REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj P-1808/2021-41

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Ivani Klišmanić, u pravnoj stvari tužiteljice CŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Branimiru Zorici, odvjetniku u Zadru, protiv tuženice DŽ iz [adresa], C [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Vanesi Banović, odvjetnici u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave dana 12. rujna 2025. te objave dana 4. prosinca 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica CŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], stekla pravo vlasništva za cijelo na realnom dijelu nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] nove izmjere k. o. [katastarska općina], koji realni dio u staroj izmjeri odgovara realnom dijelu nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], zv. Poljana, u naravi oranica i stambena zgrada ukupne površine 755 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji realni dio je na skici lica mjesta izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića, dipl.ing.geod. , dana 29. listopada 2024. označen slovima A-B-C-D-A i ima površinu od 59 m2, što je tuženica dužna priznati i trpjeti da se tužiteljica temeljem ove presude upiše u zemljišnim knjigama kao vlasnica opisanog realnog dijela za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženice, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici DŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tužiteljici CŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 (dvije tisuće petsto eura) u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi, podnesenoj ovom sudu dana 27. rujna 2021. godine, navodi da je stvarna vlasnica i posjednica za cijelo realnog djela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] nove izmjere, koja nekretnina u staroj izmjeri odgovara kat. čest. [katastarska čestica], u naravi oranica i stambena zgrada ukupne površine 755 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji dio je na skici lica mjesta izrađenoj od strane ovlaštenog inženjera geodezije MŽ, dipl.inž.geod. dana 18. kolovoza 2021. označen slovima A-B-C-D- A i ima površinu 59 m2. Tužiteljica je stekla vlasništvo naprijed opisanog realnog dijela kat. čest. [katastarska čestica] n.i. temeljem kupoprodajnog ugovora kojeg je zaključila s ocem tuženice, EŽ, devedesetih godina, odnosno dosjelošću, poštenim posjedovanjem kroz razdoblje dulje od 30 godina. Predmetna nekretnina da u naravi čini dio jedinstvene cjeline u posjedu tužiteljice, zajedno s kućom, pripadajućim dvorištem i betoniranom crnom jamom na koju se ta nekretnina i nastavlja te pruža sve do mora. Tužiteljica da predmetnu nekretninu održava na način da na istoj kosi travu, sadi povrće i koristi ju kao pristup moru. Napominje se da je tužiteljica protiv prednika tuženice, njenog oca FŽ, već vodila dva postupka pred Naslovnim sudom radi utvrđenja prava vlasništva i to pod posl. brojem P-1880/14 i P-41/08, također na realnim dijelovima predmetne kat. čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina], u kojim postupcima je pravomoćno utvrđeno da je ista stekla pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, odnosno na određenim realnim dijelovima iste i to u predmetu posl. broj P- 1880/2014 po istom pravnom osnovu po kojem i u ovoj tužbi traži utvrđenje svog prava vlasništva. Upravo u postupku Naslovnog suda posl. broj P-41/08, prednik tuženice je naveo da je tužiteljici prodao dio svog zemljišta koje se proteže od tužiteljičine crne jame prema moru, s tim da ne zna koliku točno površinu joj je prodao jer su istu mjerili koracima, ali se radilo negdje oko 8 metara širine i 25 metara dužine predmetne nekretnine. Isto tako, prednik tuženice da je u postupku koji se pred Naslovnim sudom vodio pod posl. brojem P-1880/2014, u svom stranačkom iskazu izričito naveo da je s osnove ugovorene kupoprodajne cijene za predmetnu nekretninu, od tužiteljice primio iznos od 6.000,00 tadašnjih njemačkih maraka. Da dakle, uopće ne bi trebalo biti sporno da je prednik tuženice prodao tužiteljici opisani realni dio kat. čest. [katastarska čestica] n.i. k. o. [katastarska općina]. Odmah po kupnji nekretnine 1990. godine, tužiteljica da je stupila u posjed iste, a njezin posjed je nedvojbeno istinit, zakonit i pošten. Slijedom navedenog, a obzirom na činjenicu da zemljišnoknjižno stanje u pogledu predmetne nekretnine nije usklađeno sa stvarnim vlasničkim i posjedovnim stanjem, predlaže da Naslovni sud provede ponuđene dokaze i donese presudu. Podneskom od 1. listopada 2021. (l.s. 42-43) tužiteljica ispravlja navode iz tužbe na način da navodi kako je vlasništvo predmetnog realnog dijela nekretnine stekla darovanjem od oca pok. JŽ još 1977., koji je ugovor u cijelosti realiziran stupanjem u posjed tužiteljice kao daroprimateljice te da je ona još iste godine započela s gradnjom temelja a do 1985. da je i dovršila izgradnju obiteljske kuće, dok da je ostatak koristila kao vrt. Ispred realnog dijela nekretnine koji je predmet ovog postupka, izgradila je i crnu jamu. Po istoj je pravnoj osnovi tužiteljica protiv tuženice ishodila pravomoćnu presudu ovoga suda P-41/18 za dio nekretnine na kojoj je izgrađena septička jama, a iz spisa proizlazi da ni tuženica niti njezin prednik ne osporavaju da je tužiteljica darovanjem od oca stekla vlasništvo na dijelu nekretnine koji se proteže od ruba septičke jame prema moru, pa ne bi trebao biti ni sporan dio nekretnine koji je predmet ovoga spora, a koji se prostorno nalazi između kuće tužiteljice i dijela nekretnine na kojemu je septička jama.

