ove tužbe i tužbenog zahtjeva. Tuženici napominju kako se protive priloženom geodetskom snimku postojećeg stanja, izrađenom od strane Zajedničkog geodetskog ureda Frane JO i IO, od 12.07.2019., koji je tužiteljica priložila tužbi te predlažu provođenje geodetskog i građevinskog vještačenja uz očevid na licu mjesta, a sve s ciljem kako bi ovlašteni sudski vještak potrebite struke mogao točno utvrditi gdje se obiteljska kuća nalazila, a gdje se sada nalazi, te je na skici lica mjesta i označiti.
Tuženici ad 4 i 5/ također ističu kako isti nisu bili svjesni niti su znali da je tužiteljica, odnosno njezin suprug, nakon obnove (a što će konačno i jedino moći utvrditi, točno precizirati i u točkama u skici lica mjesta označiti ovlašteni sudski vještak geodetske i građevinske struke) izgradila kuću na čestici u njihovom suvlasništvu.
Ukoliko se navedeno pokaže istinitim, napominje se kako bi tužiteljica bila nepošteni posjednik te da ista, sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ni u kojem slučaju ne bi mogla steći vlasništvo predmetne čestice s obzirom da je znala kako je prethodno predmetna kuća bila izgrađena na čestici zgr. [katastarska čestica], da bi se kasnije ista izgradila na čestici u vlasništvu drugih osoba.
Sukladno odredbi članka 11. st. 3. ZVDSP-a, posjed da je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Budući da je jasno kako je tužiteljica s obzirom na okolnosti imala dovoljno razloga posumnjati da joj ne pripada pravo na posjed, ista da je u slučaju posjedovanja predmetne nekretnine koja nije njezina, nedvojbeno nepošteni (nesavjesni) posjednik te da ista ni u kojem slučaju ne može steći pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću, kako redovnom, tako ni izvanrednom.
Slijedom iznijetog, prilažu presudu Vrhovnog suda, posl. br. Rev-1519/09 od 23. ožujka 2011. godine, u kojoj je utvrđeno, citirano:
„U konkretnom slučaju, s obzirom da je tužitelj znao ili bar morao znati, odnosno s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati utuženu nekretninu, dakle da mu ne pripada pravo na posjed prijeporne nekretnine ili da ta nekretnina iako je posjeduje nije njegova, a sve imajući na umu da je sve vrijeme njezina posjedovanja tuženica u zemljišnim knjigama bila upisana kao njezina vlasnica – a za njega je vrijedilo načelo javnosti i povjerenja (prema principu publiciteta) zemljišnih knjiga (…) nije bio u smislu istaknutih odredaba pošten (savjestan) posjednik prijeporne nekretnine - i nije je slijedom toga ni mogao steći dosjelošću.” Slijedom svega prethodno navedenog, tuženici ad 4 i 5/ predlažu sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev koji se odnosi na čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te naložiti tužiteljici da plati parnični trošak ovim tuženicima.
3.2. U pisanom odgovoru na tužbu od 29. lipnja 2022. (l.s. 74), tuženica ad 1/ Općina Posedarje protivila se tužbenom zahtjevu navodeći da je isti neosnovan u dijelu kojim tužiteljica želi bez ikakve osnove steći vlasništvo na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
Općina Posedarje da je voljna u izvansudskom postupku, sukladno odredbama čl. 391. Zakona o vlasništvu (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14), bez provedbe javnog natječaja, po tržišnoj cijeni koju će odrediti sudski vještak odgovarajuće struke, prodati tužiteljici dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dio koji je Općina Posedarje spremna izravno prodati tužiteljici da ne obuhvaća cjelokupni dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na geodetskom snimku izvedenog stanja izrađenom po JO, d.i.g. označenom likom omeđenog točkama A-F- E-D, koji tužiteljica pokušava steći bez ikakve osnove, nego samo dio koji bi iznosio do 20% novoformirane građevinske čestice, odnosno maksimalno dio na sjevernoj strani omeđen linijom koja spaja stupove elektroopskrbne mreže, a na južnoj strani omeđen točkama D i A.
Nadalje, navodi se da nije istinito da se cjelokupni dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na geodetskom snimku izvedenog stanja izrađenom po EO d.i.g. označenom likom omeđenog točkama A-F-E-D, koji tužiteljica pokušava steći bez ikakve osnove, nalazi u posjedu tužiteljice, dapače da nije ni ograđen ni u posjedu tužiteljice. Dokazi o obnovi obiteljske kuće u postupku obnove i ostali dokaza koje je predložila tužiteljica da samo dokazuju zakonitost građevine u smislu Zakona o gradnji. Slijedom svega navedenoga, predlaže se odbiti tužbeni zahtjev.
3.3. Tuženik ad 13/ ĐO nije dostavio pisani odgovor na tužbu, nije pristupao na ročišta zakazana u ovom predmetu, iako uredno pozivan na ista, kao što nije pristupio ni na očevid niti se očitovao na skicu sudskog očevida i dopunu iste, slijedom čega ovaj sud smatra da isti ne osporava tužbu i uređeni tužbeni zahtjev nakon održanoga očevida.
4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze razgledavanjem i čitanjem dokumentacije priložene spisu i to: Izvaci iz zemljišne knjige (l.s. 7-8, 32-39, 65-70), Uvjerenje Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne oslove ZŽ od 18. rujna 2019. (l.s. 9), Geodetski snimak postojećeg stanja, izrađen 12. srpnja 2019. od strane ZGU Frane Vlatković i Marko Gašparović (l.s. 11), Izvod iz katastarskog plana od 18. rujna 2019. (l.s. 12), Rješenje Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinskopravne poslove, od 13. listopada 2004. (l.s. 13-14),
Zaključak o dozvoli izvršenja Ureda državne uprave u ZŽ, Službe za opću upravu, od 27. listopada 2008. (l.s. 15), Zapisnik o primopredaji obnovljene kuće u [adresa], općina Posedarje, od 9. ožujka 2010. (l.s. 16), Rješenje DGU – Područnog ureda za katastar Zadar od 10. ožujka 2010. (l.s. 17) i Potvrdu o kućnom broju od 12. studenog 2013. (l.s. 18-19), Ugovor između Vodovoda d.o.o. Zadar i SO od 23. siječnja 2015. (l.s. 20-21), Suglasnost Općine Posedarje od 13. studenog 2013. (l.s. 22), Odobrenje Vodovod d.o.o. od 23. siječnja 2015. za izradu priključka na vodovodnu mrežu (l.s. 23), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, po JB Veri Marčini u Zadru, posl. br. O-1186/07, UPP-OS-209/07, od 24. prosinca 2007. (l.s. 25-26), Darovni ugovor između Parenta Stoje ud. TO te UO i ĆO ok. TO, od 1. prosinca 1967. (l.s. 27-28), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru posl. br. O-132/72, iza smrti AO pok. TO, od 11. lipnja 1973 (l.s. 29-31), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, po JB Suzani Hrabri, posl. broj O-601/2019, UPP- OS-51/2019, iza smrti TO (Petar) iz [adresa] (l.s. 64), izvršen je očevid na licu mjesta u [adresa] 7. listopada 2022. (l.s. 85-93), uz sudjelovanje vještaka geometra KO iz [adresa], a na kojem očevidu su saslušani svjedoci i to: ĆO pok. TO (l.s. 86-88), ŠH (l.s. 88-89), DH (l.s. 89), ZH pok. IO (l.s. 90), ŠO (l.s. 90-91) i ZO (l.s. 91), iz [adresa], izvršen je uvid u Skicu lica mjesta (l.s. 97) i fotografije očevida (l.s. 98-99) kao i Izvješće vještaka geometra KO, dipl. inž. geod. od 3. studenog 2022. (l.s. 100), te Dopunu skice lica mjesta vještaka geometra od 31. siječnja 2023. (l.s. 113), ponovljen je očevid na kojem su nadoslušani svjedoci (l.s.151-154)
5. Analizom svih izvedenih dokaza, a na temelju rezultata savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju cjelokupnog postupka, u skladu sa člankom 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 148/11, pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude.
