Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž R-265/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Borisa Mimice kao predsjednika vijeća, te Andree Boras-Ivanišević kao suca izvjestitelja i Sonje Meštrović, kao člana vijeća u pravnoj stvari tužitelja, u pravnoj stvari tužitelja LUKA ZADAR d.d., Zadar, Gaženička 28, OIB: 46201758869, zastupan po punomoćniku Ivanu Begiću, odvjetniku iz Zagreba, Unska ulica 2B, protiv tuženika Sindikat komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske, Zagreb, Zlatarska 14, OIB: 27091826868, zastupan po punomoćnici TV, mag. iur., zaposlenici tuženika, radi nadomještaja suglasnosti, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem:Pr-1707/2024-21 od 17. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 4. prosinca 2025.

p r e s u d i o je

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem:Pr-1707/2024-21 od 17. srpnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom nadomješta se suglasnost tuženika za donošenjem Odluke tužitelja o izvanrednom otkazu ugovora o radu radniku AV, a koja suglasnost je uskraćena očitovanjem tuženika od 19. studenog 2024. godine ( točka I. izreke).

1.1. U odluci pod točkom II. izreke nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 625,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. srpnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, za osam postotnih poena, i to sve u roku 15 dana.

2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presude preinači shodno navodima žalbe, podredno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

2.1. Tužitelj je odgovorio na žalbu tuženika te osporio navode žalbe i predložio žalbu tuženika u cijelosti odbiti kao neosnovanu.

2.2. Žalba nije osnovana.

3. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja za nadomještanje suglasnosti na namjeravanu odluku o izvanrednom otkazu Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, a koja suglasnost je uskraćena očitovanjem tuženika od 19. studenog 2025.

4. Raspravljajući po navedenom zahtjevu sud prvog stupnja je u bitnom utvrdio slijedeće:

- da je tužitelj dana 13. studenog 2025. tuženiku u skladu sa zakonskom obvezom iz članka 150. ZR-a dostavio na savjetovanje namjeru izvanrednog otkazivanja ugovora o radu radniku AV zaposlenom na neodređeno vrijeme na radnom mjestu "Projektni menadžer", koji kod poslodavca obavlja funkciju sindikalnog povjerenika ;

- da je iz e-mail poruka od 15. studenoga 2024. zatražen hitni sastanak na temu izvanrednih otkaza u srijedu 20. studenoga 2024. u 9,30 sati, a u potpisu te poruke nalazi se AV, odnosno radnik kojem se namjerava otkazati ugovor o radu;- da je radi navedenog u e-mail poruci tužitelja od 19. studenoga 2024. prihvaćen prijedlog i zakazan sastanak 20. studenog 2025. na kojem bi se raspravljalo o zahtjevu poslodavca, u kojem se između ostalog navodi da je poslodavac u tom smislu na raspolaganju za dostavu sve dokumentacije po zahtjevu tuženika vezano za traženu suglasnost;

- da je tuženik uskratio suglasnost na namjeravanu odluku poslodavca dopisom od 19. studenoga 2024. iz razloga što tužitelj uz prijedlog odluke i poziv na savjetovanje tuženiku nije dostavio potpunu dokumentaciju odnosno dokaze koji bi potvrdili navode u obrazloženju odluke o otkazu, a koji se odnose na činjenicu prijevremenog udaljavanja i odjave za drugog radnika, niti obranu radnika pri čemu opisane povrede iz radnog odnosa u obrazloženju odluke o otkazu nisu takve naravi da bi se donijela odluka koja najteže pogađa radnika;

- da je iz namjeravane odluke o izvanrednom otkazu razvidno kako tužitelj namjerava otkazati ugovor o radu radniku AV odlukom o izvanrednom otkazu iz razloga što se radnik dana 31. listopada 2024. prijevremeno udaljio s mjesta rada u 13:33 sati, te da nije napravio odjavu u sustavu DB Touch iz kojeg proizlazi da je odjava za tog radnika napravljena u 14:58 sat, a upitan o konkretnom događaju od strane voditelja pravnog, općeg i kadrovskog odjela radnik je naveo kako je sam napravio odjavu, iako drugačije proizlazi iz materijalnih dokaza, što je kod poslodavaca ponukalo na daljnju provjeru pregledom evidenciju sustava čitača DB Touch te je utvrđeno da je radnik i dana 1. listopada 2024. te ponovno dana 10. listopada 2024. napravio odjavu za drugog radnika JV, a što je utvrđeno s obzirom da čitač prilikom svake odjave snimi fotografiju;

- da se poslodavac u namjeravanoj odluci pozvao na ranije upozorenje radniku od 18. prosinca 2023. te 18. listopada 2024. zbog teškog kršenja obveza iz radnog odnosa, što samo ukazuje da je radnik očito uporno i više puta unutar jednog mjeseca počinio istovrsne osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa zloupotrebom identifikacijskog privjeska;

- da iz dostavljenog . Pravilnika o korištenju identifikacijskih privjesaka tokena od 20. svibnja 2024. u čl. 3 st. 4 propisano kako je izričito zabranjeno prijavljivanje/odjavljivanje u ime drugih radnika te da će se isto postupanje smatrati osobito teškom povredom obveza iz radnog odnosa i to kako za radnika koji se prijavi/odjavi u ime drugog radnika tako i za radnika za kojeg se vrši prijava/odjava. –

-da zbog postupanja radnika tužitelj je trajno izgubio povjerenje u radnika radi čega nastavak radnog odnosa nije moguć.

