Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Ulica plemića Borelli 9, Zadar

Poslovni broj: P-573/2020-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Ivi Abfal, u pravnoj stvari tužitelja ĐG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marku Kolanoviću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika 1. PG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. AG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupanih po punomoćniku Robertu Dujiću, odvjetniku u OD Korljan i partneri, odvjetnicima u Zadru, radi ispravka pogrešne uknjižbe, nakon usmene, glavne i javne rasprave zaključene dana 5. studenog 2025. u nazočnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja, tuženika ad. 1., tužene ad. 2., te punomoćnika tuženika ad. 1. i ad. 2. , dana 4. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je pogrešna uknjižba prava vlasništva nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž, u naravi Pod kanat, maslinik, vinograd površine 650 m2, položene u k. o. [katastarska općina] Iž na ime tuženika 1. BG za 1/2 dijela i 2. JG za 1/2 dijela, dok ispravna uknjižba prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž, u naravi Pod kanat, maslinik, vinograd površine 650 m2, položene u k. o. [katastarska općina] Iž, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] Iž glasi na ime tužitelja ĐG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., i to za cijelo, pa je slijedom tog utvrđenja tužitelj ovlašten na temelju ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti, zatražiti i postići ispravak pogrešne uknjižbe prava vlasništva na označenoj nekretnini, upisom tog prava na istoj nekretnini na svoje ime i to za cijelo, uz istodobno brisanje postojećeg upisa prava suvlasništva s imena tuženika pod 1. i pod 2.“

II. Nalaže se tužitelju ĐG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tuženicima 1. PG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. AG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troškova parničnog postupka iznos od 3.246,65 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 4. prosinca 2025., kao dana presuđenja pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana, dok se preko dosuđenog iznosa zahtjev tuženika odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako je vlasnik i posjednik nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž, u naravi Pod kanat, maslinjak površine 211 m2 i vinograd površine 439 m2, ukupne površine 650 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Iž, i to za cijelo. Kako u zemljišnoknjižnom postupku pred naslovnim sudom koji se vodio poslovnim brojem Z-5530/19 na raspravi od 5. ožujka 2020. nije uspio ishoditi upis prava vlasništva na svoje ime, to u zakonskom roku da ustaje s ovom tužbom. Predmetna nekretnina da je nastala od dijelova čestica stare oznake i to dijela čest. zem. [katastarska čestica] koja je imala površinu 1018 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica] koja je imala površinu 611 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica] koja je imala površinu 315 m2 i dijela čest. zem. [katastarska čestica] koja je imala površinu 957 m2, sve k. o. [katastarska općina] Iž. Nadalje, da je vlasništvo na dijelovima prednje navedenih nekretnina stare oznake, odnosno sadašnje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž stekao darovanjem od svoga oca MG dana 27. travnja 1992., a otac MG prethodno darovanjem od svoje majke ĆG na temelju Ugovora o Darovanju od 26. travnja 1992. iz kojeg je razvidno da darovateljica daje daroprimcu točno opisanu nekretninu vrt i vinograd u površinu od 1440 m2 i u tom ugovoru nekretninu označava kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž iz razloga što je u to vrijeme bila praksa u katastru da se prilikom kupoprodaje dijelova nekretnina izvrši rezervacija broja koje bi nekretnina trebala imati u budućnosti. Da je tome tako, da potvrđuje i zapisnik od 8. travnja 1998. sastavljen od strane katastra [adresa] i to službene osobe u katastru i tužitelja ĐG iz kojeg zapisnika je razvidno da je ĐG posjednik čest. zem. [katastarska čestica] i dijela čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] Iž u površini od 1326 m2. Dakle, realno darovanje njegovom predniku ocu MG da je izvršeno u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] i dio čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] Iž, a MG da se nalazio u samostalnom i nesmetanom posjedu vinograda i maslinika koji sada nosi oznaku čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž. U prilog navedenom da govori i činjenica da je upravo na toj nekretnini po odobrenju oca ĐG još 1995. godine iskopao temelje za kuću s čime su svi bili upoznati, a posebno ŠG, pravni prednik tuženika, i nitko nikad nije imao pretenzije na navedenu nekretninu. Upravo zbog izgradnje kuće tužitelj da je kupio još jednu nekretninu koja graniči sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž tako da njegov posjed ima preko 1700 m2. Nekretnine stare oznake 555/1 i 555/2 k. o. [katastarska općina] Iž uključene su i u geodetski elaborat naručen još 2008. Prethodno, da je još 1971. pravna prednica MG, a ujedno i baka tužitelja ĆG, predmetnu nekretninu kupila od UG pok. Đ, a predmet kojeg su čestice stare oznake 555/1 i 555/2, obje k. o. [katastarska općina] Iž. Zaključno, u [adresa] da je 29. srpnja 1999. sklopljen diobeni ugovor između ŠG GG, pravnog prednika tuženika i SG, pravnog prednika tužitelja, a isti je ovjeren kod Ureda za opću upravu Zadar pod br.OV-8/89 30. srpnja 1999. Indikativno je da su u katastru provedene nekretnine koje su pripadale svakom od pravnih prednika tužitelja i tuženika za cijelo, ali i one koje su im pripadale za 1/2 dijela. Međutim, jedino iz tih nekretnina nedostaju čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] Iž, a što nije slučajno jer one nisu bile u vlasništvu niti ŠG niti MG jer su već tada pripadale ĐG. Međutim, u zemljišnoj knjizi za ko. [katastarska općina] Iž u zk. ul. [broj ZK uloška] suvlasnici predmetne nekretnine da su upisani tuženici koji nisu stvarni suvlasnici predmetne nekretnine. S obzirom na naprijed navedeno, proizlazi kako postojeći upis u zemljišnoj knjizi ne odgovara stvarnom stanju, pa tužitelj predlaže sudu usvojiti predmetnu tužbu kao osnovanu.

