Republika Hrvatska

Trgovački sud u Osijeku

Osijek, Zagrebačka 2

Poslovni broj: P-158/2024-48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Osijeku, po sucu mr. sc. Tihomiru Kovačeviću , u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI CRVENI KRIŽ, GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA, [adresa], OIB 94835669718, kojeg zastupa odvjetnik Krešimir Pencinger iz Slavonskog Broda, protiv tuženika GRAD [adresa], OIB 70663673307, kojeg zastupa Zlatko Zvonarević, odvjetnik u Osijeku, radi isplate iznosa od 110.128,03 EUR, nakon glavne i javne rasprave zaključene 30. listopada 2025., na ročištu za objavu sudske odluke održane 4. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Nalaže se tuženiku GRADU [adresa], sa sjedištem u [adresa], OIB: 70663673307, isplatiti tužitelju HRVATSKOM CRVENOM KRIŽU, GRADSKOM DRUŠTVU CRVENOG KRIŽA VALPOVO, sa sjedištem u [adresa], OIB: 94835669718 ukupan iznos od 110.128,03 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja teče za razdoblje od 01.08.2015. do 31.12.2022. po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. godine do 31.12.2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3%-tna poena, a od 01. siječnja 2024. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, i to:

- na iznos od 1.223,64 € počevši od 31.01.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.223,64 € počevši od 28.02.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.223,64 € počevši od 31.03.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.223,64 € počevši od 30.04.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.223,64 € počevši od 31.05.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.223,64 € počevši od 30.06.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.223,64 € počevši od 31.07.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.223,64 € počevši od 31.08.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.223,64 € počevši od 30.09.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.223,64 € počevši od 31.10.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.223,64 € počevši od 30.11.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.223,64 € počevši od 31.12.2019. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.753,73 € počevši od 31.01.2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.753,73 € počevši od 29.02.2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.753,73 € počevši od 31.03.2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.753,73 € počevši od 30.04.2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.753,73 € počevši od 31.05.2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.753,73 € počevši od 30.06.2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.753,73 € počevši od 31.07.2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.753,73 € počevši od 31.08.2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.753,73 € počevši od 30.09.2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.753,73 € počevši od 31.10.2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.753,73 € počevši od 30.11.2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.753,73 € počevši od 31.12.2020. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.149,91 € počevši od 31.01.2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.149,91 € počevši od 28.02.2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.149,91 € počevši od 31.03.2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.149,91 € počevši od 30.04.2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.149,91 € počevši od 31.05.2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.149,91 € počevši od 30.06.2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.149,91 € počevši od 31.07.2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.149,91 € počevši od 31.08.2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.149,91 € počevši od 30.09.2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.149,91 € počevši od 31.10.2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.149,91 € počevši od 30.11.2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.149,91 € počevši od 31.12.2021. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.057,82 € počevši od 31.01.2022. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.057,82 € počevši od 28.02.2022. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.057,82 € počevši od 31.03.2022. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.057,82 € počevši od 30.04.2022. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.057,82 € počevši od 31.05.2022. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.057,82 € počevši od 30.06.2022. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.057,82 € počevši od 31.07.2022. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.057,82 € počevši od 31.08.2022. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.057,82 € počevši od 30.09.2022. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.057,82 € počevši od 31.10.2022. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.057,82 € počevši od 30.11.2022. godine pa do isplate,

- na iznos od 2.057,82 € počevši od 31.12.2022. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.992,23 € počevši od 31.01.2023. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.992,23 € počevši od 28.02.2023. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.992,23 € počevši od 31.03.2023. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.992,23 € počevši od 30.04.2023. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.992,23 € počevši od 31.05.2023. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.992,23 € počevši od 30.06.2023. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.992,23 € počevši od 31.07.2023. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.992,23 € počevši od 31.08.2023. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.992,23 € počevši od 30.09.2023. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.992,23 € počevši od 31.10.2023. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.992,23 € počevši od 30.11.2023. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.992,23 € počevši od 31.12.2023. godine pa do isplate,

kao i da tužitelju naknadi parnični trošak koliko bude iznosio, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja teče od dana donošenja presude pa do isplate, sve to u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe.“