6. Dana 7. listopada 2022. (l.s. 85-93) održan je očevid na licu mjesta u [adresa], uz sudjelovanje vještaka geometra KO, a na kojem očevidu su saslušani svjedoci tužiteljice: ĆO (l.s. 86-88), ŠH (l.s. 88-89), DH (l.s. 89), ZH (l.s. 90), te tužiteljica ŠO (l.s. 90-91) i tuženi ZO (l.s. 91).
6.1. Očevid se održavao u mjestu [adresa], predio Varoš, a predmet postupka je obnovljena obiteljska kuća s okućnicom, do koje se dolazi odmah s javnog mjesnog puta.
Pozvana pokazati predmet spora, tužiteljica odnosno njezini punomoćnici su pokazali početak predmeta spora, koji je udaljen cca 1,5 m od ruba mjesnog puta, te potom prema sjeverozapadu do granice sa susjednom parcelom.
Nadalje je utvrđeno da nije vidljiva međa prema susjednoj sjeverozapadnoj, a niti prema sjevernoj (sjeveroistočnoj) strani.
Potom se predmet spora nastavlja prema jugoistoku, također duž katastarske međe, cca 1,5 m od asfaltnog puta.
Utvrđeno je da između predmeta spora i susjednih parcela ne postoje susjedne međašne oznake.
Na poseban upit suda punomoćniku tužiteljice – sinu LH kako zna gdje su granice prema susjednim parcelama, isti je naveo: „Pa kako neću znati, ja sam se tu rodio.“
Pozvan identificirati predmetnu nekretninu, vještak geometar je naveo da se predmet spora nalazi se na dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] i dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Čest. zem. [katastarska čestica] evidentirana je kao čestica puta. Na čest. zgr. [katastarska čestica] katastarski podaci su: Parenta Marinko 1/3, Parenta Joka ud. D 2/3, a na čestici puta: Općina Poličnik.
6.2. Dana 2. rujna 2025. ponovljen je očevid u k. o. [katastarska općina], a predmet očevida je bila samo čest. zem. [katastarska čestica].
Na očevidu je utvrđeno je da se uz nazočnost geometra i svih stranaka pregledava predmetna čest. zem. [katastarska čestica].
Pun. tužitelja je navela da se nekadašnja kapija nalazila 1,5 m od ruba sadašnje ceste (asfaltnog ruba), odnosno upravo onako kao što je prikazano na dopuni skice lica mjesta i to crvenom linijom. Uz sami rub asfaltne ceste i travnjaka postojala je griblja o čemu je predlažila saslušati pridošle svjedoke. Također, na prikazanoj liniji međe 1,5 m od ceste stajao je zid od stare kuće tužiteljice.
Pun. tuženika ad 1) predlažio je sudu da pozove tužitelja da pokaže točno na terenu među svoga posjeda prisutnom vještaku geometru.
Nazočni sin tužiteljice LH, (jer tužiteljica nije pristupila zbog bolesti), navodi da je griblja išla skroz uz rub ceste te pokazuje liniju međe na način da je uz samu cestu bila griblja neodređene širine te je na udaljenosti od otprilike 1,5 m od ceste početna točka nekadašnje međe prema istoku i činila je lik u obliku trokuta i završavala u točci koja je udaljena otprilike 4 m od ruba ceste.
Nadalje, sin tužiteljice LH, koji u ovom postupku nije predložen u svojstvu svjedoka, a nema ni punomoć za zastupanje tužiteljice, ali jedini od tužiteljne strane ima saznanja o predmetu spora, pozvan je pokazati nekadašnju među, navodi: “Evo otprilike tu, što ja znam u centimetar. Tu je bila kapija u pravcu suhozida širine možda 2 m. Bila je i smokva na našoj strani u kantunu na granici između susjeda MH i nas. To je sve srušeno nakon Domovinskog rata."
6.3. Vještak geometar KO na očevidu je istakao da je lice mjesta nepromijenjeno u odnosu na prethodni očevid, a zam. pun. tužitelja istakla je da nije potrebno izraditi novu skicu očevida.
7. Svjedok ĆO (l.s. 86-88) je iskazao da se njegov pok. otac zvao PO, a čiji otac da se, čini mu se, zvao AO ili Petar, te je naveo: "Ja sam rođen ovdje gdje se mi sada nalazimo. Nekad se umjesto ove obnovljene kuće, a koja je obnovljena nakon Domovinskog rata, ovdje nalazila kuća do kuće, tzv. „gomila“. Tu smo živjeli: moj otac TO, mater ČO i mi dica – ja ĆO, UO, sestra G sada BO, koja živi u [adresa]. Ni bog dragi ne zna kako je naš otac TO doša' tu di mi sad pišemo zapisnik i sjedimo. To su naši stari podilili. Mi smo onda svi skupa živili, moj otac je drža' blago, imali smo ovce, konja, 5 krava. Obrađivali smo zemlju, ja i brat UO smo držali 18 hektara zemlje, bilo je šume, oranica, nije bilo k'o sad ledina. Sadili smo žito, pšenicu, kukuruz, voće – kruške, jabuke te četruni, i slično. Ja i brat smo te proizvode prodavali u Rijeci, Zagrebu, Ljubljani i Mariboru".
Otac da je poginuo još 1944-1945. godine, a on i brat da su se podijelili: "Ja i brat smo se podilili ovdje di mi sad sidimo i ja sam prepustio mom bratu, tj. darovao, a ja sam kupio od Općine parcelu gore kraj dućana i tamo sam napravio svoju kuću. Ja i brat smo podijelili i ostale parcele i nikad nije bilo problema između mene i mog brata UO, kao ni sa ostalom rodbinom".
Tuženik ad 4/ da je njegov daljnji stričević, te navodi "Moj otac se zvao TO, a njegov otac se zvao Petar, braća, stričevići, što je znam koji vrag".
LO da je sestra ZO, oni da nemaju ovdje udjela, oni da su otišli u Rijeku, i svega da se odrekao u korist matere, koja se zvala C (možda GH) i onda da je ta baba ostavila sinu LH koji ju je dogledao.
Svjedok je na licu mjesta pokazao, u smjeru crkve prema jugu, kuću prizemnicu u blokovima pod krovom, za koju navodi da je radila obnova.
Nadalje, navodi da je LH umro u [adresa], u mjestu Voganj, a da su ga naslijedila njegova djeca: CH, Vera, F i još jedan čijeg se imena ne sjeća, oni da žive u [adresa], Srbiji i dr., a više o tome da zna svjedok ŠH.