5. Ocjenjujući provedene dokaze sud je utvrdio da konkretnom slučaju nisu postojali razlozi za uskraćivanje suglasnosti tuženog za otkazivanje ugovora o radu AV. Naime, u okolnostima kada je odluci tuženika o uskrati suglasnosti na namjeravanu odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu prethodila mail korespodencija između poslodavca, tuženika i radnika AV, o dostavi mjerodavne dokumentacije te je sukladno prijedlogu tuženika u tom smislu i zakazan sastanak 20. studenog 2025. na kojem bi se raspravljalo o zahtjevu poslodavca, sud prvog stupnja drži kako na strani tuženika nije postojala stvarna namjera prikupiti dodatne informacije i razjašnjenja oko predložene odluke o izvanrednom otkazu.

5.1 U navedenom prvostupanjski sud ocjenjuje kako tužitelj nije postupio protivno odredbi čl. 150 st. 4 Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23, dalje u tekstu: ZR), budući da su činjenice na kojima se odluka o otkazu temelji precizno navedene u obrazloženju predložene odluke, te je navedeno na koji način je tužitelj došao do saznanja da su se povrede dogodile, a tužitelj u okviru ovog postupka nije dužan dokazati postojanje opravdanog razloga za donošenje odluke o otkazu u smislu odredbe čl. 135 st. 3 ZR-a, jer je to predmet ispitivanja u okviru parničnog postupka koji se vodi radi utvrđenja nezakonitosti odluke o otkazu.

5.2. S obzirom na sve navedeno, uz obrazloženje da je tužitelj učinio vjerojatnim postojanje razloga za donošenje Odluke o izvarednom otkazu otkazu radniku AV i da je taj otkazni razlog dopušten u smislu ZR-a, prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev za nadomještanje prethodne suglasnosti koju je tuženik uskratio tužitelju.

6. Ispitujući zakonitost pobijane odluke povodom žalbe tuženika, i po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da pobijana odluka nije donesena uz počinjenje niti jedne od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP- a.

7. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju upućuje žalitelj jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude. Presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

8. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbe, pa je neosnovan i žalbeni razlog tuženika pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

9. Naime,sindikalni povjerenik nije apsolutno zaštićen od mogućnosti otkaza ugovora o radu. Odredbom članka 188. stavak 3 Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14, 127/19 i 98/19 - dalje ZR) štiti se samo zakonita sindikalna djelatnost, ali se sindikalni povjerenik ne štiti od odgovornosti za povrede iz radnog odnosa.

10. Tako je sud utvrdio da u odnosu na navedenog radnika ne postoji zabrana otkazivanja, kao što je i utvrdio da je tužitelj kao poslodavac svojim navodima i predloženim dokazima ukazao da postoji osnovana sumnja da su ostvareni razlozi za izvanredni otkaz Ugovora o radu , obzirom da je radnik već i upozoren na osobiti teške povrede iz radnog odnosa kao u konkretnom slučaju ili ako postoje druge važne okolnosti zbog kojih nastavak radnog odnosa nije moguć.

11. Žalitelj u žalbenim navodima ponavlja tijekom postupka isticane tvrdnje kako za traženu suglasnost tuženika u konkretnom slučaju nisu postojale zakonske pretpostavke u smislu članka 150. ZR-a kojeg je promatrati u kontekstu primjene odredbe članka 188. ZR-a.

12.Naime, prema odredbi članka 150. stavak 1. ZR-a prije donošenja odluke važne za položaj radnika, poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem o namjeravanoj odluci te mora radničkom vijeću dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika.

12.1. U stavku 2. istog članka propisano je pak da je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je radničkom vijeću na njegov zahtjev, prije konačnog očitovanja o namjeravanoj odluci poslodavca, dužan omogućiti održavanje sastanka radi dodatnih odgovora i obrazloženja na njihovo izneseno mišljenje.

13. Međutim, suprotno tvrdnji tuženika u konkretnom slučaju odluci o uskrati suglasnosti na namjeravanu odluku poslodavca o izvanrednom otkazu ugovora o radu sindikalnom povjerenika, prethodila je e-mail korespondencija između poslodavca, tuženika i radnika AV, radi dostave relevantne dokumentacije o namjeravanoj odluci poslodavca. U tom pravcu tužitelj je iskazao spremnost za odražavanjem od strane tuženika zahtijevanog hitnog sastanka, koji je i zakazan za dan 20. studenog 2025., a koji je odgođen na prijedlog radnika da bi odmah isti dan 19. studenog 2025. uslijedila i uskrata tuženikove suglasnosti na namjeravanu odluku poslodavaca. U navedenim okolnostim proizlazi pravilnost zaključka prvostupanjskog suda kako na strani tužitelja nije bila namjera uskratiti tuženiku svu relevantnu dokumentaciju radi donošenja cjelovitog i potpunog odgovara na zahtijevanu suglasnost .