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 20.726,88 EUR (dvadeset tisuća sedamsto dvadeset šest eura i osamdeset osam centi) u roku od 8 (osam) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je tuženik na temelju odredbe članka 30. stavak 1. i 2. Zakona o Hrvatskom Crvenom križu („Narodne novine“ broj 71/2020. i 136/2020.) dužan izdvajati i plaćati tužitelju ukupan iznos od 0,7 % sredstava prihoda jedinice lokalne samouprave, i to za rad i djelovanje Službe traženja na razini jedinica lokalne samouprave 0,2 % sredstava prihoda jedinica lokalne samouprave, a za javne ovlasti i redovne djelatnosti 0,5 % sredstava prihoda jedinica lokalne samouprave. Ističe da je Pravilnikom o načinu i rokovima plaćanja sredstava iz prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za rad ustrojstvenih oblika Hrvatskog Crvenog križa („Narodne novine“ broj 18/2011.) propisano što se smatra prihodima poslovanja jedinice lokalne samouprave, što ulazi u osnovicu za izračun kao i kakva mora biti dinamika uplaćivanja. Navodi da se osnovica za obračun godišnje obveze tuženika računa na način da se uzmu u obzir prihodi poslovanja tuženika u prethodno poznatoj godini (za 2019. to je 2017, za 2020. to je 2018., za 2021. to je 2019., za 2022. to je 2020. i za 2023. to je 2021.), a da se zakonska obveza tuženika izračunava u godišnjem fiksnom iznosu, dok je predmetnim Pravilnikom propisano da je tuženik bio u obvezi mjesečno plaćati 1/12 iznosa za tekuću godinu.

2. Tijekom postupka u bitnome navodi da je tuženikovu zakonsku obvezu izračunao na temelju javno objavljenih podataka o prihodima proračuna tuženika u utuženom razdoblju te da svi navodi tuženika o pomoćima po osnovi fiskalnog izravnavanja su neosnovani jer nisu prikazani u službenoj dokumentaciji koja se nalazi na mrežnim stranicama Ministarstva financija. Ističe da navodne kompenzacijske mjere koje je tuženik navodno primio iz Državnog proračuna s tom svrhom nisu nigdje javno objavljene u vjerodostojnoj dokumentaciji, a ni sam tuženik ih nije dostavio tužitelju po primitku opomene pred tužbu iako je za to imao mogućnost preko dva mjeseca. Nadalje, ističe da općine, gradovi i županije čiji je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda manji od referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda ostvaruje pravo na sredstva fiskalnog izravnavanja, ali tek od 1. siječnja 2024. sukladno odredbi članka 3. Zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave , dok je odredbom članka 5. istoimenog Zakona propisano da isti stupa na snagu od 1. siječnja 2024. za koju godinu tužitelj nije ni utužio. Tužitelj navodi da je sukladno odredbi članka 3. stavak 1. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisano da se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave financiraju prihodima od poreza, pomoći te iz vlastitih i namjenskih prihoda sukladno posebnim propisima, pa stoga sve navedeno predstavlja prihod jedinica lokalne i područne samouprave. Ističe da prihod jedinica predstavlja i pomoć iz Državnog proračuna po osnovi fiskalnog izravnavanja jer zakonodavac ne pravi razliku između sredstava kojima se financiraju jedinice.

