Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž-865/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Ane Beloglavec, predsjednice vijeća, Ljiljane Milina, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Predraga Jovanića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŠŠ iz [adresa], kojega zastupa punomoćnik Željko Škudar, odvjetnik u Donjoj Stubici, protiv 1. tuženice FŠ i 2. tuženika VŠ, oboje iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Marina Šuti-Kudelić, odvjetnica u Zlataru i 3. tuženika BŠ iz [adresa], radi upisa prava vlasništva u zemljišne knjige, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru od 31. kolovoza 2022., poslovni broj: P-177/2022-28, u sjednici vijeća održanoj 4. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja ŠŠ kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru od 31. kolovoza 2022., poslovni broj: P-177/2022-28.
II. Odbijaju se stranke sa zahtjevima za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovanim.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Utvrđuje se da je 1. tuženica FŠ vlasnica čkbr. [katastarska čestica] livada [adresa] u površini od 159 čhv k. o. [katastarska općina] te su 1. tuženica i 3. tuženik dužni trpjeti da se ista nekretnina upiše na njezino ime u zemljišnoj knjizi te je 1. tuženica dužna tužitelju naknaditi trošak postupka, u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju naknaditi 1. i 2. tuženicima parnični trošak u iznosu od 51.562,50 kn, u roku od 15 dana."
2. Protiv takve presude tužitelj je podnio žalbu iz svih žalbenih razloga predviđenih u članku 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11. i 148/11. - pročišćeni tekst i 25/13.,89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP) s prijedlogom da se presuda preinači usvajanjem tužbenog zahtjeva uz obvezu naknade troška postupka i troška žalbe od 7.812,50 kuna.
2.1. U žalbi se ukazuje na činjenicu da je 1. tuženica pred više od trideset godina, 1991. godine s ocem i pravnim prednikom 3. tuženika bez pismene isprave zamijenila svoje nekretnine za predmetnu nekretninu na kojoj je zajedno s tužiteljem sagradila gospodarski objekt, te da je pravni prednik 3. tuženika posjedovao nekretnine koje je dobio zamjenom. Smatra da nije bitna činjenica da li su stranke čitavo vrijeme posjedovale predmetne nekretnine prema ugovoru o zamjeni, već je bitno da su stranke stupile u posjed nekretnina koje su zamijenile. Osporava zaključke presude da predmetna nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije bila u poštenom posjedu 1. tuženice, u kojem dijelu smatra da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Osporava pravilnost podataka u katastarskom operatu, što nema utjecaja na stanje na terenu. Ustraje u tvrdnji da je u posjedu predmetne nekretnine isključivo 1. tuženica, te da je u mirnom posjedu nekretnine na kojoj je izgradila gospodarski objekt, pa da je stoga nekretninu stekla dosjelošću.
3. U odgovoru na žalbu 1. tuženica osporava sve navode žalbe, ističe da je sud proveo sve potrebne dokaze, utvrdio činjenično stanje i pravilno iznio sve razloge za takvu odluku. Predlaže da se žalba odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda u z naknadu troškova postupka i troškove odgovora na žalbu u iznosu od 6.250,00 kuna.
4. Žalba je neosnovana.
5. Predmet spora, koji je preostao nakon djelomičnog ukidanja prijašnje presude, je tužbeni zahtjev radi utvrđenja da je 1. tuženica dosjelošću stekla pravo vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] od 159 čhv k. o. [katastarska općina], uz dozvolu uknjižbe takvog prava u zemljišnim knjigama.
6. Protivno žalbenim tvrdnjama, nije počinjena bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, jer je prvostupanjski sud na temelju provedenog dokaznog postupka pravilno i potpuno utvrdio sve odlučne činjenice, koje nisu u protivnosti dokazima u spisu, te je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio pravo. O svojim zaključcima sud je dao valjane i potpune razloge koji nisu u međusobnoj protivnosti, niti s rezultatima dokaznog postupka, tako da se presuda može ispitati.