Na poseban upit pun. tuženika ad 4/ ZO, svjedok navodi da je već iskazao da to ni dragi bog ne zna kada je sagrađena kuća koja se nalazila "na ovom terenu – u kojoj smo svi mi živjeli. To je bila ruševina, bože sačuvaj, ovo je tek napravila obnova nakon Domovinskog rata 1997. godine". Tužiteljica da je živjela ovdje na ovoj čestici, ali da kuća nije ovako izgledala sve do 1991. godine, a kad je počeo rat da su otišli u Srbiju, "Tužiteljica je bila napravila kuću s mužem gore kraj mene na općinskom, ali je i to srušeno i ta im kuća nije obnovljena, jer nije bilo čisto vlasništvo". Kad su UO i ŠO živjeli tu da su se bavili poljoprivredom. Svjedokov pok. brat da je bio vozač u Zadru, a on vozač u Čistoći, " ŠO je dan noć radila poljoprivredu i prodavala na pijaci, nema di nije bila – Rijeka, Zadar, Split…". Stara kuća da se nalazila upravo ovdje. Par godina prije rata da su tužiteljica i njegov brat, sad pok. UO, izgradili kuću gore kraj njega, kraj dućana, na općinskom, "Tamo su živili neko vrijeme, ali su ovdje, gdje smo mi sada, držali blago. Tamo tu gornju kuću im država nije obnovila kao što sam već rekao, već im je obnovila ovu gdje se sad nalazimo".
Za imena koja su mu pročitana (suvlasnici iz zk.), ističe da su te osobe pomrle i to prije nego što su se oni podijelili.
7.1. Svjedok ŠH (l.s. 88-89) je iskazao da se njegov pradjed zvao PO pok. Petra i imao je sinove FH i AO (Ž), to da su njegova dva djeda: "jedan mi je rođeni did FH, a Ž je bio njegov brat, a mi to zovemo brat od strica. Otac mi se zvao R".
Tuženici ad 4 i 5/ da su djeca pok. ŽH. ŽH da je sin pok. RH, a Đurin otac da je Petar. RH i TO pok. Petra da su bili dva rođena brata i djeljenici.
Svjedok navodi da je on rođen u Islamu. Tu preko puta parcele gdje se piše zapisnik da je bila volarica – gdje su spavali volovi, "nas je bilo 9-oro dice – od oca i strica
– i dopalo nas je da spavamo s volovima. Ja sam do 15-e godina živio u [adresa], potom odlazim na školovanje u Dubrovnik, pa na nauku u Zadru, potom sam otišao u Opatiju". Bez obzira što nije bio tu neko vrijeme, stalno da je dolazio te mu je sve vrlo dobro poznato.
"Ovdje di se mi sada nalazimo živio je brat od moga pravog dida H AO (Dujam) kojeg ja zovem 'lažni did' tj. 'drugi did' (jer nije rođeni did), njemu je poginuo sin Đ u ratu. Tu je živila njegova udovica ČO sa djecom: K (suprug tužiteljice), sinom ĆO (koji vam je prije bio svjedok) i kćer G koja je umrla". Tu da je bila glavna kuća u kojoj su spavali ŠO i S, iza njih da je odmah bila štala koja je poslije pretvorena u objekt, u kojem su spavali djed O i baba DH dok nisu umrli. Tu sa strane da je bila jedna mala teza ispod koje je stajao kar i tavulac. Dolje da je bila jedna košara za kukuruz i tu da je tužiteljica kad se udala najprije spavala u toj košari sa kukuruzom.
Navodi da su se bavili poljoprivredom, da su držali blago, imali su vola, krave, ovce, kokoše i obrađivali su zemlju, imali su cca 17-18 ha zemlje, "svaki od moja dva dida – 'pravi' i 'drugi' dida, sijalo se žito, veliki vinograd". Poslije da su prodavali poljoprivredne proizvode: paprike, pamidore, lubenice, milune i kukumare (krastavce), većinom da su prodavali ŠO i njezina djeca, a suprug S da je vozio na pijacu.
Oni da su poslije htjeli, kao i svi, izaći gore u novo naselje, da su napravili novu kuću na državnoj zemlji, ali nisu prepisali na sebe 1/1 pa da im obnova nakon rata nije htjela tu kuću obnoviti, već im je obnovila "ovu ovdje, gdje mi sada sjedimo i pišemo zapisnik".
Tuženici ad 4 i 5/ ZO i ŠO da su živjeli u [adresa], oni da su otišli sa cca 18-20 godina u [adresa], ZO da je odveo njegov ujak V koji je iz Islama Grčkoga, a radio je u Rijeci. ŠO da se ranije udala za RO, pa preudala za LO, koji je živio u [adresa] i ona da je otišla.
Oni svi da su podijeljeni ima već 150 godina, pa tako kad su ZO i ŠO otišli u Rijeku, oni da su već bili podijeljeni. " ZO gore kod mene ima svoju novu kuću koju je napravio na državnoj zemlji, a mislim da je prepisao na sebe. Ovdje na ovom predjelu ZO ni ŠO nemaju ništa. Oni su živjeli ovdje u zajednici, u staroj srušenoj kući, a obnova je ovu novu u blokovima napravila Mirkovom i Ljubičinom bratu – LH, oni njega ovdje ne spominju. Ova kuća u blokovima je od njihovog brata LH, koji je umro i naslijedila su ga njegova djeca. Ovdje na ovom širem području smo svi mi bili povezani, tu je bilo 12 kuća, 6 rodbinskih kuća i 6 nerodbinskih. Kad bi ZO dolazio iz Rijeke, došao bi u staru kuću koja je bila na mjestu ove obnovljene u blokovima". ZO da je svoju novu kuću, gore na cesti (kraj dućana) gradio prije 30-40 godina, i to Mirkova kuća da je srušena u ratu, a on da je obnovio tu kuću svojim sredstvima, jer nije imao pravo na obnovu.
7.2.Svjedok ŠH nadoslušan je na ročištu 14.svibnja 2024.g (l.s. 136) i na ponovljenom očevidu 2. rujna 2025.g . (l.s.153 , te navodi (l.s.136):
"Obitelj ŠH je oduvijek ulazila do svoje kuće sa zapadne strane. Tako i sad ulaze. Ovaj šaht je za njihovu kuću, a glavna vodovodna cijev je položena s gornje strane ceste prema sjeveru, odnosno preko puta ove ceste i ide duž privatnih parcela. Tako je oduvijek bilo i nikad nitko nije tu ulazio, tu je bila kapija, tu je ulazija još pok. AO – did muža tužiteljice, a muž se zvao K, a njegov otac TO zv. "Đ". Mi nismo ni znali da je tu Općina upisana niti je Općina nama osporavala. Jedino što je tu bila gribljica- kanalić. Oni su ulazili preko te griblje u kuću. Tu griblju-kanalić je čistila Cesta da ne bi voda išla na cestu, da bi ceste bile čistije. To je čistio cestar koji je bio plaćen od države. Cestar se zvao AO zv. " T". Sad je sve to poravnato, ne bih sad znao di je taj kanalić.