2. Tuženici ad. 1. i ad. 2. se u odgovoru na tužbu u cijelosti protive tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom, te prvenstveno ističu kako su u zemljišnoknjižnom postupku koji se po prigovoru tužitelja prethodno vodio pred ovim Sudom pod poslovnim brojem Z-5530/19 dokazali neprekinuti niz stjecanja prava vlasništva u odnosu na ovdje tužitelja koji isto nije uspio, te mu je istaknuti prigovor odbijen kao neosnovan. Nadalje, da je tvrdnja tužitelja da je vlasnik i posjednik predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž potpuno pogrešna i neosnovana, a sve iz razloga kako slijedi. Naime, predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž da je nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] površine 1018 m2, čest. zem. [katastarska čestica] površine 611 m2, čest. zem. [katastarska čestica] površine 315 m2, te čest. zem. [katastarska čestica] površine 957 m2. Tako, tuženici da su vlasništvo novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž stekli nasljeđivanjem čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž iza pok. ŠG pok. P rod. ĐG (njihova oca), a temeljem Rješenja o dopuni Rješenja o nasljeđivanju Javnog bilježnika Emila Brkića iz [adresa] poslovni broj 0-894/08, UPP/OS-28/08 od 1. prosinca 2008., svaki od tuženika u pola dijela. Nadalje, njihov otac ŠG pok. P rod. ĐG vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] Iž za pola dijela da je naslijedio na temelju Rješenja o nasljeđivanju donesenog od strane Općinskog suda u Zadru poslovni broj 0-897/96 od dana 11. prosinca 1997. iza svoje majke pok. ĆG. Temeljem čl. 2. Diobenog ugovora od dana 29. srpnja 1999. sklopljenog od strane oca tuženika ŠG pok. P rod. ĆG i oca tužitelja MG, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž pripadaju svakom od njih za pola (1/2) dijela. Nadalje, u postupku osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] Iž, čest. zem. [katastarska čestica], koja se sastoji od dijela starih čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž pripala je u odvojeni posjed i vlasništvo ovdje tužitelja, dok je predmetna čestica 5939/2 k. o. [katastarska općina] Iž sukladno čl. 2. Diobenog ugovora pripala ovdje tuženicima na jednake dijelove. Slijedom navedenog, drže kako je neupitan pravni slijed, odnosno kontinuitet stjecanja prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] Iž, odnosno na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž od strane tuženika ZG i AG. Nadalje, navode kako način stjecanja prava vlasništva na predmetnim čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž od strane ĆG temeljem Ugovora o kupoprodaji od dana 28.9.1971. od UG pok. Đ da nije sporan, te se u tom dijelu tuženici slažu sa tužiteljem. Međutim, suprotno tvrdnji tužitelja, Ugovor o darovanju nekretnine sklopljen u [adresa] dana 26. travnja 1992., između ĆG i MG, a kojim ĆG daruje MG čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž je ništav i ne proizvodi pravne učinke. Naime, darovana čest. zem. [katastarska čestica] ne postoji niti je ikada postojala, a koja tvrdnja je nesporna jer je potvrđuje i sam tužitelj. Naime, sukladno čl. 5. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima objekt prava vlasništva je pojedinačno određena stvar, u ovom konkretnom slučaju (u ugovoru o darovanju) čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž. Nadalje, sukladno čl. 480. st. 1. Zakona o obveznim odnosima darovati se mogu sadašnje i buduće stvari, prenosiva imovinska prava te sadašnja i najviše polovina buduće imovine. Slijedom navedenog, ističu da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž, ne može biti objektom prava vlasništva, a niti predmetom ugovora o darovanju obzirom da ista ne postoji niti je ikada postojala u zemljišnim knjigama i katastarskom operatu. Isto tako kao bitno ističu kako je Ugovor o darovanju čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž između ĆG i SG sklopljen dana 26.04.1992., a potpis darovateljice ĆG na istom ugovoru ovjeren je pod poslovnim brojem OV-64/92 dana 07.02.1992.g., dakle dva mjeseca ranije no što je isti sklopljen. Navedeni nedostatak uz gore opisni nedostatak vezan za objekt prava vlasništva i ugovora o darovanju da čine Ugovor o darovanju čest br. 555/5 k. o. [katastarska općina] Iž ništetnim i nevaljanim. Također, da Zapisnik državne geodetske uprave od dana 8.4.1998. nije relevantan, te ne predstavlja dokaz prava vlasništva tužitelja na predmetnoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž. Nadalje, tvrdnje tužitelja vezane za kupovinu susjedne nekretnine, kopanje temelja za kuću kao i tvrdnja vezana za „provedbu nekretnine u katastru" su u potpunosti nevažne za ovaj postupak te ih kao takve sud treba odbaciti. Naime, u postupku pokrenutom tužbom za ispravak, raspravlja se o osnovanosti tužbenog zahtjeva te je sud dužan utvrditi na temelju svih provedenih dokaza postoji li zemljišno knjižno pravo za koje tužitelj tvrdi da postoji, odnosno jesu li ispunjene sve materijalnopravne pretpostavke za stjecanje, promjenu, prestanak i zaštitu prava na koju se tužba odnosi. Slijedom navedenog, a imajući u vidu predložene dokaze od strane tužitelja i tuženika, drže da jasno proizlazi kako tužitelj nije dokazao svoje pravo vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 12. Upravo suprotno, tuženici su dokazali i potkrijepili adekvatnim dokazima, jasan pravni slijed odnosno kontinuitet stjecanja prava vlasništva na predmetnoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž od ĆG preko njihova oca ŠG pa sve do njih. Slijedom svega navedenog, tuženici predlažu sudu da u cijelosti odbije tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev kao neosnovan uz dosudu nastalih parničnih troškova tuženicima.

3. Sud je izveo dokaz uvidom u isprave priložene spisu i to u Ugovor o darovanju od 26.4.1992. ovjeren od strane Općine Zadar, Mjesnog ureda Iž Veli, pod Ov. broj: 64 dana 7.2.1992. (l.s. 5-6), Ugovor o darovanju od 27.4.1992. ovjeren od strane Općine Zadar, Mjesnog ureda Iž Veli, pod Ov. broj: 63 dana 7.5.1992. (l.s. 8-9), Diobeni ugovor od 29.7.1999. ovjeren od strane Zadarske županije, Ureda za opću upravu Zadar, pod Ov. broj: 8 dana 30.7.1999. (l.s. 10-11, 38-40), Zapisnik sastavljen 8.4.1998. od strane DGU, PUK Zadar (l.s. 12), Rješenje Zadarske županije, Ureda za katastarske-geodetske poslove, Klasa: UP/I - 932-7/98-5/165, Ur.broj: 2198-06- 01/27-98/5 od 20.4.1998. (l.s. 13), Kupoprodajni ugovor od 28.9.1971. potvrđen od strane Općinskog suda u Zadru, pod Ov. broj: 2570/71 (l.s. 14-15), izvadak iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela ovog Suda, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Iž (l.s. 16), Zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] Iž broj Z- 6794/2011/7435 od 6.10.2014. (l.s. 31-33), pravomoćno Rješenje o dopuni Rješenja o nasljeđivanju ovog Suda doneseno po Javnom bilježniku Emilu Brkiću iz [adresa] pod poslovnim brojem O-894/08, UPP/OS – 28/08 od 1.12.2008. (l.s. 34-35), pravomoćno Rješenje o nasljeđivanju ovog Suda pod poslovnim brojem O-897/96 od 11.12.1997. (l.s. 36-37), prigovor pod brojem 352 podnesen DGU, PUK Zadar dana 25.7.2013. (l.s. 41-43), te je proveo dokaz saslušanjem svjedoka OG i HG, te dokaz saslušanjem tužitelja i tuženika ad. 1. i ad. 2., kao stranaka ovog postupka.

