REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

Pazin, Dršćevka 1

P-176/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

z b o g  o g l u h e

Trgovački sud u Pazinu po sucu pojedincu Ivanu Dujiću, u pravnoj stvari tužitelja ŽUPA SV. LOVRE, Lovrečica (Umag), Lovrečica 13, OIB 74609794478, kojeg zastupa punomoćnik Aleksandar Puh, odvjetnik u Puli, protiv tuženika EMAUS d.o.o. Novigrad, Ulica Vincenta od Kastva 8, OIB 92860583107, radi isplate, 4. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku da tužitelju u roku od petnaest dana isplati iznos od 11.945,04 EUR-a zajedno s zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 4. prosinca 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II Nalaže se tuženiku da tužitelju u roku od petnaest dana naknadi troškove postupka u iznosu od 415,90 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 4. prosinca 2025. do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III U preostalom se dijelu, za iznos od 125,00 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 16. srpnja 2025. ovom sudu podnio tužbu protiv tuženika. U tužbi navodi su on i tuženik 13. travnja 2018. zaključili Ugovor o zakupu poslovnog prostora pobliže označenog u čl. 1. tog ugovora radi obavljanja registrirane turističko- ugostiteljske djelatnosti zakupnika, a na kojem ugovoru su ovjereni potpisi zastupnika stranaka 13. travnja 2018. kod javnog bilježnika Snježane Nazarević pod brojem OV- 1608/2018. 4. svibnja 2018. stranke su zaključile aneks Ugovora o zakupu od 13. travnja 2018. na način da su dopunile isti u pogledu oznake nekretnine na kojima se nalaze apartmani. Navedenim ugovorom stranke su ugovorile godišnju zakupninu u iznosu od 120.000,00 kuna, u 4 jednake rate po 30.000,00 kuna (u tužbi je očitom omaškom navedeno "eura“) s ugovorenim rokovima dospijeća u tekućoj godini. Tuženik je prestao uredno plaćati zakupninu te je ostao dužan tužitelju isplatiti zadnju ratu za 2024. godinu te prve dvije dospjele rate za 2025. godinu (po 3.981,68 eura) u sveukupnom iznosu od 11.945,04 eura. Kako se tuženik nebrojeno puta oglušio na poziv tužitelja za isplatu, to isti predlaže da sud donese sljedeću presudu: „Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 11.945,04 EUR-a zajedno s zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.“.

Predlaže da sud naloži tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koja na taj iznos teku od dana donošenja presude pa sve do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

2. Tuženiku su tužba i poziv za odgovor na tužbu dostavljeni 24. srpnja 2025. (dostavnica uz str. 12 spisa). U pozivu za odgovor na tužbu od 16. srpnja 2025. tuženik je upozoren da će sud, ako tuženik u roku određenom tim pozivom (40 dana od primitka tužbe i tog poziva) ne podnese odgovor na tužbu, donijeti presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe) ako je udovoljeno uvjetima iz čl. 331. b. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP). Tuženik, iako su mu tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu (u roku 40 dana od primitka tužbe i tog poziva) uredno dostavljeni 24. srpnja 2025., nije u određenom mu roku podnio odgovor na tužbu.

3. Budući da je tuženik pravna osoba za koju je utvrđeno da nema pravo pristupa informacijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima sud je, temeljem čl. 133. st. 5. i 6. ZPP-a, uz poziv za odgovor na tužbu od 16. srpnja 2025. tuženiku dostavio i obavijest da će se sva daljnja pismena u postupku do dodjele prava pristupa informacijskom sustavu elektroničke komunikacije obaviti stavljanjem pismena na e- oglasnu ploču sudova, te da će se smatrati da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na e-oglasnu ploču sudova.

4. Budući da preslik isprave Ugovor o zakupu od 10. ožujka 2018. koji je priložen tužbi nije bio cjelovit (u čl. 7., 8. i 9. Ugovora) rješenjem posl.br. P-176/2025-4 od 24. rujna 2025. naloženo je tužitelju da dostavi potpuni Ugovor o zakupu od 10. ožujka 2018.

5. Uz podnesak od 1. listopada 2025. tužitelj je dostavio potpuni Ugovor o zakupu od 10. ožujka 2018. te je sud isti dostavio tuženiku 10. listopada 2025. (sukladno čl. 133. st. 6. ZPP-a, stavljanjem pismena na e-oglasnu ploču sudova, s time da se smatra da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na e- oglasnu ploču sudova). I od te dostave je sada protekao je rok od 40 dana (rok u kojem je tuženik pozvan odgovoriti na tužbu).