3. Tužitelj posebno ističe da sredstva fiskalnog izravnavanja nisu zakonski namjenska sredstva za točno određenu svrhu kao što su primjerice sredstva dobivena kreditom već je riječ o sredstvima opće namjene kojima jedinica lokalne samouprave samostalno raspolaže te navedena sredstva čine prihod proračuna određene jedinice lokalne samouprave. Navodi da se prihod jedinica lokalne samouprave s osnove decentraliziranih sredstava prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu knjiži u podskupinu 671 računskog plana – „ Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika“, a da tuženik očito nije knjižio sredstva na taj način pa je sasvim irelevantno smatra li tuženik pomoć kod izravnavanja proračunskim prihodom ili ne jer su jedino važni konti računskog plana odnosno način na koji su knjižena sredstva pomoći u javno objavljenim tablicama prihoda i rashoda proračuna tuženika. U odnosu na tuženikov prigovor zastare navodi da se u predmetnom slučaju radi o zakonskoj obvezi na koju se primjenjuje opći zastarni rok od 5 godina (ZOO čl. 225.). Tužitelj smatra da tuženik nije vršio plaćanje zakonskih obveza zbog čega tužbenim zahtjevom koji je uredio podneskom od 15. listopada 2025. za razdoblje od 2019. do 2023. godine potražuje ukupan iznos od 110.128,03 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na svaki pojedinačni mjesečni iznos obveze od dana dospijeća mjesečne obveze do isplate.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka u bitnom navodi da je na temelju odredbe članka 30. stavka 1. Zakona o Hrvatskom Crvenom križu određeno da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju sredstva za rad Crvenog križa u visini od 0,2 % i 0,5 % od sredstava prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a da je stavkom 2. propisano da se prihodima iz stavka 1. podstavka 1. i 2. smatraju prihodi poslovanja lokalne i područne (regionalne) samouprave umanjeni za propisane stavke umanjenja - dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije, pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, vlastite prihode i nenamjenske prihode. Ističe da je tuženik sve do 2013. godine vršio plaćanje ovih obveza prema tužitelju, te je obračune vršio sukladno Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu i Pravilniku o načinu i rokovima plaćanja sredstava iz prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za rad ustrojstvenih oblika Hrvatskog Crvenom križa, u kojem periodu je platio ukupan iznos od 99.236,85 EUR, a da ga tužitelj u istom periodu nikada nije upozorio da nije izvršio obračun i plaćanje u skladu s propisima te da je stoga smatrao da je tužitelj suglasan s metodologijom obračuna tuženika. U odnosu na utuženi vremenski period za koji tužitelj potražuje naknadu, ističe da je tuženik izračun i plaćanje obveza vršio na temelju navedenih propisa, te da je u osnovicu za obračun obveze uključio sve propisane skupine računa s tim da je iz obračuna izuzeo primljene pomoći iz Državnog proračuna po osnovi fiskalnog izravnanja jer smatra da se ta sredstva tretiraju kao pomoći prema odredbama članka 8. a Zakona o financiranju JLPRS ( NN 127/17, 138/20 i 151/22), a ne kao prihod u smislu odredbe članka 30. stavak 1. i 2. Zakona o Crvenom križu. Tuženik smatra da pomoć iz Državnog proračuna po osnovi fiskalnog izravnanja na temelju Zakona o financiranju JLPRS ne predstavlja „prihod poslovanja“ jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kako je to definirano člankom 30. stavak 1. i 2. Zakona o Hrvatskom Crvenom križu, već dotaciju iz Državnog proračuna, pa stoga ta sredstva ne ulaze u osnovicu za izračun postotaka naknada iz članka 30. stavka 1. i 2. Zakona o Hrvatskom Crvenom križu. Tuženik navodi da je Grad Belišće od 2018. svake godine primao iz Državnog proračuna sredstva fiskalnog izravnanja prema iznosu koji izračunava Ministarstvo financija i doznačuje na račun Grada Belišća, a da su 2017. godine (koja služi kao osnovica za izračun obaveze za 2019.) na snazi bile pomoći iz Državnog proračuna za 2017. godinu općinama, gradovima i županijama, tzv. Kompenzacijske mjere zbog smanjenja prihoda uzrokovanih poreznom reformom i prema indeksu razvijenosti, a Grad Belišće je svrstan u 4. skupinu jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti. Navodi da je u rekapitulaciju izračuna obaveze prema tužitelju napravljen izračun za sve obaveze za sve godine navedene u tužbi, s tim da u odnosu na 2019. godinu ističe prigovor zastare, te da su navedene obaveze izračunate prema gore navedenom Pravilniku a umanjene za sredstva fiskalnog izravnanja te je utvrđena ukupna razlika za platiti u visini 47.134,53 kune za period 2020.-2023. koju je tuženik platio u 2024. pa slijedom navedenog smatra da je izvršio obračun i uplate svojih obveza prema tužitelju. Tijekom postupka tuženik ističe da se sredstva fiskalnog izravnanja tretiraju kao pomoć i da nikako ne mogu ulaziti u osnovicu za obračun obveze tuženika prema Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu te ukazuje da je za potraživanje obaveza za 2019. i 2020. nastupila zastara. Slijedom navedenog tuženik predlaže da se odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan i obveže tužitelja na naknadu parničnog troška tuženiku.