4. Analizom svih izvedenih dokaza, a na temelju rezultata savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju cjelokupnog postupka, u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Nar. Nov. broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) ovaj Sud nije našao osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja.

5. Predmet ovog spora zahtjev je tužitelja za ispravkom pogrešnog upisa prava vlasništva nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž, na ime tuženika ad. 1. i ad. 2., svakog za 1/2 dijela, jer da ispravna uknjižba glasi na njegovo ime za cijelo, pa da ga se slijedom tog utvrđenja ovlasti na temelju ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti, da zatraži i postigne ispravak pogrešne uknjižbe prava vlasništva na označenoj nekretnini, upisom tog prava na istoj nekretnini na svoje ime i to za cijelo, uz istodobno brisanje postojećeg upisa prava suvlasništva s imena tuženika ad. 1. i ad. 2.

6. Dakle, u konkretnom slučaju tužitelj traži zaštitu tužbom za ispravak temeljem odredbe čl. 205. Zakona o zemljišnim knjigama (Nar. Nov. br. 63/19) kojom je pripisano da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugog postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili u dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja; i osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

7. Tako, nesporno je među strankama ovog postupka da je povodom prigovora tužitelja na uknjižbu prava vlasništva u odnosu na predmetnu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž podnesenog u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] Iž, na ročištu održanom dana 5. ožujka 2020. u zemljišnoknjižnom predmetu poslovnog broja Z-5530/19, isti odbijen s uloženim prigovorom u ispravnom postupku, čime je stekao aktivnu legitimaciju za podnošenje ove tužbe za ispravak, a obzirom da je istu podnio dana 31. ožujka 2020., utvrđeno je kako je i ista podnesena unutar ranije navedenog roka za podnošenje, a sve protiv tuženika ad. 1. i ad. 2., koji su kao upisani suvlasnici, svaki za 1/2 dijela, predmetne nekretnine, a kako proizlazi iz izvatka iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela ovog Suda, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Iž, pasivno legitimirani u ovoj pravnoj stvari.

8. Nadalje, tuženici ad. 1. i ad. 2., ne spore identifikaciju predmetne nekretnine, kako površinu i oblik iste, tako niti oznake čestica stare izmjere od kojih je nastala predmetna čestica nove izmjere, slijedom čega je tužitelj odustao od predloženog dokaza uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka geodetske struke.

9. Tako, u konkretnom slučaju valjalo je utvrditi da li je Sud u ispravnom postupku donio valjanu odluku po podnesenom prigovoru ovdje tužitelja, s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenog knjižnog prava.

10. Naime, među strankama nije sporno, a isto proizlazi i iz Zapisnika sastavljenog prilikom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] Iž poslovni broj Z- 6794/2011/7435 od 6. listopada 2014., kako predmetna nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica], površine 650 m2, odgovara dijelovima čest. zem. [katastarska čestica] površine 1018 m2, čest. zem. [katastarska čestica] površine 611 m2, čest. zem. [katastarska čestica] površine 315 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] površine 957 m2, sve stare izmjere k. o. [katastarska općina] Iž.

11. Naime, tužitelj tvrdi da je predmetnu nekretninu stekao darovanjem od svoga oca MG temeljem Ugovora o darovanju od 27. travnja 1992., a njegov otac prethodno darovanjem od svoje majke ĆG na temelju Ugovora o darovanju od 26. travnja 1992., dok je ĆG, baka stranaka, predmetnu nekretninu kupila od UG pok. Đ. Također, ističe da je dana 29. srpnja 1999. sklopljen Diobeni ugovor između GG, pravnog prednika tuženika i SG, njegovog pravnog prednika, a isti je ovjeren kod Ureda za opću upravu Zadar pod br.OV-8/89 30. srpnja 1999., te da je indikativno da su u katastru provedene nekretnine koje su pripadale svakom od pravnih prednika tužitelja i tuženika za cijelo, ali i one koje su im pripadale za 1/2 dijela, međutim, da jedino nedostaju čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] Iž, a što nije slučajno jer one nisu bile u vlasništvu niti ŠG niti MG jer su već tada pripadale njemu.

12. Tako, tuženici ad. 1. i ad. 2. ne spore način stjecanja prava vlasništva na predmetnim čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž stare izmjere od strane ĆG temeljem Ugovora o kupoprodaji od dana 28. rujna 1971. od UG pok. Đ, međutim tvrde da su vlasništvo predmetne novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž stekli nasljeđivanjem čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž iza pok. ŠG pok. P rođ. ĆG (njihova oca), a temeljem Rješenja o dopuni Rješenja o nasljeđivanju Javnog bilježnika Emila Brkića iz [adresa] poslovni broj O- 894/08, UPP/OS-28/08 od 1. prosinca 2008., svaki za 1/2 dijela, dok je njihov otac vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] Iž za 1/2 dijela stekao na temelju Rješenja o nasljeđivanju donesenog od strane Općinskog suda u Zadru poslovni broj O- 897/96 od dana 11. prosinca 1997. iza smrti svoje majke pok. ĆG. Također, navode kako je temeljem čl. 2. Diobenog ugovora od dana 29. srpnja 1999. sklopljenog od strane oca tuženika ŠG pok. P rod. ĆG i oca tužitelja MG, ugovoreno da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž pripadaju svakom od njih za 1/2 dijela.

13. Obzirom na sporno među strankama, prvenstveno je izvršen uvid u Kupoprodajni ugovor zaključen u [adresa] dana 28. rujna 1971. potvrđen od strane Općinskog suda u Zadru, pod Ov. broj: 2570/71, između CG. Đ, kao prodavatelja i ĆG, kao kupca, kojim ugovorom je prodavatelj prodao nekretnine u k.o. [adresa], koje se sastoje iz "a) cijeli vrt (voćnjak) zv. "Pod Kanat", parcela broj 555/1 i b) oranica zv. "Pod Kanat", parcela broj 554/1, a za što je kupac u cijelosti isplatio ugovorenu kupoprodajnu cijenu od 850.00 dinara, te stupio u posjed kupljenih nekretnina odmah nakon potpisivanja ugovora.