Ovaj šaht na skici očevida, koji ste mi sada pokazali, je od tužiteljice, za njezinu kuću. Unazad 4-5 ili više godina mi mještani smo tražili vodu od Vodovoda i onda su nam rekli da prokopamo kanal za glavnu vodovodnu cijev o svom trošku i to smo i napravili. Iskopali smo i rupe za šahtu gdje nam je Vodovod zabilježio, o svom trošku, a Vodovod je samo došao i spojio vodu, a mi smo platili svoj priključak za 500-700 €. "
7.3. Na ponovljenom očevidu svjedok ŠH (l.s.153) iskazuje: "Cesta je asfaltirana još prije rata, čini mi se u istoj širini, centimetar amo-tamo. Nije se nasipala ni valjala nego se samo izlio asfalt po cesti. Uz cestu je bio kanalić, griblja. Njihova granica sa susjedima N i ZH bio je drvenjak gdje su držali drva i suhozid do kuće 4 m širine. Suhozid je počinjao odmah od ceste i onda 4 m dužine i tu je bio kraj suhozida. Od te točke gdje je završavao suhozid granica je išla na zapadnu kapiju i to u vidu trokuta, ukoso, završna točka na udaljenosti 1,5 m od ceste.
Utvrđuje se da na terenu nema vidljivih ostataka suhozida o kojem su iskazivali svjedoci danas.
Svjedok dalje navodi da je suhozid, kao i cijelo selo, srušen nakon Domovinskog rata. I moju kuću su tada srušile nepoznate osobe, počinitelji nisu nikad pronađeni. Na poseban upit zam. pun. tužitelja odgovara:
Na udaljenosti 4 m do kuće je bio prazni prostor. Taj prazni prostor je bio od OO, muža tužiteljice.
Na poseban upit pun. tuženika ad 1) odgovara: Ne mogu na terenu pokazati među ni u milimetar, ni u centimetar ni u metar.
7.4. Svjedokinja DH (l.s. 89) je iskazala da je rođena u [adresa], gdje živi od rođenja, osim što je za vrijeme rata bila u Srbiji i vratila se poslije obnove kuće, kad joj je država obnovila kuću.
Tužiteljica da je najprije sa svojim suprugom živjela na ovom dijelu gdje se sada svi nalaze, ali da to nije izgledalo ovako, da su živjeli u njihovoj staroj dalmatinskoj kući, držali su blago i bavili se poljoprivredom. Tužiteljica ŠO da je prodavala na pijaci u Zadru i "išla je svukud okolo, kao što sam i ja". ŠO i muž da su sagradili novu kuću, koja im nije obnovljena, već da im je obnovljena ova "ispred koje se mi sad nalazimo". Koliko joj je poznato, tuženi ZO i sestra mu ŠO ovdje da nemaju dijela, koliko je njoj poznato. "Nikad ZO nije tu doša', di mi sad stojimo i da je njegova kuća". ZO da je dolazio u svoju staru kuću, "koja se nalazi eto tu" (pokazuje kuću u blokovima). Ta kuća da mu je obnovljena za brata LH.
7.5. Ova svjedokinja je nadoslušana i na ročištu 14. svibnja 2024.(l.s.135) kao i na ponovljenom očevidu održanog dana 2. rujna 2025. (l.s. 151-154) te na ročištu 14.svibnja 2024. iskazuje da ostaje pri ranijem iskazu te navodi da je posjed tužiteljice iza kuće sezao 1-2 metra sve do ceste, sa ceste da je bio odmah ulaz u avliju, ono malo prostora što je bilo od ceste do avlije je tu, ne može drukčije biti, šaht koji je prikazan na skici (l.s. 113) da je novi šaht napravio ga je Vodovod jer oni prije nisu imali vodu. Taj dio iza kuće je koristila samo obitelj ZO, tj. suprug tužiteljice K i njegov otac TO.
7.6. Na ponovljenom očevidu ova svjedokinja na upit zam. pun. tužitelja odgovara: "Griblja je bila uz samu cestu, više do ceste odmah, tako da voda ne ide u avliju. Oni su se od njihovog dida koje se zvao Ž odvojili. Ovdje je dida imao svoja vrata za izlaz, nije to bila kapija. Kapija, tj. vrata je bila od našeg zida udaljena cca 2 m, ne mogu ni otprilike pokazati taj nekadašnji zid jer od njega nije ostalo ni kamena. 1997. godine, kad je rat već završio, sve je poravnato. Nismo mi poravnali već nama nepoznate treće osobe." Na poseban upit zam. pun. tužiteljice gdje je bila stara kuća svjedokinja odgovara: "Od onoga zida od kojeg nije ostalo ni kamena, a njihova kuća je bila uvučena, ne mogu se ja sjetiti u centimetar gdje je bio zid kuće. Nije bilo zida iza kuće, nego je u pravcu kuća takva bila. Išla je na koso."
Na poseban upit pun. tuženika ad 1) odgovara: "Ja nisam bila tu kad je cesta asfaltirana, bila sam u izbjeglištvu."
Na poseban upit pun. tuženika ad 1) odgovara: "Ne znam gdje su bile granice makadamskog puta prije asfaltiranja."
7.7. Svjedok ZH (l.s. 90) je iskazivao identično kao i njegova supruga, a netom saslušana svjedokinja DH te je naveo da se slaže sa svime što je iskazala i što mu je pročitano, jer da ona zna bolje od njega.
7.8. Svjedok ZH je nadoslušan i na ročištu 14. svibnja 2024.(l.s.136) kao i na ponovljenom očevidu održanog dana 2. rujna 2025. (l.s.153 ) te navodi: "Ja se sjećam da je obitelj ZH oduvijek ulazila u svoje dvorište preko kapije sa zapadne strane. Tako je i sada, oni su uvijek ulazili s te strane. Imali su veliki portun, obložen kamenom do vrha, ustvari nije bilo obložen nego izgrađen od kamena, sa drvenom ogradom. Nitko drugi nije tu prolazio i ulazio, nego samo obitelj ZH. Svi drugi su bili ograđeni sa svoje strane. Nekada je tu s jedne i s druge strane bio kanal, a sada je sve zatrpano. Preko tog kanala su ZH ulazile u svoje dvorište i taj kanal, a ustvari više kanalić plitki je bio udaljen od ruba ceste cca 1,5 m. Danas je sve to zatrpano. Nije nikad nitko iz Općine dolazio i govorio njima da to nije njihovo, ovaj dio."
7.9 Na ponovljenom očevidu svjedok ZH (l.s. 153) navodi: "Ostajem u cijelosti pri ranijim iskazima te dodajem kako griblja nije bila šira od 40 cm i duboka 20 cm. Od te griblje je bio suhozid od moje avlije u dubinu 4 m od ceste. To je bila njihova granica prema Č s kojim sam ja živio u zajednici. Granica je išla u obliku pravokutnog trokuta. Ova 4 m predstavljaju jednu katetu trokuta, cesta je druga kateta, a hipotenuza je kad se starta tamo od nekadašnjeg zapadnog portuna koji je bio udaljen 1,5 m od ceste.
Na poseban upit zam. pun. tužitelja što je bilo u ovoj širini od 4 m od ceste svjedok odgovara: To je bilo njihovo vlasništvo i tu se nije nalazilo ništa.
Na poseban upit pun. tuženika ad 1) kada je cesta asfaltirana svjedok odgovara: Prije rata. Nisu proširivali poslije cestu.
Pun. tuženika ad 1) Općine Posedarje u cijelosti je prigovara iskazima svjedoka.