2. Tuženica u svom odgovoru na tužbu 2. studenog 2021. (l.s. 56-58), navodi da se izričito protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice kao neosnovanom. Tužiteljica da ovom tužbom traži da je sud utvrdi vlasnicom realnog dijela nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere), u površini od 59 m2, koji dio da se nalazi uz kuću tužiteljice. Tužiteljica da najprije u tužbi tvrdi da je taj dio nekretnine tuženice stekla kupoprodajom od oca tuženice, a brata tužiteljice, FŽ, te da taj dio nekretnine koristi za pristup moru. Potom da tužiteljica podneskom od 30. rujna 2021. godine "ispravlja" taj navod navodeći da je predmetni realni dio nekretnine ipak stekla darovanjem učinjenim od strane njezina oca Jose Jadrijeva 1977. godine i dosjelošću. Dakle, da ni sama tužiteljica ne zna kako je navodno stekla taj realni dio nekretnine, a ovo da je iz razloga jer ga i nije stekla. Naime, tužiteljica je u parničnom postupku koji se vodio između tužiteljice i ovdje tuženice te tuženičinog oca FŽ i brata RŽ, a koji postupak se pred naslovnim sudom vodio pod posl. brojem P-41/08, pozivajući se upravo na darovanje učinjeno od strane oca tužiteljice 1977. godine, tvrdila da je stekla realni dio nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nove izmjere (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere), u površini od 59 m2, i to onaj dio na kojem je izgradila crnu jamu. U tom postupku sud da je donio presudu kojom je utvrdio da je temeljem darovanja iz 1977. godine tužiteljice stekla realni dio nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere, a koji odgovara dijelu nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere. Osporavaju da bi tužiteljica išta više od toga stekla darovanjem te navode da ni sud to nije utvrdio u tom postupku, niti da je itko od tuženika u tom postupku tužiteljici išta priznao, kako da to tužiteljica pokušava prikazati u ovom postupku. Dakle, ako je pravomoćno utvrđeno da je usmenim darovanjem iz 1977. godine tužiteljica stekla točno određeni realni dio nekretnine tuženice na kojem je izgradila crnu jamu, potpuno je životno nelogično da tužiteljica čitave 44 godine nakon tog darovanja, proširuje predmet darovanja i u ovom postupku pokušava dokazati da je još nešto bilo predmet tog darovanja. Sve i da jest tako, a nije, životno je nelogično to isto ne tražiti u postupku koji se već vodio među strankama i u kojem se tužiteljica pozivala upravo na to isto darovanje na koje se poziva i u ovom postupku! Dodatno se ističe da je tužiteljica ovakvim traženjem zapasala i dio puta kojeg koristi tuženica za pristup do svoje nekretnine (uz među sa kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere), pa tim više tuženica ne može priznati ovakve navode tužiteljice. Nadalje, netočan je navod tužiteljice da se ista nalazi u nesmetanom posjedu predmetnog realnog dijela nekretnine pa da bi isti stekla, osim darovanjem, i dosjelošću. Da bi netko stekao pravo vlasništva dosjelošću, prije svega mora biti u posjedu te njegov posjed mora biti barem pošten. Pošten posjed je onaj kod kojeg posjednik nije znao niti je imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Obzirom na postupke koji se vode među strankama čitav niz godina te činjenicu da je predmetnu nekretninu u cijelosti od svog oca JŽ, otac tuženice FŽ stekao pisanim ugovorom o darovanju od 13. siječnja 1988., i koji ugovor nije utvrđen ništetnim, suprotno traženju tužiteljice, tužiteljica da nikako nije mogla dosjelošću steći ovaj realni dio nekretnine. Tužiteljica da i nije u posjedu tog dijela nekretnine tuženice. Također, nije ga mogla steći niti darovanjem iz 1977. godine jer je kao predmet darovanja, u odnosu na predmetnu nekretninu, pravomoćno utvrđeno da se odnosio na realni dio u površini od 59 m2, gdje se nalazi crna jama tužiteljice i ništa više od toga. Tužiteljica stoga ovom tužbom pokušava zapasati još i dodatni dio nekretnine tuženice što je potpuno neosnovano. Stoga se predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti uz nalog tužiteljici da naknadi tuženici troškove postupka.