13.1. Iz Ugovora o darovanju zaključenog u [adresa] dana 26. travnja 1992., proizlazi da je isti sklopljen između ĆG ud. P, kao darovatelja i SG, kao daroprimatelja, a koji je ovjeren od strane Općine Zadar, Mjesni ured Iž Veli, pod Ov. broj: 64 dana 7. veljače 1992., kojim ugovorom darovateljica daruje daroprimatelju, svom sinu, nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž, u površini od 1440 m2, u naravi obradivi vrt - vinograd, a što daroprimatelj sa zahvalnošću prihvaća.

13.2. Uvidom u Ugovor o darovanju zaključenim u [adresa] dana 27. travnja 1992., ovjerenim od strane Općine Zadar, Mjesnog ureda Iž Veli, pod Ov. broj: 63 dana 7. svibnja 1992., utvrđeno je kako je isti sklopljen između SG. P, kao darovatelja i DG, kao daroprimatelja, da je predmet darovanja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž, u površini od 1440 m2, u naravi obradivi vrt - vinograd, koje darovanje daroprimatelj sa zahvalnošću prima.

13.3. Nadalje, iz Zapisnika sastavljenog 8. travnja 1998. od strane DGU, PUK Zadar, povodom prijave - zahtjeva ĐG, proizlazi kako je isti zatražio provedbu darovnih ugovora kroz katastarski operat za k. o. [katastarska općina] Iž, kako isti konstatiraju da je ĐG posjednik čest. zem. [katastarska čestica], zvan Pod Kanat i dijela čest. zem. [katastarska čestica], u ukupnoj površini od 1324 m2, po kulturi vinograd i oranica, koju nekretninu je isti dobio darovnim ugovorom od oca MG, a njegov otac od svoje majke ĆG. ĆG da je umrla, a ostavinska rasprava da još nije održana. Također, da je konstatirano da je u darovnim ugovorima pogrešno navedeno da se daruje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž, jer takva čest. i ne postoji u katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina] Iž, već da je stvarno darovana čest. zem. [katastarska čestica] i dio 555/2, koja je danas u posjedu DG, dok su u katastarskom operatu iste upisane na njegovu baku ĆG. Tako, po sastavljenom zapisniku i navedenim utvrđenjima u njemu, izdaje se Rješenje Zadarske županije, Ureda za katastarske-geodetske poslove, Klasa: UP/I-932-7/98-5/165, Ur.broj: 2198-06-01/27-98/5 od 20. travnja 1998., u kojem se vrši promjena podataka evidentiranog posjednika, pa se dosadašnji upis ĆG, kao posjednice za cijelo na kat. čest. [katastarska čestica], oranica površine 200 m2 i vinograd površine 818 m2 i kat. čest. [katastarska čestica], vinograd površine 316 m2, k.o. [adresa], mijenja u korist DG za cijelo.

13.4. Nadalje, iz pravomoćnog Rješenja o nasljeđivanju ovog Suda pod poslovnim brojem O-897/96 od 11. prosinca 1997., proizlazi kako je isto doneseno iza smrti pok. ĆG pok. A, rođene 1909., a preminule 1992., kako su između ostalih, kao dio ostavinske mase iza iste utvrđene parcele broj 555/1 i 555/2 (a koje čestice stare izmjere čine dio predmetne novoformirane nekretnine, kako je ranije navedeno i utvrđeno), kao izvanknjižno vlasništvo iste, a na kojima su nasljednicima temeljem Zakona, proglašeni njezini sinovi MG za 1/2 dijela i ŠG za 1/2 dijela.

13.5. Uvidom u pravomoćno Rješenje o dopuni Rješenja o nasljeđivanju ovog Suda donesenog po Javnom bilježniku Emilu Brkiću iz [adresa] pod poslovnim brojem O- 894/08, UPP/OS - 28/08 od 1. prosinca 2008., utvrđeno je kako je isto doneseno radi rasporeda naknadno pronađene imovine iza pok. ŠG pok. P, rođ. MG, rođenog 1940., a preminulog 2005., kako su kao dio ostavinske mase iza istog utvrđene čest. br. 555/1 i čest. br. 555/2 k.o. [adresa], temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru pod poslovnim brojem O-897/96 od 11. prosinca 1997., koje su temeljem Zakona raspoređene zakonskim nasljednicima prvog nasljednog reda i to njegovom sinu IG za 1/2 dijela i njegovoj kćeri AG za 1/2 dijela.

13.6. Zaključno, uvidom u Diobeni ugovor zaključen u [adresa] dana 29. srpnja 1999. ovjerenom od strane Zadarske županije, Ureda za opću upravu Zadar, pod Ov. broj: 8 dana 30. srpnja 1999., utvrđeno je kako je isti sklopljen između MG i ŠG, radi diobe nekretnina koje su dobili na jednake dijelove iza smrti njihobe majke pok. ĆG temeljem Rješenja o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-897/96 od 11. prosinca 1997., te kako predmetne nekretnine stare izmjere kojima odgovora novoformirana predmetna nekretnina (čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica]), nisu popisane da bi pripale u odvojeni posjed i vlasništvo nijednoj od ugovornih stranaka, kao i da je čl. II. ugovoreno da sve ostale nekretnine koje nisu navedene u diobi, a nalaze se u Rješenju o nasljeđivanju, sporazumno pripadaju svakoj stranci za 1/2 dijela.