8. Tužiteljica ŠO (l.s. 90-91) je iskazala da se u ovu kuću udala sa 16 godina za supruga P“, te da je došla u stare kuće na ovoj parceli, koje da su bile nikakve, da je spavala u čardaku od kukuruza. Njezin svekar TO da je poginuo u Drugom svjetskom ratu 1944. godine. Ovdje da je živjela sa suprugom, djeverom ĆO i njegovom ženom A, a tu da je živjela i njezina svekrva ČO rođ. Ć, koja se poslije preudala za HH.
Bavili su se poljoprivredom, imali su blago – volove, krave, ovce. Prodavala je na pijaci u Rijeci: papriku, pomidore, četrune, milune, kukumare. Koliko joj je poznato, oni da su odavno podijeljeni i to još prije nego što je ona došla.
Kad bi ZO došao iz Rijeke da je dolazio u staru kuću, koja se nalazila tu prema crkvi (pokazuje obnovljenu kuću u betonskim blokovima, nasuprot ove predmetne). Tu da je bila njihova stara kuća, koju da je država obnovila u sadašnjem obliku. Ona i njezin muž da su izgradili i novu kuću gore prema dućanu, ali su dolazili ovdje na predmet spora, jer im je tu bila štala. Tu njihovu novu kuću nakon rata država da nije obnovila, jer nisu „preveli“ zemlju na sebe, zato da im je obnovila ovu predmetnu "gdje smo sada".
Na pitanje punomoćnika-sina tuženika ad 4/ zna li gdje se nalazila čest. zgr. [katastarska čestica], tužiteljica je navela da ne zna.
Nakon što je vještak geometar pozvan pokazati gdje se nalazi čest. zgr. [katastarska čestica] pa je potom i pokazao na terenu, tužiteljica navodi da su tu nekad bile Marinkove kuće, „odmah do nas“.
Na daljnji upit pun. tuženika ad 4, tužiteljica je navela da nije gradila sama ovu kuću, već da je ovo država obnovila prema dokumentima i da imaju sve dokumente vezane za to, a koji da su u spisu i koje je dala odvjetniku.
8.1. Tuženik ad 4/ ZO (l.s. 91) je iskazao da je rođen tu, pokazujući u pravcu crkve, tamo da su bile njihove kuće. Njegov otac da je umro 1941. godine, da se zvao ŽH sin RH, a RH da je sin ĐH, a PO da je bio Petrov brat.
Osnovnu školu da je završio u Islamu, a 1959. je otišao u Rijeku iz kuće prema crkvi, tj. stare kuće gdje je rođen. U toj staroj kući da je živjela njegova pok. majka GH, njegov brat LH, nevjesta KH i njihova djeca. Njegova sestra ŠO da je već živjela u [adresa] odranije.
U Rijeci da je radio kao trgovac, a ŠO je radila kao kuhar. Svake godine da dolaze u Islam, u tu njihovu staru kuću u kojoj je živjela majka. Ta njihova stara kuća da se nalazila malo naprijed od ove kuće koja je sad u blokovima.
Dok je on bio dijete i dok je živio u [adresa], na predmetu spora (na mjestu gdje se održavao očevid) da nije nitko živio, "tko će to znati što se tu nalazilo, meni je sve to već u magli. Bile su tu neke stare kuće, k'o indijanska plemena. Je, tu je bila teza sa karom i čardak sa kukuruzom, a ovdje di pišemo zapisnik, bili su neki objekti, a kuća od LO je bila tu di je ova pržina (pokazuje prema sjeverozapadu). U tim objektima je bilo blago i sve ono što su seljaci držali. ŠO je tu živila kad se udala, a poslije su se preselili gore preko ceste. Ja sam svoju kuću gore gradio 1988. godine, a oni su prije mene 20 godina živili već gore. Meni država nije obnovila kuću, jer nisam imao prebivalište u [adresa] već u Rijeci".
On da je dobio nasljedstvo na ovoj parceli od pok. TO, koji nije imao potomaka. PO da je brat njegova oca ŽH. Njegov prednik PO da nije svekar tužiteljice koji se isto zvao PO.
Smatra da ga pripada dio na ovoj parceli, prema nasljedstvu od pok. TO, kojem da je on pranećak, a LO da je pranećakinja PO pok. ĐH. Osim što je nasljednik PO pok. ĐH, on da je nasljednik i svog djeda ĐH i da također ima udio na predmetu spora.
On da je upisan zajedno sa sestrom na ovoj čest. zgr. [katastarska čestica], kao i na donjim česticama.
8.2. Iskazu saslušanih svjedoka sud poklanja vjeru, jer ih drži istinitim, logičnim, životnim i u skladu su utvrđenjima suda na očevidu i ponovljenom očevidu, a svjedoci imaju neposrednih saznanja o predmetu postupka te su njihovi iskazi sukladni.
9. Vještak geometar je dana 17. studenog 2022. (l.s. 97-100) u spis dostavio skicu lica mjesta s fotografijama lica mjesta (l.s. 98-99) te Izvješće (l.s. 100), iz kojeg proizlazi da je dana 7. listopada 2022. izvršen očevid na licu mjesta u [adresa], a svrha očevida je bila identifikacija predmeta spora položenog na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica i njezin punomoćnik-sin LH da opisno predočuju predmet spora, jer isti na terenu nije definiran čvrstim međama. Granice predmeta spora opisuju na način da se iste protežu uz rub asfaltne ceste na udaljenosti od cca 1,5 m i uz katastarske međe prema susjednim parcelama koje na terenu nisu vidljive. Na predmetu spora nalazi se obnovljena kuća, na kojoj je dograđena terasa s nadstrešnicom. Obnovljena kuća i asfaltna cesta geodetski snimljene i sve preklopljena na katastarski plan. Opisan predmet spora identificira se preko katastarskog plana za k. o. [katastarska općina]. Opisani predmet spora nalazi se dijelom na čest. zem. [katastarska čestica] i dijelom na čest. zgr. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Nadograđena terasa dijelom se nalazi na čest. zgr. [katastarska čestica] prema grafici katastarskog plana. Na skici lica mjesta opisan predmet spora na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] prikazan likom (B-C-D-E-K-B) površine P=70 m[2] , a na dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] prikazan likom (A-B-K-E-F-G-H-I-J-A) površine P=316 m[2] . Skici lica mjesta i izvješću prilaže se i foto prilog, na kome se vidi opisan predmet spora i kuća Mirkova brata LH. Izvješće i skica lica mjesta izrađeni temeljem zapisnika sudskog očevida lica mjesta.
9.1. Tužiteljica je podneskom od 28. studenog 2022. (l.s. 106), sukladno skici lica mjesta uredila tužbeni zahtjev kako isti glasi u izreci presude.
9.2. Tuženici ad 4 i 5/ su se podneskom od 8. prosinca 2022. (l.s. 107-109) očitovali na nalaz i mišljenje vještaka na način da ga načelno prihvaćaju, jer iz istog proizlazi da je očito nesporno da je tužiteljici kuća nakon obnove sagrađena na čestici u suvlasništvu tuženika, te su predložili da vještak geometar nadopuni skicu na način da jasnije precizira objekte sa skice lica mjesta. Nadalje, iz istog podneska proizlazi da tuženici i dalje ustraju u svom odgovoru na tužbu.