3. U ovoj pravnoj stvari sud je izveo sljedeće dokaze, izvršio je uvid i pročitao: zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 5), skicu lica mjesta priloženu tužbi te presudu Općinskog suda u Zadru P-1880/14 od 21. rujna 2018. (l.s. 6-11), presudu Županijskog suda u Zagrebu Gž-5744/18 od 19. ožujka 2019., kojom je potvrđena presuda P- 1880/14 (l.s. 12-14), presudu Općinskog suda u Zadru P-41/08 od 22. listopada 2013. (l.s. 15-29), na ročištu održanom 29. rujna 2023. izveo dokaz saslušanjem svjedoka LŽ (l.s. 76-78), na ročištu održanom 8. prosinca 2023. izveo dokaz saslušanjem svjedoka PŽ (l.s. 80-84), održao ročište na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika 29. listopada 2024. (l.s. 103-112), na ročištu održanom pred ovim sudom dana 12. rujna 2025. izveo dokaz saslušanjem stranaka (l.s. 125-129).

4. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je stekla pravo vlasništva na dijelu nekretnine oznake 3074/3 k. o. [katastarska općina], u površini 59m2, i to realnog dijela iste, pobliže opisanog u izreci ove presude (tužbeni zahtjev uređen 8. studenog 2024.; l.s. 116) što je tužena dužna trpjeti, kao i da se tužiteljica upiše kao vlasnica u zemljišnoj knjizi za cijelo uz brisanje tuženice. Pravo vlasništva da je stekla temeljem darovanja od svojeg oca, odnosno kupoprodajom spornog dijela od svog brata, prednika tuženice, 1990., od kada da se nalazi u samostalnom, kvalificiranom posjedu, što tužena osporava. Stoga je ovaj sud proveo dokaze radi utvrđenja spornih činjenica.

5. Člankom 114. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14; dalje ZVDSP) propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

6. Uvidom u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 5), utvrđeno je da je kao vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] Poljana 755 m2, upisana tužena DŽ u cijelosti. Uvidom u skicu lica mjesta (l.s. 6) izrađenu od ovlaštenog inženjera geodezije MŽ, utvrđeno je da je predmeta katastarska čestica stare izmjere istovjetna s kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere.