14. Proveden je i dokaz saslušanjem predloženih svjedoka, pa tako svjedok OG, rođen 1939. u [adresa], nesrodan, iskazuje da poznaje ĐG, dok tuženike prepoznaje i pretpostavlja da su nasljednici iza VG, te da je obitelj VG dobro poznavao i to MG, oca ovdje ĐG i VG, kao i njihovu majku ĆG. Oni da su plemenski povezani, jer su oni Pičićovi, a svjedokovi Paričini. Tako da može reći da zna za zemlju koja se zove "Pod Kanat", te da je tamo oduvijek jedan maslinik, ali pretežito vinograd, koji je veličine otprilike između 500 i 1000 m2, ne može točno reći, možda čak i više od 1000 m2. Tako, da je ova zemlja bila od jednog svećenika TG, koji je bio posljednji pop u njegovom plemenu, te koji se teško razbolio, a živio je sa dvije rodice, pa je jer mu je trebalo novaca prodao ovu zemlju, oni da su bili jako dobri pa ga je posjetio, te mu je rekao da je zemlju prodao MG jer je on tada bio na brodu, odnosno navigavao, pa je imao novaca, te mu nije rekao da je ovu zemlju kupila ĆG. Također, da su ovaj vinograd i maslinik od kada se on sjeća obrađivali MG i njegova žena ČG, a kada ga se pita za VG, iskazuje da je on živio u [adresa], te da nije obrađivao ovu zemlju. Naime, on da je živio u [adresa] još prije 1980. ih, te prije nego što je otišao da su bili stalno skupa, no on da je od 1968. do 1988. živio u [adresa], no da je dolazio svaka dva tjedna kući. Također, iskazuje da je taj teren poravnao i iskolčio misli ĐG, jer je MG planirao tu graditi kuću, a što je bilo negdje koju godinu nakon Domovinskog rata. MG i VG da su bili jako uzorna braća, te se nikada nisu svađali, odnosno među njima nije bilo nikakvih sporova, sve su se dogovarali, te koliko on zna da su podijelili svu imovinu. Nakon diobe za koju je čuo, saznao je da je neka čestica pripala MG, a neka VG, ljudi su tako po mjestu govorili. Kada ga se pita iskazuje da je ova parcela „Pod Kanat“ u nekim dijelovima ograđena mocirama, dok u drugim dijelovima međašnim kamenom kao međom, te da on u neposrednoj blizini imam dvije parcele. Kada ga se pita iskazuje da ĆG nije obrađivala ovaj vinograd, već MG i njegova žena, a da su sadili i "brosku" i bob. Na poseban upit punomoćnika tužitelja, svjedok je iskazao: da može samo pretpostavljati da je VG znao da MG i njegova žena obrađuju ovu nekretninu, no ne zna sa sigurnošću da li je; da je VG dolazio gotovo svako ljeto na odmor na Iž, a zna da se i prije smrti došao oprostiti od Iža, te ga je on tada i vidio; da je VG dok je bio na odmoru na Ižu uvijek sretao, jer sam prolazio pokraj njihove kuće svakodnevno, te mu je dolazio i u kuću; da ĆG nije imala prihoda, da je živjela s MG nakon što se on vratio u Iž, što je bilo 1970., a kad je otvoren hotel jer se tamo zaposlio kao prvi kuhar; da je njemu svećenik rekao da je zemlju prodao MG, no ĆG je možda navedena u ugovoru jer je MG tada navigavao, pa zato, ona zasigurno nije imala svojih novaca da kupi ovu zemlju, možda je imala samo za kupiti kruh i neke sitnice; da su mu i njegovi roditelji rekli da je to MG kupio; da koliko on zna VG za života nije pokrenuo bilo kakav postupak da se zaustave radovi na Kantu, da među njima nije bilo nikakvih sporova, da su braća bila u jako dobrim odnosima. Na poseban upit punomoćnika tuženika ad 1. i ad 2., svjedok je iskazao: da je on od 1992. do 2000. živio u [adresa], ali da je svaki vikend bio na Ižu, dakle radio je u [adresa] gdje je bio cijeli tjedan, no svaki vikend bi bio na Ižu; da ne zna detalje oko toga da li su braća podijelila svu imovinu ili samo neku imovinu, da misli da su podijelili svu imovinu, a od mještana bi čuo "ovo je od MG, ovo je od VG"; da on ne zna da li je tužitelj iza 1999. koristio cijeli ovaj sporni teren ili pola terena, zna da su teren obrađivali tužitelj i njegova žena, no koliki dio ne zna. Na daljnji upit punomoćnika tužitelja, svjedok je iskazao: da kad su ČG, MG i ĐG obrađivali masline i vinograd, da su obrađivali cijeli teren, da tu nije bio dio terena koji je bio u drači, odnosno koji nije bio obrađen, da su svi ti tereni tamo bili čisti i od susjeda.

14.1. Iz iskaza svjedoka HG, rođenog 1948. u [adresa], nesrodnog, proizlazi da poznaje ĐG, dok tuženike ne poznaje, te da mu je Denisov otac MG bio prijatelj, dok je njegovog brata VG poznavao dok je bio mali, a kasnije bi ga jako rijetko viđao jer je isti živio u [adresa], te bi ga vidio ponekad ljeti, i to zato što je živio u [adresa], a oni da su iz [adresa]. Tako, da zna koja je to zemlja Pod Kanat, te da je na njoj bio dva puta, zadnji put negdje za vrijeme Domovinskog rata oko 1990. i neke, te se sjeća da je tamo bio vinograd, a na istu ga je vodio ĐG. Kako mu je tada rečeno, ta zemlja da je bila od Danice, a misli da ju je stekla od muža, a koliko zna po njemu da bi ista sada trebala biti Denisova. Pretpostavlja da su MG i ĐG ovaj vinograd obrađivali sa obiteljima, jer teško da je VG ovo radio iz Njemačke, te on nema saznanja o diobama i dijeljenju između MG i VG. Prvi puta kada je čuo da ĐG ima nekih problema oko ove zemlje, da je bilo kada mu je rekao da ga predložio za svjedoka. Kada ga se pita iskazuje da misli da je ĆG preminula negdje iza Domovinskog rata, te da on nakon toga na ovoj zemlji nije bio niti je vidio tko je radi, može samo pretpostavljati. Na poseban upit punomoćnika tužitelja, svjedok je iskazao: da je on po struci ovlašteni geodetski inženjer, koji je radio u Katastru Zadar, sve do mirovine; da je zbog toga bio pozvani na ovu nekretninu, jer je katastar pružao usluge i u privatnom angažmanu, jer je to bio prijelazni period, pa su kasnije geodeti postali privatni, pa da ga je angažirao ĐG, te je na ovoj parceli bio zajedno sa pok. NG, poreznim inspektorom, a sve radi ishođenja lokacijske dozvole, naime ĐG je tamo planirao graditi obiteljsku kuću; nakon što mu se pokazuje zapisnik od 8. travnja 1998., iskazuje da je on isti sastavio, da je to njegov rukopis i potpis, te da je to potpisao kao službena osoba katastra; nakon što mu se čita dio zapisnika "… također, se konstatira da se u darovnim ugovorima pogrešno navodi da se daruje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž jer takva čestice i ne postoji u katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina] Iž", objašnjava da je to konstatirao zato što je 1991. ili 1992. kada je ĐG krenuo ishoditi lokacijsku dozvolu, vjerojatno savjetovan od NG da će to biti sljedeći podbroj oznake 555/5, no kako je počeo rat, da isti nije ishodio dozvolu, a u međuvremenu da je u Ugovor o darovanju unesen taj broj čestice, međutim ista nije formirana u katastarskom operatu, naime da su u katastru znali imati takvih problema, ne samo u ovoj katastarskoj općini, te da je takva praksa bila da se rezervira broj sljedeći od onog koji je posljednji na terenu; da je tom prilikom na terenu utvrdio da se radi o čestici „Pod Kanat“ jer se cijeli taj predio naziva se Pod Kanat; da je prošlo 30 godina od njegova dolaska na teren, no koliko se sjeća da je to bio vinograd, možda je bilo nešto voćaka, no teren da nije bio nigdje zarastao da se nije moglo primjeriti. Na poseban upit punomoćnika tuženika ad 1. i ad 2., svjedok je iskazao: da on nije sastavljao ugovore o darovanju između ĆG i MG i MG i ĐG, da je Denisove papire vodio NG, porezni inspektor, koji je bio mještanin Iža, a poznavao je i geodetsku i pravnu struku; da on prvi puta čuje ono sastavljeno u zapisniku od 6. listopada 2014., sastavljenog povodom preoblikovanja zk, u dijelu "naime, ova numeracija kako je označena u ugovoru pretpostavlja se da je trebala biti oznaka novoformirane parcele koja je trebala biti sačinjena od ove dvije, a sve na sugestiju osobe koja je sastavljala ugovor, a radi se o osobi HG, [adresa], koji navedene činjenice može osobno potvrditi pred komisijom", jer on nije nikad radio darovne ugovore nikome; da je na predmetnoj čestici bio još jednom prilikom, mislim 1999., i to zajedno sa KG, ovlaštenim geodetom, zato što je koliko se sjeća ĐG ili MG kupio susjednu parcelu od ove o kojoj je danas iskazivao, a do puta, kako bih imao pristupni put na javnu cestu, te je tom prilikom ĐG angažirao KG da se sve kompletno premjeri novom tehnikom. Na daljnji upit punomoćnika tužitelja, svjedok je iskazao: da je on na ovom terenu sa ĐG bio 1991. ili 1992., da je zapisnik o kojem je iskazivao da ga je on sastavio sastavljen u katastru 1998., a ne na terenu, a sa KG da je bio nakon toga, dakle, nakon 2000., misli da je već počela obnova zemljišne knjige za k.o. Iž, ne može se točno sjetiti.