7. Nedvojbeno je utvrđeno da je sporna čestica kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uknjižena kao vlasništvo 3. tuženika BŠ, da su 1. tuženica i prednik 3. tuženika pok. CŠ prije tridesetak godina postigli usmeni sporazum o zamjeni nekretnina pri čemu bi sporna čestica pripala 1. tuženici, a dvije čestice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tada vlasništvo 1. tuženice bi zamjenom pripale predniku 3. tuženika. Nakon takvog usmenog sporazuma 1. tuženica je zajedno s tužiteljem (s kojim je u to vrijeme bila u izvanbračnoj zajednici) izgradila gospodarsku zgradu koja se jednim dijelom (otprilike 1/3 površine) nalazi na čestici 1418 k. o. [katastarska općina] koja je bila njezino vlasništvo, a drugim dijelom (otprilike u površini 2/3) nalazi na spornoj čestici 1417 k. o. [katastarska općina], na kojoj je upisano vlasništvo i posjed 3. tuženika kao nasljednika pok. CŠ. Nadalje, nesporno je da je 1. tuženica vlasništvo svih nekretnina na kojima ima pravo vlasništva, pa tako i čestice 1418 k. o. [katastarska općina] (na kojoj se nalazi kuća i dvorište) prenijela na svojeg sina 2. tuženika, te je u tijeku postupka tvrdila da je 2. tuženik vlasnik i posjednik kuće, okućnice, dvorišta koji se nalaze na na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je vlasnik i posjednik gospodarske zgrade sagrađene dijelom na spornoj čestici, a dijelom na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
8. Kako usmena pogodba o zamjeni nekretnina nikada nije provedena u cijelosti (u službenim evidencijama su ostali uknjiženi prijašnji vlasnici i posjednici), a takvom ugovoru nedostaje pismena forma, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da nije došlo do stjecanja prava vlasništva zamjenom nekretnina, pa tako niti posjed 1. tuženice na spornoj nekretnini nije bio pošten kroz čitavo vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, članak 159. stavak 1. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ , broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 152/14., 81/15. - pročišćeni tekst, 94/17. - ispravak ZV). Naime, za stjecanje prava vlasništva na nekretnini dosjelošću potrebno je dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, pa bi protivno volji stjecatelja gotovo nemoguće bilo utvrditi da ima posjed nekretnine, ako to on ne želi i ne smatra da je u posjedu. Tako je tijekom ovog postupka 1. tuženica (za koju tužitelj tvrdi da je stekla pravo vlasništva dosjelošću) tvrdila da su sve nekretnine (kuća, okućnica, dvorište i dvorišna zgrada) u vlasništvu i posjedu njenog sina, 2. tuženika na kojeg je ona prenijela sva vlasnička i posjedovna prava.
9. Iz tako utvrđenih činjenica koje proizlaze iz priloženih isprava, iskaza saslušanih stranaka i iz vještačkog nalaza mjerničkog vještaka, pravilnom primjenom prava je prvostupanjski sud donio činjenično. - pravni zaključak o neosnovanosti preostalog supsidijarno postavljenog tužbenog zahtjeva radi priznanja prava vlasništva dosjelošću. O činjeničnom stanju i primjeni prava postoje valjani i opširniji razlozi u prvostupanjskoj presudi, pa se žalitelj upućuje na obrazloženje presude radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja.
10. Odluka o parničnom trošku je pravilna i zakonita, te 1. i 2. tuženicima pripadaju opravdani troškovi postupka koji su pravilno obračunati.
11. Žalbeni navodi nisu osnovani, pa je zbog iznesenih razloga žalba tužitelja odbijena kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda (članak 368. stavak 1. ZPP).
12. Tužitelj nije uspio žalbom osporiti presudu, a odgovor na žalbu nije bio potreban za provođenje postupka, pa su zahtjevi stranaka za naknadu troška žalbenog postupka odbijeni kao neosnovani primjenom članka 166. u svezi s člankom 154. stavak 1. i članak 155. ZPP.
U Sisku 4. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća
mr. sc. Ana Beloglavec