5. U nastavku postupka ovoj pravnoj stvari provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku za financije, knjigovodstvo i bankarstvo ČC dipl.oec. iz društva FINANCIJE LB d.o.o. Bilje, Vinogradska 17, OIB: 25411384255 na okolnosti kako je to navedeno u točki II. rješenja ovoga suda poslovnog broja P - 158/2024-18 od 4.02.2024.

6. U financijsko – knjigovodstvenom nalazu od 8. travnja 2025. (str. 623- 629) vještakinja je navela da tijekom perioda od 2019. do 2023. godine tuženik je imao obvezu prema tužitelju u ukupnom iznosu od 57.732,87 EUR, platio mu je ukupno 45.476,29 EUR, a nije mu platio, odnosno platio mu je manje ukupno 12.256,58 EUR od obveze koja mu je propisana Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu s dospijećem pojedine mjesečne obveze kako je navedeno u tablici 3. predmetnog nalaza (str. 629 spisa).

7. Tužitelj se podneskom od 28. travnja 2025. očitovao na navedeni nalaz i mišljenje vještakinje s kojim se ne slaže te iznio svoje primjedbe i prigovore na isti, navodeći među ostalim da vještakinja nije postupila prema zadatku vještačenja, da nije ispravno izračunala zakonske obveze tuženika u utuženom razdoblju , da nije utvrdila osnovicu za obračun zakonske obveze tuženika, nije utvrdila knjiženja uplata tuženika prema tužitelju i sl. pa je stoga predložio da vještakinja ponovno utvrdi sredstva prihoda proračuna tuženika za utuženo razdoblje. Tužitelj smatra da vještakinja nije imala zadatak utvrđivati što je zakonska obveza tuženika već da joj je zadatak utvrditi iznose koje je tuženik platio tužitelju i s kojom svrhom uplate.

8. Vještakinja se na primjedbe i prigovore tužitelja očitovala podneskom od 16. svibnja 2025. (str. 678-680 spisa) u kojem je navela da u cijelosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju od 8. travnja 2025. koji je sačinjen sukladno rješenju suda, odnosno proveden je upravo na okolnost izračuna visine zakonske obveze tuženika prema tužitelju za sve utužene godine, a na način da se iz prihoda iz kojih se utvrđuje osnovica izuzmu sredstva fiskalnog izravnanja koje je tuženik dobio iz državnog proračuna.

9. Dalje je vještakinja navela da je u svom izračunu primijenila podatke o iznosu primljenih fiskalnih izravnanja koje je dostavilo Ministarstvo financije, te da tuženik nije ispravno knjižio fiskalna izravnanja, te su stoga ista neispravno vidljiva na računu 6112 – porez i prirez na dohodak od samostalne djelatnosti. Stoga je iznos fiskalnih izravnanja neispravno sadržan u podskupini 611 koja ulazi u osnovicu za izračun obveze tuženika prema tužitelju. Iz tako utvrđenog ukupnog zbroja prihoda prikazanih na Pravilnikom propisanim računima, oduzela je iznose fiskalnih izravnanja, jer je to ispravno sukladno Pravilniku. Tužitelj ne trpi štetu, kako to navodi u svom podnesku, radi pogrešno knjiženih fiskalnih izravnanja, jer se vještakinja u svom izračunu upravo zato ispravila iznos osnovice koji bi proizašao iz neispravnog knjiženja tuženika.