14. S druge strane sud prvog stupnja se u pobijanoj odluci s pravom nije upuštao u ocjenu osnovanosti tih razloga, odnosno da li počinjene povrede radnika AV imaju karakter takove teške povrede radne obveze koje bi opravdavale otkazivanje ugovora o radu sud se davanjem suglasnosti niti na koji način ne upušta u ovom postupku.

14.1. Ovo iz razloga što prema čl. 188. st. 3. ZR-a, ako sindikat uskrati suglasnost na otkaz, suglasnost može nadomjestiti sudska odluka.

15. Kako je u ovoj pravnoj stvari tužitelj zatražio suglasnost na namjeravani otkaz radniku koji ima status sindikalnog povjerenika te uživa sudsku zaštitu sukladno čl. 188. stavak 3. ZR-a obrazloživši svoj zahtjev, a tuženik je tu suglasnost uskratio to je bilo osnove za vođenje sudskog postupka prema čl. 188. st. 3. ZR.

16. Postojanje prethodne suglasnosti bilo da ju je sindikat izrijekom dao ili se prešutno izjasnio o prethodnoj suglasnosti (čl. 188. st. 2. ZR), bilo da je prethodnu suglasnost nadomjestila sudska odluka (čl. 188. st. 3. ZR) predstavlja postupak prije otkazivanja ugovora o radu i u tom postupku nije stranka zaposlenik kojem poslodavac namjerava otkazati ugovor o radu, već su stranke poslodavac i sindikat.

17. U postupku prije otkazivanja ugovora o radu u kojem poslodavac traži prethodnu suglasnost od sindikata u smislu čl. 188. st. 1. ZR, a tako i u sudskom postupku koji se vodi prema čl. 188. st. 3. ZR, potrebno je ocijeniti da li poslodavac namjerava otkazati ugovor o radu iz razloga koje ZR propisuje kao dopuštene razloge za otkaz, da li se radi o zaposleniku kojem se može otkazati ugovor o radu (čl. 34. I 38. ZR) te da li je poslodavac navodima i predloženim dokazima učinio vjerojatnim da se ostvario razlog za otkaz ugovora o radu. Već navedene okolnosti onemogućavaju poslodavca u eventualnom šikanoznom postupanju.

17.1. Naime, poslodavac u postupku prije otkazivanja ugovora o radu (u postupku povodom traženja prethodne suglasnosti) nije morao dokazati da je ostvaren razlog za otkaz ugovora o radu. Ovo iz razloga što bi takvo tumačenje ovlaštenja sindikata iz čl. 188. st. 2. ZR dovodila poslodavca u situaciju da vodi dva postupka u kojima bi (u svakom postupku zasebno) i to jednom u odnosu na sindikat a drugi put u odnosu na zaposlenika morao dokazivati ostvarenje istog razloga za otkaz, a to po ocjeni ovoga suda nije bila intencija zakonodavca, a to bi se protivilo i načelu ekonomičnosti posebno u situaciji kada su radni sporovi prema čl. 434. ZPP propisani kao postupci u kojima postoji potreba hitnog rješavanja ( pravni stav zauzet u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revr-407/13 od 16. srpnja 2014. te u nizu kasnijih presuda).

18. Zbog navedenih razloga ovaj je sud ocijenio da je u postupku koji se vodi po čl. 188. st. 3. ZR, dovoljno da poslodavac učini vjerojatnim postojanje otkaznog razloga.

19. Poslodavac će nakon pribavljene prethodne suglasnosti (izričito ili prešutno ili sudskom odlukom koja nadomješta prethodnu suglasnost) u postupku povodom otkaza ugovora o radu morati dokazati postojanje otkaznog razloga.

20. Dakle, sud u ovom postupku nije ovlašten odlučivati o zakonitosti namjeravane odluke o poslovno uvjetovanom otkazu, odnosno utvrđivati postojanje opravdanog razloga za otkaz iznad razine vjerojatnosti njegova postojanja.

21. Kako je u konkretnom slučaju sud prvog stupnja osnovom provedenog dokaznog postupka opravdano smatrao kako je na razini vjerojatnosti smatrao da su da su ostvareni razlozi za skrivljeni otkaz Ugovora o radu zbog kojih nastavak radnog odnosa nije moguć te da nisu utvrđene okolnosti koje bi ukazivale na to da je radnik AV stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike, pravilno je sud prvog stupnja primjenio materijalnog pravo kada je pobijanom odlukom nadomjestio uskraćenu suglasnosti tuženika te donijeti presudu kao u izrijeci.

22 Slijedom kako nisu ostvareni navodi žalbe, niti ovaj sud nalazi ostvarenje bitnih povreda postupka na koje pazi po službenoj dužnosti u okviru odredbe članka 365 stavka 2. ZPP-a, na temelju odredbi članka 368. stavak 1. ZPP-a, žalbu tuženika je valjalo odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci.

U Splitu, 4. prosinca 2025.

Predsjednik vijeća

Boris Mimica