9.3. Vještak geometar je 1. veljače 2023. (l.s. 113) dostavio dopunu skice lica mjesta, sukladno prigovorima tuženika ad 4 i 5/ iz podneska od 8. prosinca 2022., na koju dopunu skice nitko od stranaka više nije imao prigovora, a iz dopune skice proizlazi da je vještak geometar postupio sukladno prigovorima tuženika ad 4 i 5.
9.4. Privremena zastupnica tuženika ad 2, 3 i 6-12/ nije imala prigovora na osnovnu skicu lica mjesta ni na dopunu iste, te se u podnesku od 27. veljače 2023. (l.s. 115) i dalje protivila tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu dok se ne utvrdi osnovanost istog.
9.5. Tuženica ad 1/ Općina Posedarje nije se nakon održanog očevida, u ostavljenom joj roku očitovala na dostavljenu joj skicu očevida i Izvješće vještaka te zapisnik očevida, kao ni tuženik ad 13/ SH, pa stoga ovaj sud smatra da tuženici ad 1 i 13/ nemaju prigovora na istu.
9.6. Međutim, Općina Posedarje je u spis 17. veljače 2023. (l.s. 114) opunomoćila odvjetnika Antonia Vedrića iz Zadra za zastupanje u ovom postupku koji punomoćnik je na ročištu 13. ožujka 2024. u cijelosti ostao kod danog odgovora na tužbu, a na ponovljenom očevidu dana 2. rujna 2025. (l.s.151-154) na koji očevid je pristupio i pročelnik [adresa] OH naveo da su tužitelji proizvoljno odredili međe svoga posjeda, a koje uopće nisu vidljive na terenu, te imajući u vidu navedeno i činjenicu da tužitelji nemaju nikakve isprave kojima bi dokazali makar posjed da je jasno kako je tužba u ovom dijelu u cijelosti neosnovana, tj. u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
10. Članak 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 , 81/15 i 94/17 dalje: ZV) propisuje da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, a stavkom 2. istog članka određeno je da je na temelju stavka 1. tog članka stečeno pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.
10.1. Analizom i ocjenom provedenih dokaza te ocjenom iskaza saslušanih svjedoka, slijedi da je tužiteljica dokazala valjani izvanknjižni slijed stjecanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to tako što je ovu nekretninu odnosno dio čest. zgr. [katastarska čestica] označen slovima A-B-K-E-F-G-H-I-J-A, površine 316 m[2] , sve prikazano na skici lica mjesta ovlaštenog inženjera geodezije KO od 3. 11. 2022. godine, (l.s. 97) stekla dugogodišnjim posjedovanjem osobno i putem svojih pravnih prednika.
10.2. Na očevidu je utvrđeno da predmetni dio čest. zgr. [katastarska čestica] u naravi predstavlja obiteljsku kuću s dvorištem, koja je izgrađena u postupku obnove obiteljske kuće, temeljem rješenja Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji od 13. listopada 2004. (l.s. 13-14), a kojim Rješenjem se pokojnom suprugu tužiteljice, OO, priznaje pravo na obnovu obiteljske kuće u [adresa], s utvrđenim 6. stupnjem oštećenja u kojoj će nakon obnove prebivati sa sljedećim članovima: ŠO (supruga), LH (sin), VH (nevjesta), TH (unuk) i CH (unuk). Iz obrazloženja citiranog Rješenja (l.s. 14) proizlazi da je podnositelj zahtjeva OO (Damjan) posjednik čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], međutim iz dokumentaciju koju je tužiteljica priložila uz tužbu i to iz Uvjerenja o kućnom broju (l.s. 18-19) te Izvoda iz portala Katastar.hr (l.s. 24) vidljivo je da se kućni broj [adresa] nalazi na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što je utvrđeno i očevidom na licu mjesta.
10.3. Dakle, iz priložene dokumentacije je vidljivo kako se u njoj navodi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], međutim radi se o greški u naprijed citiranim upravnim rješenjima Zadarske županije jer je, kao što je već naprijed navedeno, očevidom utvrđeno da je obnovljena obiteljska kuća na čest. zgr. [katastarska čestica], a ne na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako je to navedeno u rješenjima.
10.4. Iz stranačkog iskaza tužiteljice, kao i iz iskaza saslušanih svjedoka predloženih po tužiteljici proizlazi da tužiteljica, odnosno njezin suprug sad pok. OO nikad nisu imali kuću izgrađenu na čest. zem. [katastarska čestica], a što su svjedoci i pokazali na očevidu, već da su imali kuću izgrađenu na predmetnom dijelu čest. zgr. [katastarska čestica], što je i prikazano na skici očevida (l.s. 97), a vidljivo je i na fotografijama lica mjesta (l.s. 98-99) i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
10.5. Nadalje, iz izvedenih dokaza i to prvenstveno stranačkog iskaza i svjedočkih iskaza slijedi da su se na predmetnom dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] , umjesto sada obnovljene kuće , nalazile stare kuće odnosno kako to navodi svjedok ĆO "kuća do kuće tzv. gomila"; svjedok ŠH navodi da je tu bila glavna kuća u kojoj su spavali tužiteljica ŠO i suprug joj S, a iza njih i štala koja je pretvorena u objekt u kojem su spavali djed O i baba DH, dok je tužiteljica pojasnila da je nakon udaje došla živjeti u stare kuće, sada obnovljene od države RH, a koje se nalaze na predmetnoj čest zgr. 17, jer su tijekom braka ona i suprug sagradili i novu kuću gore prema dućanu, ali im RH tu novu kuću nije obnovila, jer nisu "preveli "zemlju na sebe, već im je RH obnovila ovu predmetnu kuću u kojoj se i pisao sudski zapisnik. Nakon preseljenja u novu kuću kraj dućana, tužiteljica je zajedno sa suprugom nastavila dolaziti na parcelu oznake čest. zgr. [katastarska čestica], jer se na njoj nalazila štala, a ona i suprug su se bavili poljoprivredom, a držali su i blago –volove, krave i ovce, pa je stoga, po mišljenju ovog suda, logično i životno, da su tužiteljica i sada joj pok. suprug nastavili, po preseljenju u novu kuću, dolaziti i na ovu predmetnu parcelu.
10.6. Nakon smrti supruga tužiteljice , a prema Rješenju o nasljeđivanju posl.br. O- 1186/07 od 24. prosinca 2007. (l.s. 25-26) svu imovinu OO nasljeđuje tužiteljica, pa tako i predmetnu kuću, ali nama predmetne nekretnine nisu evidentirane kao ostavinska imovina ostavitelja OO, jer on nije bio upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama niti kao posjednik u katastarskoj evidenciji slijedom čega je i podnesena ova tužba.
10.7. Nadalje, sud utvrđuje da je izvorni vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica] bio VO, (djed svjedoka ĆO i pok. supruga tužiteljice OO) koji je imao sina TO i kći NO, (što proizlazi iz Rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-132/72 od 11. lipnja 1975. godine l.s. 29-31) o čemu iskazuje svjedok ĆO, brat pok. OO, supruga tužiteljice, a koji svjedok ima najrelevantnija saznanja u ovom postupku. Njegov otac da je poginuo još 1944. -1945. godine, a on i brat K da su se podijelili i on je upravo ovu predmetnu čest. zgr. [katastarska čestica] prepustio bratu K. Inače on i brat K da su držali 18 ha zemlje, bavili se poljoprivredom i prodavali poljoprivredne proizvode. Inače, još njihovi "stari" da su se podijelili.