10. Tuženik se podneskom od 21. svibnja 2025. (str. 681-683 spisa) suglasio s nalazom i mišljenjem vještakinje, nije suglasan s tvrdnjama i prijedlozima tužitelja te smatra da tužitelj nije izložio ni jedan argument zašto ne prihvaća nalaz i mišljenje vještaka osim što mu rezultat vještačenja ne konvenira.

11. Podneskom od 27. svibnja 2025. (str. 684-686 spisa) tuženik je obavijestio sud i tužitelja da je 26.05.2025. izvršio plaćanje iznosa glavnice od 12.256,58 EUR kao i pripadajućih zateznih kamata na taj iznos u iznosu od 4.430,03 EUR o čemu je dostavio dokaz u prilogu predmetnog podneska.

12. Na ročištu održanom 5. lipnja 2025. sud je odredio provođenje dopunskog vještačenja sukladno postavljenim novim pitanjima punomoćnika tužitelja na tom ročištu, a u svom nalazu o dopuni financijsko – financijskog knjigovodstvenog vještačenja od 6. kolovoza 2025. vještakinja se u cijelosti detaljno očitovala te iznijela jasne i stručne razloge kojim je u cijelosti odgovorila na sva postavljena pitanja tužitelja.

13. U Dopuni financijsko-knjigovodstvenog vještačenja od 6. kolovoza 2025. (str 694 – 704 spisa) vještakinja navodi da su uplate tuženika jednako evidentirane u knjigovodstvenim evidencijama tužitelja i tuženika koje su vidljive i iz dostavljenih bankovnih izvadaka tuženika. Nadalje, navodi da su uplate tuženika priznate i od strane tužitelja budući da su na kartici konta 61415 – Potraživanja po posebnim propisima, predmetnim uplatama zatvarane obveze tuženika sukladno obračunatim godišnjim obvezama propisanim Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu koje je obračunao sam tužitelj. Ističe da je tužitelj za razliku od njenog izračuna, obračunao na ukupan prihod evidentiran na propisanim podskupinama računa Računskog plana za proračune i proračunske korisnike koji ulaze u osnovicu za izračun obveze, ne umanjivši tako utvrđen ukupan prihod za primljena sredstva fiskalnog izravnanja, koja sukladno Pravilniku o načinu i rokovima plaćanja sredstava iz prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za rad ustrojstvenih oblika Hrvatskog Crvenog križa, nisu definirana kao dio osnovice za izračun obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema jedinici Crvenog križa.

14. U zaključku Dopune financijsko – knjigovodstvenom vještačenju od 6. kolovoza 2025. (str. 694-704) u kojemu su od ukupnih prihoda oduzeta fiskalna izravnanja (sukladno postavljenim pitanjima punomoćnika tužitelja na ročištu održanom 5.06.2025.), vještakinja je u biti ostala kod svoga nalaza od 8. travnja 2025. te navela da iz svega navedenog u Dopuni može se zaključiti da su uplate tuženika jednako evidentirane u knjigovodstvenim evidencijama tužitelja i tuženika, a iste su vidljive i iz dostavljenih bankovnih izvadaka tuženika. To znači da su uplate tuženika priznate i od strane tužitelja, budući da su na kartici konta 61415 - Potraživanja po posebnim propisima, predmetnim uplatama zatvarane obveze tuženika sukladno obračunatim godišnjim obvezama propisanim Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu, koje je obračunao sam tužitelj.