7. Nesporno je da je između ovdje tužiteljice i tužene (kao i njezina prednika, oca FŽ) već bilo sporova vezanih za predmetnu nekretninu, pa je tako između ostalog, Općinski sud u Zadru donio presude poslovni broj P-1880/2014 od 21. rujna 2018. i poslovni broj P-41/08 od 22. listopada 2013. Tako je presudom P- 1880/2014 od 21. rujna 2018. utvrđeno da je tužiteljica stekla pravo vlasništva realnog dijela sporne nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k.o. Poljana u površini od 115 m2, i to dijela označenog na skici koja je sastavni dio citirane presude. Navedena je presuda potvrđena odlukom Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-5744/18-3 od 19. ožujka 2019. Presudom Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-41/08 od 22. listopada 2013., utvrđeno je da je ovdje tužiteljica stekla u odnosu na ovdje tuženu pravo vlasništva na dijelu sporne nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k.o. Poljana površine od 59 m2, i to dijela pobliže označenog na skici vještaka geometra NŽ od 27. kolovoza 2003., koja skica je sastavni dio presude.

8. Sporno je, dakle, je li tužiteljica stekla pravo vlasništva na spornome (realnom) dijelu nekretnine označene u izreci ove presude.

9. Na ročištu održanom 29. rujna 2023. (l.s.77-78) saslušan je svjedok LŽ. Isti navodi da je bio dobar sa pok. ocem CŽ, JŽ. Tijekom njihova druženja da mu je govorio da je svojim sinovima raspodijelio svoju imovinu, dok da je kćerki CŽ dao samo ovu česticu koja je predmet ovog spora, a nalazi se ispred njene kuće u [adresa]. On da je znao i kositi ovaj posjed. Poznato mu je i da je CŽ bratu čak i isplatila izvjesnu količinu novca kao protuvrijednost. Predmetna nekretnina da je ledina koja je, prije nego ju je počeo kositi, prvotno bila obrasla s dračom. Par godina da ju je po dva puta godišnje kosio, što da mu je CŽ platila. Nikada u tom periodu, a ni sada, da nije na tom dijelu vidio nikoga tko bi CŽ osporavao vlasništvo ili posjed. Pok. JŽ da je CŽ darovao spornu nekretninu negdje 1977.-78. godine, a CŽ da je kuću radila osamdesetih godina. Tužiteljica da je od brata kupila onaj dio prema moru, a od oca da je dobila kuću, okućnicu i septičku jamu.

10. Sud iskaz ovog svjedoka ocjenjuje vjerodostojnim i suglasnim s ostalim provedenim dokazima u postupku. Svjedok je nepristran, ima neposredna saznanja o imovinskopravnim odnosima u obitelji tužiteljice i tužene, te o njima iskazuje logično i životno, a posebice s obzirom na činjenicu da je bio dobar s ocem tužiteljice, pok. JŽ te iz istog slijedi zaključak da je tužiteljica u posjedu spornog dijela svakako dulje od 40 godina.

11. Na ročištu održanom 8. prosinca 2023., saslušan je svjedok TŽ (l.s.81-82). U iskazu svjedok navodi da je sedamdesetih godina prošlog stoljeća gradio kuću za tužiteljicu, odnosno za njezinog oca, koji da mu je govorio kako i gdje zidati. Za spornu česticu navodi da se nalazi odmah ispred kuće koju je zidao, i to sjeverno od nje, nekih pet metara. Spornu nekretninu da je tužiteljica stekla od svoga oca. On da je sam čuo njezina oca kako govori da će ta parcela pripasti tužiteljici. Na njoj da se sadilo povrće, sadio ga je tužiteljičin pok. otac. Sporova oko ove nekretnine nije bilo. FŽ, ocu tužene, a bratu tužiteljice, da je pripalo zemljište u drugom dijelu [adresa]. Ne zna je li se tužiteljica ikada sporila s bratom EŽ oko ove parcele ili druge imovine.