10.8. Iz dokumentacije koju je tužiteljica priložila uz tužbu nadalje proizlazi da je Dušanova nevjesta ČO, odnosno supruga PO, koji je umro prije oca AO, Darovnim ugovorom od 28. srpnja 1967. (l.s.27-28) kao darovateljica predmetne dijelove čestica (također pogrešno navedeno oznakom 16/5) daruje sinovima ĆO i K, koji su se naknadno podijelili, tako da su ti dijelovi pripali upravo OO, suprugu tužiteljice, o čemu je iskazivao njegov brat u svojstvu svjedoka – ĆO.
10.9. U odnosu na tuženika ad 4) i 5) koji tijekom cijelog postupka osporavaju tužbeni zahtjev u odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica] ovaj sud zaključuje da su njihovi navodi neosnovani jer je tužiteljica tijekom postupka dokazala da je predmetna zgrada sagrađena i obnovljena na čest. zgr. [katastarska čestica], iz čega slijedi da se dokumentacija vezana za obnovu kuće pogrešno odnosila na drugu parcelu. Tužiteljica je dokazala da su predmetnu kuću posjedovali i koristili obitelj njezinog supruga sad pok. OO, a prije njega izvorni vlasnik je bio VO, djed pok. supruga tužiteljice, a nastavili su posjedovati sada predmetnu kuću, koja se nekad sastojala od, kako to vjerno iskazuju svjedoci, od starih kuća, čardaka od kukuruza, teze, štale koja je poslije pretvorena u objekt, dakle nastavili su posjedovati i nakon što su tužiteljica i njezin pok. suprug zvani S sagradili novu kuću "gore prema dućanu", a nastavili su posjedovati predmetnu nekretninu i nakon izvršene obnove.
Suprotno navodima tuženika ad 4) i 5) ovaj sud utvrđuje da ovi tuženici nisu nikad koristili predmetnu čest. zgr. [katastarska čestica], već je očevidom utvrđeno, a što potvrđuje i sam tuženik ad 4) saslušan na očevidu da je on, kad je dolazio iz Rijeke gdje je živio i radio od 1959. godine u Islam, dolazio u staru kuću u kojoj mu je živjela majka, a ta stara kuća da se nalazi ispred ove predmetne kuće i stara je kuća sada u blokovima. Upravo tu staru kuću je vještak geometar na skici lica mjesta (l.s. 97) i dopuni skice lica mjesta (l.s. 113) označio plavim krugom uz oznaku: "obnovljena kuća Mirkova brata LH."
10.10. Dakle, tuženici ad 4) i 5) posjeduju sasvim drugu nekretninu, a kako je tužiteljica na licu mjesta objasnila gdje je bila sagrađena stara kuća, i na kojem mjestu je ista obnovljena, to ovaj sud zaključuje da ovi tuženici sa istom nemaju nikakve veze, čak i sam tuženik ad 4) na očevidu ne osporava da se na predmetnoj čest. zgr. [katastarska čestica] "nalazila teza sa karom i čardak s kukuruzom, a ovdje gdje pišemo zapisnik bili su neki objekti, kuća od LO je bila tu di je pržina, ŠO je tu živjela kad se udala, a poslije su se preselili gore preko ceste."
Ovi tuženici, jer su upisani kao suvlasnici predmetne čest. zgr. [katastarska čestica] i to svaki za 7/72 dijela svoje suvlasništvo objašnjavaju nasljeđivanjem PO kojemu su oni pranećaci uz objašnjenje na očevidu da njihov prednik PO nije svekar tužiteljice koji se isto zvao PO, pa kako je tužiteljica dokazala valjani izvanknjižni slijed stjecanja prava vlasništva na predmetnoj čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] to je u cijelosti prihvaćen tužbeni zahtjev u odnosu na ovu česticu i odlučeno kao u izreci presude.
11. U odnosu na čest zem. 1268/2 k. o. [katastarska općina] pasivno je legitimirana tužena ad 1 Općina Posedarje kao pravni slijednik Općenarodne imovine s upisanim organom upravljanja Mjesni N.O. [adresa], a sve prema uvjerenju Zadarske županije od 18. rujna 2019. godine (l.s. 9) kojim se potvrđuje da se dio čestice koji je predmet ove tužbe na dane 16. listopada 1990. godine i 24. srpnja 1991. godine nalazio unutar granica građevinskog područja.
11.1. Iz izvedenih dokaza i to prvenstvo očevidom na licu mjesta slijedi da predmetni dio čest. zem. [katastarska čestica] čini cjelinu zajedno s čest. zgr. [katastarska čestica], a saslušanjem svjedoka predloženih od strane tužiteljice ovaj sud smatra da je tužiteljica dokazala kontinuitet posjeda predmetne nekretnine iako doista ne raspolaže ispravama o posjedu.
11.2. Naime, svi saslušani svjedoci, pokazuju granice posjeda tužiteljice do javnog puta i kuće tužiteljice. Očevidom je utvrđeno da doista nema čvrstih međašnih oznaka, a što navodi i vještak u Izvješću (l.s.100). Međutim, svi saslušani svjedoci sukladno opisuju i pokazuju nekadašnje granice posjeda prednika tužiteljice na način da se iste protežu uz rub asfaltne ceste od udaljenosti od cca 1,5 m i uz katastarske međe prema susjednim parcelama koje na terenu nisu vidljive. Tako svjedok ZH pokazuje i opisuje griblju širine cca 40 cm i dubine 20 cm, pa potom od te griblje suhozid u dubinu 4 m od ceste koji je predstavljao među prema susjedu Č (l.s. 153), s kojim je on, svjedok, živio u zajednici. Nadalje, svi saslušani svjedoci suglasni su da je posjed tužiteljice iza kuće ide u obliku pravokutnog trokuta pa tako ovaj svjedok navodi: "ova 4 m predstavljaju jednu katetu trokuta, cesta je druga kateta, a hipotenuza je kad se starta tamo od nekadašnjeg zapadnog portuna koji je bio udaljen 1,5 m od ceste."
11.3. I svjedok ŠH koji je nadoslušan na očevidu (l.s. 153) navodi da je nekadašnji suhozid počinjao odmah od ceste i da se protezao u dubinu posjeda prednika tužiteljice 4 m dužine, a od te točke gdje je završavao suhozid granica da je išla na zapadnu kapiju i to u vidu trokuta, ukoso, završna točka na udaljenosti 1,5 m od ceste.
11.4. Upravo sukladno iskazima svjedoka tužiteljice vještak je na skici lica mjesta označio dio predmetne čest zem. 1268/2 površine 70 m2, likom i slovima B, C, D, E, K, B, koji dio ne zahvaća u asfaltiranu cestu koja prolazi kroz [adresa] već je riječ o dvorištu tužiteljice iza predmetne kuće, te ovaj sud utvrđuje da je obitelj ŠH oduvijek ulazila u svoje dvorište preko kapije sa zapadne strane, a ta nekadašnja "kapija" se nalazila 1,5 m od asfaltnog ruba sadašnje ceste, odnosno onako kako je prikazano na dopuni skice lica mjesta crvenom linijom, dok je uz sami rub asfaltne ceste i travnjaka postojala griblja na udaljenosti 1,5 m od ceste te je posjed obitelji ŠH iza obnovljene kuće lik u obliku trokuta, i završava prema zapadu prema točci koja je udaljena 4 m od ruba ceste.