15. Dalje je vještakinja navela da obvezu tuženika tužitelj je, za razliku od njenog izračuna, obračunao na ukupan prihod evidentiran na propisanim podskupinama računa Računskog plana za proračune i proračunske korisnike koji ulaze u osnovicu za izračun obveze, ne umanjivši tako utvrđen ukupan prihod za primljena sredstva fiskalnog izravnanja, koja sukladno Pravilniku o načinu i rokovima plaćanja sredstava iz prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za rad ustrojstvenih oblika Hrvatskog Crvenog križa, nisu definirana kao dio osnovice za izračun obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema jedinici Crvenog križa.

16. Vještakinja je također navela da u svom vještačenju sukladno odredbi članka 171. točka 2. Zakona o obveznim odnosima, kada nema dužnikove izjave o uračunavanju, provela je namirivanje obveza redom kako je koja dospjela na ispunjenje.

17. Tužitelj podneskom od 15. rujna 2025. , kao i na ročištu od 18. rujna 2025. iznosi svoje prigovore i primjedbe na dopunu vještačenja te navodi da se kod neprofitnih organizacija prihodi evidentiraju prema novčanom načelu, odnosno kada su plaćeni, e ne evidentiraju se kao potraživanja te stoga na karticama tuženika nisu vidljiva potraživanja za manje plaćene iznose te navodi da je obveza jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave da sredstva za rad ustrojstvenih oblika Hrvatskog Crvenog križa se uplaćuje u visini 1/12 utvrđenog iznosa godišnje obveze, a što tuženik nije u razdoblju od 2010. do 2025. primjenjivao. Nadalje, navodi da se tužitelj pridržavao odredbe članka 171. Zakona o obveznim odnosima prema kojoj se obveze namiruju redom kako je koja dospjela na ispunjenje te ističe da je dužnost tuženika platiti zakonsku obvezu i najkasnije prilikom plaćanja naznačiti što se plaća i za koje razdoblje, a kako to tuženik nije učinio, tužitelj je navedenim uplatama „zatvorio“ najstarija potraživanja.

18. Raspravnim rješenjem na ročištu od 18. rujna 2025., sukladno prijedlogu tužitelja, naloženo je provođenje dopunskog vještačenja na način da se na temelju javno objavljenih financijskih izvješća tuženik izračuna zakonska obveza tuženika za svaku utuženu godinu, posebno za službu traženja, a posebno za redovnu djelatnost tužitelja i to isključivo prema izvješćima koja su javno objavljena, te da se navede kojim propisom je isključena obveza umanjivanja tuženikove obveze za fiskalna izravnanja u utuženom razdoblju.

19. U Drugoj dopuni financijsko – knjigovodstvenog vještačenja od 7. listopada 2025. (str. 748-752) vještakinja od ukupnih prihoda nije oduzela fiskalna izravnanja te bi u tom slučaju tuženikova godišnja obveza prema tužitelju u periodu od 2019. do 2023. godine za redovnu djelatnost tužitelja iznosila ukupno 78.662,88 EUR, po osnovi obveze tuženika za službu traženja iznosila bi ukupno 31.465,15 EUR, odnosno u periodu od 2019. do 2023. godine iznosila bi ukupno 110.128,03 EUR. No, vještakinja je ponovila da su Pravilnikom detaljno navedene podskupine Računskog plana za proračune i proračunske korisnike koje ulaze u osnovicu za izračun obveze te da među nabrojanim podskupinama koje ulaze u osnovicu nije kao dio osnovice naveden i prihod od sredstava fiskalnih izravnanja, budući da su Pravilnikom definirani samo računi koji ulaze u osnovicu.

20. Tuženik u podnesku od 13. listopada 2025. (str. 754-755) ne osporava matematički aspekt dopune nalaza i mišljenja, međutim smatra da ne postoji pravni temelj da se uzme u obzir izračun koji uključuje sredstva fiskalnog izravnanja.

21. Tužitelj u podnesku od 15. listopada 2025. (str.756-759) navodi da prihvaća dopunu nalaza i mišljenja vještakinje od 7. listopada 2025. te je u konačnici odredio tužbeni zahtjev u visini od 110.128,03 EUR kako je utvrđeno predmetnom dopunom nalaza i mišljenja vještakinje.