12. Sud iskaz ovog svjedoka ocjenjuje istinitim, logičnim i suglasnim s ostalim provedenim dokazima u postupku. Svjedok je nepristran, govori po vlastitom sjećanju vezano za razgovor koji je vodio s ocem tužiteljice te o načinu na koji je isti svoju imovinu podijelio tužiteljici i ocu tužene i iz istog slijedi utvrđenje da je svjedok iskazivao upravo u odnosu na sporni dio nekretnine, koji se zaista nalazi odmah uz kuću tužiteljice i prema sjeveru u dužini od oko 5 metara.

13. Na ročištu održanom 8. prosinca 2023. saslušana je tužiteljica (l.s. 82-84). Tužiteljica u iskazu navodi da je konkretna čestica pripala njoj jer da je njezin otac za svog života usmeno uvijek govorio da će to pripasti njoj, dok da je bratu EŽ ostavio drugu, veću parcelu u [adresa]. Njena je kuća dovršena 1986., a glavni zidar je bio je TŽ. Njen brat je znao da je njihov otac usmeno darovao spornu česticu za života tužiteljici i nikad nije bilo spora oko ove čestice. Navodi da je 2000. saznala da se njen brat upisao u zemljišne knjige za 755 metara kvadratnih ove čestice, što da je kasnije darovao svojoj kćeri DŽ, ovdje tuženoj. Tužiteljica navodi da joj je otac spornu nekretninu darovao 1977., a njezin brat je na sebe istu prepisao 1988. Na spornoj parceli da je sadila povrće, i to kada bi došla iz Njemačke. Da je sadila malo mrkve, selena, peršina i salate, a malo niže, ispod septičke jame bi posadila krumpire. Ni njezin brat, niti tužena da joj nisu u prilikama kada bi dolazila u Poljanu smetali vlasništvo ili posjed. Navodi da u ranijem postupku u kojem je tražila utvrđenje vlasništva dijela ispred njene kuće gdje se nalazi septička jama od površine 59 metara kvadratnih, nije odmah tražila utvrđenje prava vlasništva i na ovom dijelu kojeg traži danas, budući tvrdi da ih je stekla po istoj osnovi, navodi da je smatrala da je to sve ionako njeno. Ona da je sama i sestri D darovala nešto od onoga što je njoj darovao otac. S bratom EŽ da nije nikada dogovarala prolaz, a nije čula ni da bi isto dogovarao njezin otac. Navodi da se na dio čestice koja pripada tuženoj prilazi s morske strane putem staroga puta. Navodi da se ni njen brat M, niti tužena nisu nikada koristili spornom parcelom da bi došli do svoje. Istim putem išao je i njezin otac dok je sadio povrće na spornoj nekretnini.

14. Tužiteljica je u skladu s načelom neposrednosti saslušana i na ročištu pred ovim sudom, dana 12. rujna 2025. (l.s. 126-127) te navodi da je sporni dio nekretnine stekla od svog oca usmenim darovanjem 1977. gdje da je odmah počela raditi kuću i crnu jamu. Na skici sudskog očevida (l.s. 111), kao nekretninu tuženice pokazuje česticu označenu 3074/3. Inače da u Hrvatskoj bude po 4 mjeseca godišnje. Tuženičinu česticu da je tužiteljičin otac JŽ darovao tuženičinom ocu EŽ. EŽ da je također darovao dio od septičke jame, pa do mora, pa je tužiteljica kasnije otkupila jedan dio nekretnine od svojeg brata EŽ. EŽ da je do svoje nekretnine dolazio donjim putem uz more. Navodi da ogradni zid prema moru koji je na skici sudskog očevida označen H-G nije toliko udaljen od mora, da ljudi mogu proći preko njihovog, preko svačije zemlje se može proći. Dio s kat. čest. [katastarska čestica] na skici da koriste samo tužiteljica i njezina sestra, a prilikom kupnje dijela čest. 3074/3, na skici sudskog očevida označenog i površinom od 265 m2, navodi da nije ugovoreno pravo služnosti prolaza, da joj je M prodao sve jer je trebao novaca. Tužiteljica da taj dio drži sve od 1990. godine. Prilikom sklapanja usmenog ugovora o darovanju 1977. s ocem, navodi da je tome bila prisutna ona i njezin otac, sestra ĆŽ, AŽ, UŽ, SŽ, OŽ. Nakon darovanja otac joj je na terenu pokazao što joj je darovao i do kuda je njezino, za otprilike 550 m2. Nakon darovanja brat joj nije ništa prigovarao. Nikada nije vidjela ni da bi se E ili tuženica ikada služili putem koji uz njezinu kuću vodi do asfaltne ceste označen na skici sudskog očevida 3073. E je na sebe prepisao svu zemlju 1988. i to nakon što je vidio da je ona na darovanom sagradila i dovršila kuću 1988. Ona da to ništa nije znala do 2000., brat joj je dolazio i nisu bili posvađani. Njen brat je zemlju od koje je dio prodao njoj, prvo dio dao tuženici pa njezinom bratu pa opet tuženici. Na ovom spornom dijelu od 59 m2 kosi se trava i održava se, a prije se na tom dijelu sadilo povrće. Tužiteljica navodi da je njen otac usmenim putem darovao i zemlju njezinoj sestri GŽ, i to 1976. tom darovanju nije bio prisutan EŽ. Navodi da joj je otac u dva navrata darovao zemlju, i to prvo 1977. kada je dobila 400tinjak kvadrata, te dio na kojem je sagradila septičku jamu 1984/85. i to zato jer je njezina sestra dobila više od oca, pa mu se ona tužila i naknadno joj je otac darovao još 120 m2.