12. Prema odredbi čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - pročišćeni tekst- dalje ZV) određeno je da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe pravo vlasništva, kada se radi o nekretninama u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, protekom 40 godina, što znači dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme iz čl. 159. st. 2. ZVDSP-a.
12.1. Sud vjeruje iskazima svjedoka ZH, ŠH, NH jer su isti međusobno sukladni, dati su uvjerljivo i sukladni su ostalim provedenim dokazima. Tako sud vjeruje svjedocima kada suglasno iskazuju o posjedu obitelji NH na predmetnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica], kao i kada iskazuju o granicama nekadašnjeg posjeda obitelji NH na ovoj parceli, a koje granice su tijekom Domovinskog rata uništene pa je tako uništen i suhozid koji je predstavljamo među prema susjedima N i ZH. Također sud vjeruje iskazima ovih svjedoka da, predmetni dio čest. zem [katastarska čestica] koji zajedno s čest. zgr. [katastarska čestica] čini cjelinu kada navode da je predmetna nekretnina oduvijek u posjedu prednika tužiteljice.
12.2. Međutim, obzirom da tužiteljica ne raspolaže ispravama kojima bi dokazala posjed prednika unazad barem 50 godina, navesti je da su sudovi zauzeli stajalište o tome da se kod dosjelosti u obzir uzima i vrijeme do 8. listopada 1991. kao u odluci broj Rev- 291/14 od 17. travnja 2018. pri čemu je navedeno shvaćanje: „Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV, nego na temelju drugih odredaba tog zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.
12.3. Gore navedeno shvaćanje doneseno je na temelju shvaćanja zauzetog u presudama Europskog suda za ljudska prava (Trgo protiv Hrvatske, Jakeljić protiv Hrvatske, Radomilja i drugi protiv Hrvatske i Gashi protiv Hrvatske) vezano uz propise i prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi, a to je: „U tim okolnostima, sud smatra da podnositelj zahtjeva koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao – s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba – snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši takav neustavan propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja, vlasništvo imovine koje je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška. U svezi s tim, sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes.“
13. Sukladno svemu naprijed iznesenom, valja navesti da je temeljem provedenih dokaza, a posebno iskazima naprijed navedenih svjedoka te očevidima na licu mjesta, ovaj sud nedvojbeno utvrdio da su prednici tužiteljice bili u mirnom i nesmetanom posjedu dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iako nisu formalno upisani u katastru nekretnina, dakle svjedočki iskazi ukazuju na neprekinuti pravni slijed izvanknjižnog stjecanja prava vlasništva što govori u prilog mirnom posjedu tužiteljice osobno i putem prednika te da ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba pa je tužiteljica osobno stekla pravo vlasništva na spornoj nekretnini dosjelošću temeljem čl. 159. st. 4. ZVDSP-a. Stoga je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice, kao u točki I. izreke ove presude i u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništva tužene ad 1) Općine Posedarje kao pravne sljednice upisane Općenarodne imovine – organ upravljanja Mjesni narodni odbor Islam Latinski.
14. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, budući da je tužiteljica u cijelosti uspjela sa tužbenim zahtjevom, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br: 138/23), slijedom čega je istoj priznat trošak parničnog postupka na ime zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to za trošak sastava tužbe – 100 bodova, (Tbr 7. t. 1.), trošak sastava obrazloženog podneska od 28.6.2022. – 100 bodova (Tbr. 8. t. 1.), trošak zastupanja na ročištima dana 12.7.2022. – 100 bodova (Tbr 9. t. 1.), očevid 7.10.2022. – 100 bodova (Tbr 9. t. 7.), sastav podneska od 28.11.2022. - 100 bodova (Tbr. 8. t. 1.), sastav podneska 12.12.2022- 100 bodova (Tbr. 8. t. 1.), ročište 3.3.2023. - 100 bodova (Tbr. 9. t. 1.), ročište 13.3.2024.
- 100 bodova (Tbr. 9. t. 1.), ročište 14.5.2024. - 100 bodova (Tbr. 9. t. 1.), očevid 2.9.2025.
- 100 bodova (Tbr. 9. t. 7.), ročište 22.10.2025. - 100 bodova (Tbr. 9. t. 1.) što ukupno iznosi 1100 bodova, uz vrijednost boda od 2,00 EUR, iznosi 2200,00 EUR, a uz PDV od 25% koji iznosi 550 EUR daje iznos od 2.750,00 EUR kojem iznosu valja pribrojiti uplaćeni predujam za prvi očevid od 530,89 EUR, te za ponovljeni očevid u iznosu od 200,00 EUR, plaćenu pristojbu za tužbu u iznosu 26,54 EUR što čini ukupni parnični trošak tužiteljice od 3.507,43 EUR.
14.1. Tužiteljica je u odnosu na tuženicu ad1) Općinu Posedarje uspjela u cijelosti u ovom postupku, međutim tuženica ad1) je osporavala 70 m2 čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ovih dosuđenih 70 m2 čini 1/5 dijela ukupno dosuđenih 386 m2 tužiteljici u ovom postupku, prema tome tužena ad1) Općina Posedarje dužna je tužiteljici naknaditi 1/5 dijela ukupno priznatog parničnog troška tužiteljice što iznosi 701,50 EUR slijedom čega je odlučeno kao u točki II izreke presude.
14.2. Odredbom čl. 161. st. 1. ZPP-a propisano je da suparničari podmiruju troškove na jednake dijelove, dok je stavkom 2. istog članka propisano da ako postoji znatna razlika u pogledu njihova udjela u predmetu spora, sud će prema razmjeru tog udjela odrediti koliki će dio troška nadoknaditi svaki od suparničara. Prema stavku 3. suparničari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari, odgovaraju solidarno i za troškove dosuđene protivnoj strani.
14.3. Kako su u ovom postupku tuženici ad 4) ZO i tužena ad 5) LO osporavali samo svoj suvlasnički udio od 7/72 dijela čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tuženici ad 2-13 imaju položaj jedinstvenih i nužnih suparničara u odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica], to su tuženici ad 4) ZO i tužena ad5) ŠO i to svaki od njih temeljem čl. 161. st. 2. ZPP-a dužni tužiteljici nadoknaditi 7/72 dijela ukupno priznatog parničnog troška, što iznosi 341,00 EUR, slijedom čega je odlučeno kao u točki III izreke ove presude.
U Zadru 4. prosinca 2025.
S u t k i n j a
Melita Lisica
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda na nadležni županijski sud, u tri primjerka.
DNA:
1. Tužiteljici po pun. Mili Milovcu, odvjet. u Zadru,
2. Tuženicima: ad 1/ Općina Posedarje po pun. Antonio Vedrić, odvj. u Zadru ad 2-3 i 6-12/ po privrem. zastupnici Gordani Šimunov, odvjet. u Zadru; ad 4 i 5/ po pun. Petru Petriniću, odvjetniku u Rijeci;
ad 13/ ĐO – osobno
Nakon pravomoćnosti: Ministarstvo financija - Porezna uprava, Područni ured Zadar