22. U podnesku od 20. listopada 2025. (str. 760-762 spisa) tužitelj iznosi svoje pojašnjenja i obrazloženje pojmova fiskalno izravnanje i pomoć za decentralizirane funkcije te navodi da smatra da to nisu sinonimi nego je riječ o potpuno različitim pojmovima koji nisu u vezi, te zaključuje da fiskalno izravnanje se osigurava u državnom proračunu i raspodjeljuje prema kapacitetu prihoda i referentnim vrijednostima (metodologija u Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i godišnjim odlukama Ministarstva financija). Decentralizirane funkcije prvenstveno se pune dodatnim udjelima u porezu na dohodak (ukupno 6% mase poreza na dohodak na nacionalnoj razini, razrađeno po funkcijama), a pomoć izravnanja za te funkcije nadoknađuje manjak do bilančnih prava. Tužitelj smatra da je temeljem svega iznesenog jasno da se iznosi fiskalnih izravnanja ne odbijaju od osnovice za izračun zakonske obveze tuženika, jer nisu pomoć za decentralizirane funkcije.

23. U dokaznom dijelu postupka sud je izvršio uvid i pročitao dokumentaciju u spisu koju čine: opomena pred tužbu s potvrdom HP o primitku pošte (str. 7 -10 spisa), izvadak po transakcijskom račun od 30.11.2021. (str. 19-21 spisa), analitička kartica – promet od 2.01. do 31.12.2021. (str. 22 spisa), izvadak po transakcijskom računu od 25.11.2019. (str. 23 spisa), analitička kartica – promet od 1.01. do 31.12.2022. (str. 24 spisa), analitička kartica – promet od 1.01. do 31.12.2020. (str. 25-30 spisa, analitička kartica – promet od 1.01. do 31.12.2019. (str. 31-37 spisa), osnovne upute za unos podataka (str. 38-39 spisa), izvještaji proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika za razdoblje 1.01. do 31.12.2028. (str. 40 spisa), izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje 1.01. do 31.12.2018. (str. 41-55 spisa), bilanca na dan 31.12.2018. (str. 56-60 spisa), izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji za razdoblje 1.01. do 31.12.2018. (str. 61- 63 spisa), izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza za razdoblje 1.01. do 31.12.2018. (str. 64 spisa), izvještaj o obvezama za razdoblje 1.01. do 31.12.2018. (str. 65-67 spisa), opis dodatne kontrole (str. 68-81 spisa), osnovne upute za unos podataka (str. 82-83 spisa), izvještaji proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika za razdoblje 1.01. do 31.12.2017. (str. 84 spisa), izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje 1.01. do 31.12.2017. (str. 85-99 spisa), bilanca na dan 31.12.2017. (str. 100-104 spisa), izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji za razdoblje 1.01. do 31.12.2017. (str. 105-107 spisa), Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza za razdoblje 1.01. do 31.12.2017. (str. 108 spisa), izvještaj o obvezama za razdoblje 1.01. do 31.12.2017. (str. 109-111 spisa), opis dodatne kontrole (str. 112-125 spisa), osnovne upute za unos podataka s prilozima (str. 126-169 spisa), izvadak po transakcijskom računu od 14.01.2022. (str. 170-181 spisa), izvadak po transakcijskom računu od 15.01.2021. (str. 182-193 spisa), osnovne upute za unos podataka s prilozima (str. 194-271 spisa), izračun obaveze 2019-2023-kune (str. 272- 273 spisa), zamolba za dostavu podataka (str. 274 spisa), izvadak po transakcijskom računu od 13.05.2021. (str. 275 spisa), izvadak po transakcijskom računu od 