15. Sud iskaz tužiteljice ocjenjuje istinitim, logičnim i suglasnim s ostalim provedenim dokazima u postupku. Ista u dva navrata iskazuje jednako i dosljedno. Navodi kako joj je otac usmenim putem darovao zemlju u dva navrata, a isto da je učinio i s njezinom sestrom. Navodi kako brat nije prigovarao darovanju, a da joj je i on sam prodao dio svoje nekretnine jer da je bio u potrebi.

16. Tužena je saslušana na ročištu pred ovim sudom, dana 12. rujna 2025. (l.s. 127-128) te navodi da je njena nekretnina ona na skici sudskog očevida (l.s. 111) označena kao 3074/3, dio čest. koja je označena 3074/3 označen tamnijom bojom i površine P263 m2 i za taj dio se već vodi jedan spor, kao i ovdje sporni dio. Iako da je tužiteljica uspjela ishoditi uknjižbu prava vlasništva na dijelovima nekretnine koja je tuženičina, navodi da je ona ovdje spornu nekretninu stekla darovanjem od svoga oca 1998. godine i to je bilo već nakon što je EŽ dio svoje nekretnine prodao ovdje tužiteljici, i to dio površine od 115 m2 koji se nalazi odmah uz čest. 3074/3 odnosno uz pravac označen na skici sudskog očevida A-G. Nije joj prodao cijelu širinu već samo dio a to joj nije htio prodati jer tim putem ide do mora. Tužiteljica da je napravila na njihovom i crnu jamu i stepenice prema moru i dio svoje terase na danas spornoj nekretnini i njen se otac nije bunio jer mu to zapravo nije smetalo. Nije smetalo niti njoj samoj, a sada se buni jer ju teta tuži. Spor u vezi ove zemlje se vodi već 25 godina i to na način da je tužiteljica pokretala sporove. Također vodi spor i protiv svog nećaka i njemu uzima komad po komad. Otac da joj je ovo zemljište prvi put darovao 1998. pisanim ugovorom jer on je vlasnik 1/1. Pok. otac tužiteljice da je svoj svojoj djeci ostavio za put dio čest. označen 3073 od asfaltne ceste prema moru i to je dao svima. Ne zna zašto bi tužiteljici dao da dođe do svoga, a ostalima ne. Put koji tužiteljica spominje da se njime može proći, to da je nekadašnji poljski put i tuda se ne može prići alatom za obrađivanje zemlje tako da tužena prolazi preko ovog dijela zajedničkim putem na skici označen kao 3073 i preko ovog spornog dijela i septičke do svoga. Tužiteljica da joj sporovima zapravo u potpunosti zabranjuje pristup do njezine zemlje jer ona s druge strane ne mogu doći te da tužiteljica nije spremna za dogovor. Tužiteljica da drži više zemlje nego joj je darovano. Tužiteljica je uspjela u postupku na utvrđenje prava vlasništva na dijelu nekretnine na kojem se nalazi crna jama, negdje 2013.