15. Tužitelj u svom stranačkom iskazu navodi da ostaje kod tužbe, tužbenog zahtjeva i svih navoda. Nadalje, da je ova zemlja koja je predmet spora i za koju tvrdi da je za cijelo njegovo vlasništvo, naziva "Kanat", zemlja koju je njegov otac MG kupio još 1970.-ih, od TG, međutim, kako je on u to vrijeme imao troje mld. djece, pa da ne bi izgubio dječji doplatak, kupnja da je napisana na njegovu majku ĆG, njegovu baku. Odmah nakon kupnje, njegov otac i majka raskrčili su taj teren koji je u cijelosti bio obrastao, te su tamo posadili lozu i masline, te je dugo tamo bio vinograd i maslinik, koji su oni obrađivali dugi niz godina. Nakon toga, 1992., njegova baka da je vratila to njegovom ocu, te je odmah potom otac darovnim Ugovorom prenio ovu zemlju na njega. U međuvremenu, on da je prestao obrađivati vinograd pa je isti propao, a da su masline još uvijek tamo, te ih je obrađivao od darovanja, pa sve dok nije došlo do spora u postupku obnove zemljišne knjige. Također, da je 1995. na toj zemlji radio građevinske iskope radi gradnje obiteljske kuće, međutim, nije nastavio jer je došlo do izvanredne financijske i zdravstvene situacije. Kada ga se pita, a u odnosu na navode tuženika u ovom postupku, iskazuje da zna kako je njegova baka ĆG prije nego što je ovu zemlju vratila njegovom ocu jer ju je on ustvari i kupio, telefonom kontaktirala svoga sina VG, oca tuženika, a što je bilo u veljači 1992., te ga obavijestila o istom, na što on nije imao nikakvih prigovora. Kada ga se pita, iskazuje da koliko on zna, da je njegov stric VG imao saznanja da je njegov otac ovo darovnim Ugovorom prenio na njega, te kada je on izvodio ranije navedene građevinske iskope, a što je bilo nakon Domovinskog rata, VG da je dolazio na [adresa], te je vidio da on to radi i nije imao nikakvih primjedbi na to, te mu je čak i pomagao. Kada ga se pita, iskazuje da on je u postupku obnove zemljišne knjige izvršio upis prava vlasništva u svoje ime na čest. zem. [katastarska čestica], te da je prije, odnosno za vrijeme izmjere, označio i čest. 5939/1 i čest. 5939/2, koja je predmetna, jer one čine jedinstvenu cjelinu, u cijelosti ograđenu suhozidom, te ne zna kako je u novoj izmjeri došlo do toga da postoje podbrojevi, jer je u naravi riječ o jednoj nekretnini, od otprilike cca 1.440 m2, a koju je on darovanjem dobio od svog oca. Na poseban upit svog punomoćnika, tužitelj je iskazao: da su njegov otac i očev brat bili u jako dobrim odnosima, u biti bili su jako dobra braća; da je VG nakon Domovinskog rata dolazio kroz ljetno razdoblje svake godine, te bi boravio tijekom godišnjeg odmora, nekih mjesec dana, no dolazio je i kroz godinu za vrijeme Uskrsa; da se nakon izvršenog darovanja odnosi nisu poremetili između ĆG, MG i VG, da nije bilo nikakvih problema među njima i dalje su nastavili biti u dobrim odnosima i sve probleme rješavati dogovorno; da je njegova pok. baka ĆG živjela u domaćinstvu s njegovim roditeljima; da je njegovu baku u životu zadesila teška sudbina jer ju je netom prije II. Svjetskog rata, a dok je bila u trudnoći sa 3. djetetom, stricem B, ostavio muž, te otišao u [adresa] i nikad se nije vratio, niti je financijski pomagao, niti ju je kontaktirao, tako da su se jako teško snalazili svi zajedno, živjela je od nešto malo poljoprivrede i uzgoja ovaca; da ona nije mogla uštediti da kupi zemlju; da je on vozio oca i strica, kao i tuženike, jer poznaje zemlje, te im objašnjavao koja je koja, pa su tuženici na one koje su pripale GG sprejem na kamenju bojali slovo "W". Na predmetnoj zemlji nisu bili, zato što oni to nisu tražili, jer ta zemlja nije bila predmet diobe, već se njegov stric VG držao dogovora i Darovanja iz 1992.; da mu prilikom tog obilazaka terena po diobi, stric nije spomenuo predmetnu parcelu; da su njegovi roditelji vinograd zasadili 1970.-ih, a već nakon Domovinskog rata da je loza propala, pa su je odmah povadili, te su zasadili još nešto maslina, a ostalo su ostavili za sadnju krumpira, te je on masline obrađivao do obnove zemljišnih knjiga; da je od susjeda kupio parcelu od 220 m2, koja je u premjeri obnove zemljišnih knjiga spojena sa parcelom 5939/1; da je ta parcela bila uz glavni put između njegove stare i nove parcele, pa da je njegova namjera kupnje bila ta da dobije širi put, te da ima uvjete za gradnju; da je pokreno postupak ishođenja dozvola, odnosno da je već 1992. predao zahtjev za urbanističke uvjete. Na poseban upit punomoćnika tuženika ad. 1. i ad. 2., tužitelj je iskazao: da je on u vrijeme zaključenja Ugovora o darovanju od 27.4.1992., između njegovog oca i njega, sudjelovao u Domovinskom ratu, te da zna da su HG i NG kao geodet i pravnik, vršili izmjeru, odnosno premjer ove parcele, tako da ne zna tko je sastavio Darovni ugovor, ali misli da je to bio pok. NG; da su Darovni ugovori zaključeni u travnju 1992., dok je baka preminula u kolovozu 1992., te da se on u tom trenutku borio u Domovinskom ratu, dok je njegov otac kuhao izbjeglicama, te nisu išli za tim da rade izmjene u Katastru, odnosno da provedu Ugovore, pa da je to zato tada bilo na baki i ostalo tako, sve dok njegov otac i stric nisu zaključili Diobeni ugovor, kada čestice 555/1 i 555/2 nisu uključene u diobu; da nije upućen u to zašto Ugovorom o diobi od 29.7.1999. nije konstatirano da su čest. zem. [katastarska čestica] pripale u vlasništvo njegovog oca, da misli da se nisu znali brojevi, već su se znale po imenima i poziciji; da ne zna objasniti zašto u dva navrata, prilikom ostavinske rasprave iz 1997. i diobe iz 1999., nisu predmetne čestice dopale u vlasništvo njegova oca, a sve druge jesu.