6. Odredbom čl. 331.b. ZPP-a je propisano da će se, ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom mu roku, donijeti presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe) ukoliko budu ispunjeni zakonom predviđeni uvjeti.

7. Iz Ugovora o zakupu od 10. ožujka 2018. proizlazi da se istim tuženik kao zakupoprimac obvezao tužitelju kao zakupodavcu plaćati godišnju zakupninu u iznosu od 120.000,00 kuna, u 4 jednake rate po 30.000,00 kuna odnosno sadašnjih 3.981,68 eura (po fiksnom tečaju od 7,53450 kuna za 1 euro) s ugovorenim rokovima: 1. ratu do 1. lipnja tekuće godine, 2. ratu do 1. srpnja tekuće godine, 3. ratu do 1. kolovoza tekuće godine te 4. ratu do 1. rujna tekuće godine. Nadalje, sud je krenuo od zakonske presumpcije (načelo tzv. afirmativne litiskontestacije) da je tuženik svojom pasivnošću priznao istinitost činjeničnih navoda istaknutih u tužbi: da je tuženik prestao uredno plaćati zakupninu te je ostao dužan tužitelju isplatiti zadnju ratu za 2024. godinu te prve dvije dospjele rate za 2025. godinu (po 3.981,68 eura), u sveukupnom iznosu od 11.945,04 eura. Iz tih činjenica po ocjeni ovog suda proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Naime, sukladno čl. 519. Zakona o obveznim odnosima Ugovorom o zakupu obvezuje se zakupodavac predati zakupniku određenu stvar na korištenje, a ovaj se obvezuje plaćati mu za to određenu zakupninu, a iz prethodno navedenih činjenica proizlazi da je tužitelj svoju obvezu predaje predmetnog poslovnog prostora ispunio, a da tuženik nije ispunio obvezu plaćanja dospjele zakupnine u iznosu od 11.945,04 eura. Budući da te činjenice nisu u suprotnosti s dokazima koje je podnio sam tužitelj odnosno općepoznatim činjenicama, a ne postoje niti općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu, to sud utvrđuje da su ispunjeni svi zakonom predviđeni uvjeti za donošenje presude zbog ogluhe, slijedom čega temeljem odredbe čl. 331.b. ZPP-a u svezi 338. st. 5. prihvaća tužbeni zahtjev. Budući da se u konkretnom slučaju ne radi o odnosu iz trgovačkih ugovora, sukladno čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a zatezna je kamata dosuđena po stopi koja se odnosi na ostale odnose (točka I izreke ove presude).

8. Sukladno odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a tuženiku je naloženo da tužitelju naknadi trošak postupka, i to: trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7.1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, dalje: Tarifa), PDV u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 42 Tarife), trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 82,95 eura (Tar.br. 1.1 Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi, dalje: Uredba), te na presudu zbog ogluhe u iznosu od 82,95 eura (Tar.br. 2.2 Uredbe), ukupno 415,90 eura. Budući da trošak postupka ne predstavlja potraživanje iz trgovačkog ugovora, tužitelju su na trošak postupka, sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a, dosuđene zakonske zatezne kamate (od presuđenja do isplate) po stopi koja se odnosi na ostale odnose (točka II izreke ove presude).

9. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 1. listopada 2025. budući da je potrebu istog uzrokovao sam tužitelj, jer preslik isprave Ugovor o zakupu od 10. ožujka 2018. koji je priložen tužbi nije bio cjelovit. Nadalje, tužitelju nije priznat trošak podneska od 3. prosinca 2025. u kojem predlaže donošenje presude zbog ogluhe. Taj trošak po ocjeni suda nije bio potreban jer sud presudu zbog ogluhe donosi po službenoj dužnosti. S obzirom na navedeno, u preostalom je dijelu, za iznos od 125,00 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka (točka III izreke ove presude).

U Pazinu, 4. prosinca 2025.

Sudac

Ivan Dujić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku 15 dana od dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 353. st. 2. ZPP-a).

DNA:

- tužitelju po pun., uz rješenje o pristojbi na presudu zbog ogluhe,

- tuženiku.