17. Sud iskaz tuženice djelomično ocjenjuje istinitim i to u dijelu gdje ista navodi da je otac tužiteljice svoj svojoj djeci ostavio za put dio čest prema moru. Takvu svoju tvrdnju potkrepljuje navodom da ne zna zašto bi djed tužiteljici dao da dođe do svoga, a ostaloj djeci ne. To što tužena nešto smatra ne logičnim ne znači i da nije istinito. K tome su i ostali svjedoci, uz tužiteljicu, iskazivali na način da je pok. otac tužiteljice upravo njoj darovao sporni dio nekretnine, a što se tiče spornog dijela, već je navedeno da je utvrđeno da se isti nalazi u posjedu tužiteljice.

18. Sud je dana 29. listopada 2024. proveo očevid na licu mjesta u nazočnosti sudskih vještaka geometara, punomoćnika stranaka i tužiteljice. Vještaci su izradili skicu sudskog očevida s prikazom sporne čestice (l.s.103 - 107) kat. čest. [katastarska čestica] koja odgovara kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Uvidom u skicu sudskog očevida prikazan je sporni dio čestice i to slovima A-B-C-D-A površine 59 m2, te dio iste čestice površine 263 m2 koji je u posjedu tužiteljice. Utvrđeno je tada da pokazani dio koji je sporan u ovoj pravnoj stvari, u potpunosti predstavlja posjed tužiteljice te da je na jednom njegovom dijelu i terasa tužiteljičine kuće.

19. Na temelju iskaza saslušanih svjedoka u ovome postupku, sud je utvrdio da je prednik tužiteljice, a ujedno i tužene, pok. JŽ, podijelio imovinu djeci još za života, usmenim darovanjem, o čemu, osim saslušanih stranaka, iskazuju i svjedoci LŽ i TŽ. Između stranaka i nije sporna činjenica da je pok. JŽ darovao nekretninu i tužiteljici i ocu tuženice, sporno je je li tom prilikom predniku tužene ostavljen dio nekretnine koji je na skici sudskog očevida označen kao čest. 3073, kao prolaz do nekretnine koju je dobio otac tuženice koja nosi oznaku 3074/3. Nije sporno niti da je otac tuženice dio darovane nekretnine prodao svojoj sestri, ovdje tužiteljici (sporno je je li joj prodao cijeli dio koji je na skici sudskog očevida označen kao dio 3074/3 u površini od 263 m2, kako to tvrdi tužiteljica, ili samo dio toga dijela čest., kako to tvrdi tuženica). Ništa od toga, međutim, nije od utjecaja na utvrđenje da je tužiteljica u posjedu spornog dijela još od osamdesetih godina prošlog stoljeća. Na navedenom dijelu sadila je i poljoprivredne kulture, ovisno o dobu godine kada bi ondje boravila. Prije nje povrće je sadio i njezin otac, a o tome iskazuje sama tužiteljica, kao i TŽ. Svjedok LŽ iskazuje da je predmetnu nekretninu za CŽ kosio, a što mu je ona uredno platila. Tužena u svom svjedočkom iskazu navodi da je tužiteljica napravila na dijelu nekretnine koji tužena smatra da pripada njoj, i crnu jamu, stepenice i dio svoje terase na danas spornoj nekretnini na što da se tuženičin prednik FŽ nije bunio jer mu to nije smetalo, a nije se bunila niti ona sama. Sada da joj navedeno smeta jer je teta tuži. Dakle, utvrđeno je da je tužiteljica u posjedu sporne nekretnine doista dugi niz godina, još od osamdesetih godina prošlog stoljeća. Slijedom iznesenog, utvrđeno je da je upravo tužiteljica ta koja je bila u posjedu spornog dijela nekretnine.