15.1. Iz iskaza tužene ad. 2. AG proizlazi kako ostaje kod svog odgovora na tužbu i svih navoda. Nadalje, da je njezin otac 1997., dobio ovu zemlju temeljem Rješenja o nasljeđivanju, gdje polovica pripada njezinom ocu, a druga polovica njegovom bratu MG. Nadalje, 1999. da su njezin otac i njegov brat zaključili Diobeni ugovor, kojim je njezin otac svom bratu prepustio, barem 2/3 cjelokupne imovine naslijeđene iza majke. U tom Ugovoru da postoji još dopuna, da zemlje koje nisu navedene u tom Ugovoru, a čine njihovu naslijeđenu imovinu, a sadržani su u Rješenju o nasljeđivanju, da se dijele na pola na obje stranke, odnosno na njenog oca i strica MG, te pod to da spadaju i čest. zem. [katastarska čestica]. Dakle, one da nisu u Diobenom ugovoru, ali da su u Rješenju o nasljeđivanju. Obzirom da su se njezin otac i njegov brat dogovorili još 1999., a oni imaju sve papire, ona zaista ne razumije zašto uopće sjede ovdje pred Sudom. Također, želi reći kako niti ona, ni njen brat, a niti njihov otac, nikada nisu imali saznanja o nikakvim Darovnim ugovorima iz 1992. Kada je se pita, iskazuje da su njezin brat i tužitelj bili zajedno na ovoj nekretnini sa geodetom i označili parcele, te rekli što je njihovo, a što je tužiteljevo. Nakon smrti njihovog oca, njihova majka da se odrekla u njihovu korist, te da su oni naslijedili ovo svaki za 1/2 dijela. Kada je se pita, iskazuje da njoj otac nikada nije rekao da bi tužitelj na ovoj nekretnini ikada započinjao išta graditi, a da je vidjela iskopanu rupu, međutim, ista da se nalazi na tužiteljevoj strani, a ne njihovoj, odnosno na parceli 5939/1. Na poseban upit punomoćnika tužitelja, tužena ad. 2. je iskazala: da je njezin otac preminuo prije 20 godina u rujnu, odnosno 2005.; da ona nema saznanja o nikakvim svađama između njezina oca i ĐG, ili njegovog brata MG; da joj je poznato da je njena baka ĆG bila vlasnica ove parcele na papiru, te da joj je otac pokazivao zemljište i rekao i da i oni imaju vlasništvo; da joj je otac ti zemljište pokazivao često jer su često išli na to zemljište; da se ona čudi da oni nisu znali o ovom Darovnom ugovoru, ako je to toliko važno, te je valjda da bi njezin stric MG rekao da je zaključen Ugovor na ostavinskoj raspravi, ako je on postojao i bio toliko važan i kasnije u potpisivanju Ugovora o diobi; da ima saznanja da bi stručna pravna osoba sudjelovala u sastavljanju Diobenog ugovora, zaključenog između njenog oca i strica MG, te da misli da se zvao NG; da njezin otac niti njezin stric nisu bili osobe pravne struke; da joj je otac govorio da je dioba izvršena i po brojevima parcela i po imenima istih, da sve piše u Ugovoru; da joj je poznato da je njezina baka dobivala mirovinu od muža koji je živio u [adresa] i da je od toga živjela; da ne zna kolika je bila ta mirovina, jer je bila premlada tada.

15.2. Tuženik ad. 1. PG, u svom stranačkom iskazu naveo je kako je slušao iskaz tužene ad. 2., svoje sestre, te kako se u cijelosti pridružuje svim njezinim navodima, te nema ništa drugo za iskazati. Na poseban upit svog punomoćnika, tuženik ad. 1. iskazao je: da je on osobno bio prisutan prilikom mjerenja prije postupka obnove zemljišnih knjiga na terenu, zajedno sa rođakom, ovdje tužiteljem, svojom majkom i geodetom. Na poseban upit punomoćnika tužitelja, tuženik ad. 1. je iskazao: da su to na terenu bili 2008.; da on sve do 2020. uopće nije čuo za ovaj Ugovor o darovanju zaključen između bake i strica MG; da nikako ne objašnjava da njegov otac od diobe 1999. pa do smrti, nije protivio da mu brat obrađuje i koristi parcelu koja je navodno njegova, jer se nikad ništa nije radilo na tom zemljištu od donošenja Rješenja o nasljeđivanju.

16. Naime, odredbom čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. Nov. broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje ZV), a koja odredba određuje što predstavlja pravni temelj stjecanja vlasništva, propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

16.1. Odredbom čl. 115. ZV propisano je da na temelju valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva, prelazi vlasništvo s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja.