20. Prigovore tužene da je nelogično da tužiteljica nakon što je već vodila postupak pred ovim sudom poslovni broj P-41/08 radi utvrđenja vlasništva na jednom dijelu sporne nekretnine, sada ponovno pokreće postupak samo za drugi realni dio nekretnine, i tvrdi da ga je stekla po istom osnovu, ovaj sud ne cijeni relevantnima. Svatko ima pravo pokrenuti postupak i zaštititi svoja prava, ukoliko smatra da su mu ograničena ili povrijeđena, pri čemu trenutak pokretanja ovog postupka nema utjecaja na osnovanost tužbenog zahtjeva ovdje tužiteljice.

21. Na temelju provedenih dokaza u ovoj pravnoj stvari te ocjenom istih, ovaj sud utvrdio je da je tužiteljica u posjedu spornog dijela od izvršenog joj darovanja koje je učinio njezin otac još sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, te da na tako izvršeno darovanje, odnosno na posjedovanje spornog dijela od strane tužiteljice, nitko nije imao primjedaba. Utvrđeno je da je 1990. tužiteljica od brata FŽ, prednika tuženice, otkupila dio čest. 3074/3 i to onaj koji je na skici označen kao posjed tužiteljice, koji dio i izgleda drugačije u odnosu na dio čest. 3074/3 koji je u posjedu tuženice. Na tom dijelu je naime pokošena trava te isti izgleda uredno i održavano. U odnosu na taj dio (na koji se ne odnosi zahtjev tužiteljice na utvrđenje prava vlasništva) između stranaka postoji prijepor o tome čiji je, dok se ovdje sporni dio nalazi na dijelu između betonirane crne jame i terase tužiteljičine kuće te je isti, po mišljenju ovoga suda, svakako u nespornom posjedu tužiteljice još od sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Ovo s obzirom da je u ovoj pravnoj stvari utvrđeno da je tužiteljica, kao obdarenica, odmah stupila u posjed realnog darovanog joj dijela nekretnine, u posjedu kojeg je i danas. Da je u cijelom tom periodu tužiteljica navedeni sporni dio posjedovala kao svoj, slijedi iz navoda same tuženice, da se njezin otac nije bunio jer mu to zapravo nije smetalo. Stoga je u konkretnom slučaju tužiteljica stekla kvalificirani posjed darovane joj nekretnine temeljem usmenog realiziranog ugovora s ocem te je stekla pravo vlasništva na spornom dijelu temeljem zakona, dosjelošću, posjedujući navedeni sporni dio nekretnine samostalnim posjedom istog u vremenu potrebnom za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, kako je to propisano odredbom čl. 159. ZVDSP te je njezin tužbeni zahtjev osnovan i valjalo ga je prihvatiti na način kako je to određeno u izreci ove presude.

22. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, te odredbe Tbr. 7. toč. 2. i Tbr. 9. toč. 1. obračunate prema Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (NN broj: 138/2023, dalje Tarifa), i to u iznosu od 800 bodova, i to 100 bodova po svakoj od odrađenih radnji: sastav tužbe od 27. rujna 2021., sastav obrazloženog podneska od 5. studenog 2021., zastupanja na pripremnom ročištu te na ročištima na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari i izvodili su se dokazi 23. svibnja 2023., 29.rujna 2023., 8. prosinca 2023., 6. lipnja 2024., 29. listopada 2024. i 12. rujna 2025. Priznatih 800 bodova uvećanih za vrijednost boda od 2,00 eura iznose 1.600,00 eura. Kada se na navedeni iznos obračuna 25% PDV-a, tužiteljici pripada iznos od 2.000,00 eura. Nadalje, priznaje se i zatraženih 500,00 eura na ime troška vještačenja koje je podmirila tužiteljica (l.s. 102), pa tužiteljici sveukupno pripada 2.500,00 eura troškova ovog parničnog postupka.

U Zadru, 4. prosinca 2025.

Sutkinja

Ivana Klišmanić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovoga suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženici po pun.

NAKON PRAVOMOĆNOSTI:

- Ministarstvo financija, Porezna uprava Zadar, Područni ured Zadar,

Ispostava Zadar