16.2. Također, odredbom čl. 219. st. 1. ZPP, propisano da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, dok je odredbom čl. 221.a ZPP određeno da ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

17. Tako, ovaj Sud, na temelju dokaza izvedenih u ovom postupku, ne nalazi osnovanim ispraviti upisa prava vlasništva nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Iž, sa imena tuženika ad. 1. i ad. 2., svakog za 1/2 dijela, u korist tužitelja za cijelo, odnosno nalazi kako da je Sud u ispravnom postupku donio valjanu odluku po podnesenom prigovoru ovdje tužitelja, s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenog knjižnog prava. Naime, iz ranije navedenih utvrđenja pod točkama 13. do 13.6., proizlazi utvrđenim kako je prednica stranaka ĆG predmetnu nekretninu, stekla kupnjom od CG pok. Đ još 1971., te kako je nadalje predmetna nekretnina nakon njezine smrti po provedenom ostavinskom postupku utvrđena kao dio ostavinske mase iza iste, na kojoj su njezinim nasljednicima svaki za 1/2 dijela proglašeni njezini sinovi MG i ŠG, a kako su potom iza smrti ŠG, njegovi zakonski nasljednici, ovdje tuženici ad. 1. i ad. 2., stekli njegovu polovicu dijela, iz čega proizlazi kontinuiran pravni slijed stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine na strani tuženika. Naime, u odnosu na tvrdnju tužitelja da prednica stranaka ĆG nije imala novčanih sredstava za kupnju predmetne nekretnine, ističe se kako ovaj Sud isto ne nalazi dokazanim u ovom postupku, a uzimajući u obzir i činjenicu da njezini zakonski nasljednici u ostavinskom postupku, odnosno prednik tužitelja, njegov otac MG, i prednik tuženika, njihov otac ŠG, ne čine spornim sastav ostavinske mase u odnosu na predmetnu nekretninu, već se ista, kako je i navedeno, utvrđuje kao dio imovine iza pok. ĆG, a bilo bi životno i logično za očekivati da bi se prednik tužitelja, ukoliko bi tvrdnje tužitelja da je upravo on platio ovu zemlju bile istinite, usprotivio da se ova zemlja utvrdi kao dio ostavinske mase iza njegove majke da je on istu svojatao kao svoju zemlju, a sve i da je tada propustio isto učiniti, da bi u naknadnoj diobi sa svojim bratom ŠG isto učinio prilikom sastavljanja Diobenog ugovora 1997., pa bi tada tražio da se utvrdi da je predmetna nekretnina njegovo isključivo vlasništvo. Također, pozivanje tužitelja na Ugovore o darovanju iz 1992. zaključene između njegove bake ĆG i njegova oca, te potom njega i njegova oca, ovaj Sud ne uzima relevantnim dokazima u ovom postupku, obzirom čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Iž, koja je navedena kao predmet darovanja, uistinu, kako to osnovano navode tuženici, ne može biti objektom prava vlasništva, pa time niti predmetom darovanja, obzirom iz predmeta spisa ne proizlazi kako je ista ikada postojala u zemljišnim knjigama i katastarskom operatu, uz vidljivu činjenicu da je na Ugovor o darovanju zaključenom između Sutlović Danice i SG dana 26. travnja 1992., potpis darovateljice ĆG SG na istom ugovoru ovjeren pod poslovnim brojem OV-64/92 dana 7. veljače 1992., dakle dva mjeseca prije no što je isti sklopljen, pa se i vjerodostojnost predmetnog ugovora dovodi u pitanje. Također, otklanjaju se kao neosnovane i tvrdnje tužitelja da je indikativno da su u katastru provedene nekretnine koje su pripadale svakom od pravnih prednika tužitelja i tuženika za cijelo, ali i one koje su im pripadale za 1/2 dijela, međutim da jedino iz tih nekretnina nedostaju čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] Iž, a što nije slučajno jer one nisu bile u vlasništvu niti ŠG niti MG jer su već tada pripadale njemu. Naime, iz iskaza svjedoka HG, tadašnjeg djelatnika DGU, Katastra Zadar, proizlazi kako je ranije navedeni Zapisnik od 8. travnja 1998. naveden pod točkom 13.3. obrazloženja ove Presude, on sastavio u katastru 1998., a ne na terenu, na zahtjev ovdje tužitelja i po njegovom kazivanju i prezentaciji navedenih Darovnih ugovora iz 1992., pa je ovaj Sud stava, kako za navedeno utvrđenje koje proizlazi iz Zapisnika od 8. travnja 1998. i to kada se navodi „… U darovnom ugovoru pogrešno stoji da se daruje čest. zem. [katastarska čestica].“, te se potom vrši izmjena posjednika kat. čest. [katastarska čestica] k.o. [adresa] sa tada postojećeg upisa ĆG u korist ĐG, to tijelo nije imalo valjano ovlaštenje, te kako istim nije dovedeno u pitanje ranije navedeno utvrđenje kontinuiranog pravni slijeda stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine na strani tuženika.

18. Slijedom svega naprijed navedenog, ovaj Sud ne drži osnovanim tužbeni zahtjev kojim tužitelj zahtijeva ispravak pogrešnog upisa određenog u korist ovdje tuženika u suvlasničkom udjelu od 1/2 dijela u korist svakog od njih na prijepornoj nekretnini, slijedom čega je tužbeni zahtjev tužitelja valjalo odbiti kao neosnovan u cijelosti, te odlučiti kao u izreci ove presude pod točkom I.

19. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP- a, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Nar. nov. br: 138/23), slijedom čega je tuženicima ad. 1. i ad. 2. kao stranci koja je u cijelosti uspjela u ovom postupku, priznat trošak parničnog postupka na ime zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to trošak sastava odgovora na tužbu od 17.6.2020. – 275 bodova (Tbr.8.t.1., Tbr. 40.t.1.), trošak sastava podneska od 13.12.2020. – 27,5 bodova (Tbr.8.t.4., Tbr. 40.t.1.), trošak zastupanja na ročištima dana 13.4.2023., 9.9.2024. i 5.11.2025. – svaki po 275 bodova (Tbr.9.t.1., Tbr. 40.t.1.), te trošak izbivanja iz pisarnice pristupa na očevid na licu mjesta dana 24.6.2024. za 6 sati – 165 bodova (Tbr. 39., Tbr. 40.t.1.), što uz vrijednost boda od 2,00 EUR, te pripajajući PDV, ukupno iznosi 3.231,25 EUR, čemu valja pridodati materijalni trošak pristupa na očevid na licu mjesta dana 24.6.2024. u iznosu od 15,40 EUR na ime brodske putne karte (Tbr.49.), što sveukupno iznosi 3.246,65 EUR, dok je preko dosuđenog iznosa zahtjev tuženika odbijen kao neosnovan, a koji se odnosni na zastupanje na očevidu na licu mjesta dana 24.6.2024. obzirom isto ročište nije održano, te zastupanje na ročištu za objavu presude, sve sukladno odredbi čl. 155. ZPP, slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke ove Presude.

Zadar, 4. prosinca 2025.

S u t k i nj a

Iva Abfal

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje sud drugog stupnja.

DNA:

1. Tužitelju po pun.,

2. Tuženicima ad. 1. i ad. 2. po pun.