17.12.2018. (str. 276 spisa), osnovne upute za unos podataka s prilozima (str. 277- 321 spisa), izvadak po transakcijskom računu od 18.03.2020. (str. 322 spisa), obrazac IZVOD PS od 19.04.2024. (str. 323 spisa), izvadak po transakcijskom računu od 23.11.2022. (str. 324 spisa), izvadak po transakcijskom računu od 22.11.2018. (str. 325 spisa), analitička kartica – promet od 1.01. do 31.12.2018. (str. 326-332 spisa), osnovne upute za unos podataka s prilozima (str. 333-375 spisa), osnovne upute za unos podataka s prilozima (str. 376-418 spisa), osnovne upute za unos podataka s prilozima (str. 419-461 spisa), osnovne upute za unos podataka s prilozima (str. 462-539 spisa), osnovne upute za unos podataka s prilozima (str. 540- 582 spisa), izračun obaveze 2019-2023-kune (str. 583 spisa), nalaz i mišljenje vještaka od 8.04.2025. (str. 618-624 spisa), analitička kartica – promet od 1.01. do 31.12.2018. (str. 625 spisa), od 1.01. do 31.12.2019. (str. 626 spisa), od 1.01. do 31.12.2020. (str. 627 spisa), od 1.01. do 31.12.2021. (str. 628 spisa), od 1.01. do 31.12.2022. (str. 629 spisa), od 1.01. do 31.12.2023. (str. 630 spisa), od 1.01. do 31.12.2024. (str. 631 spisa), Odluka Ustavnog suda RH broj U-I/8069/2014 od 23.01.2015. (str. 636-663 spisa), podnesak vještaka od 16.05.2025. (str. 673-675 spisa), podnesak vještaka od 7.07.2025. (str. 685 spisa), dopuna financijsko knjig. vještačenja od 6.08.2025. (str. 689-699 spisa), nalog za isplatu – II. dio od 21.11.2022. (str. 700 spisa), nalog za isplatu od 27.10.2022, od 24.12.2021.,30.11.2021., od 13.05.2021., od 18.03.2020., od 17.12.2018., od 21.11.2018. (str. 701-707 spisa), zakonske zatezne kamate br. 0001/2025 od 26.05.2025. (str. 708-714 spisa), konto kartica od 1.01. do 31.12.2023. (str. 715 spisa), konto kartica od 1.01. do 31.12.2022. (str. 716 spisa), konto kartica od 1.01. do 31.12.2021. (str. 717 spisa), konto kartica od 1.01. do 31.12.2020. (str. 718 spisa), konto kartica od 1.01. do 31.12.2019. (str. 719 spisa), konto kartica od 1.01.2025. (str. 720 do 723 spisa), e-mail poruka (str. 724-725 spisa), podnesak vještaka od 17.09.2025. (str. 735-738 spisa), druga dopuna financijsko- knjigovodstvenog vještačenja od 7.10.2025. (str. 743-747 spisa), a provedeno je i financijsko – knjigovodstveno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za financije, knjigovodstvo i bankarstvo ČC dipl.oec.

24. Predmet ovog spora je ispunjenje tuženikove zakonske obveze prema Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu ("Narodne novine" br. 71/2010 i 136/2020) i Pravilniku o načinu i rokovima plaćanja sredstava iz prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za rad ustrojstvenih oblika Hrvatskog Crvenog križa ("Narodne novine" br. 18/2011).

25. Među strankama nije sporno da je tuženikova zakonska obveza plaćati tužitelju za rad i djelovanje Službe traženja na razini jedinica lokalne samouprave 0,2 % sredstava prihoda jedinica lokalne samouprave, a za javne ovlasti i redovne djelatnosti 0,5 % sredstava prihoda jedinica lokalne samouprave, međutim sporno je ulaze li sredstva fiskalnog izravnanja u osnovicu za izračun zakonske obveze tuženika prema tužitelju, stoga je sporna visina zakonske obveze tuženika prema tužitelju za utuženo razdoblje.

26. Odredbom čl. 30. st. 1. Zakona o Hrvatskom Crvenom križu („Narodne novine“ broj: 71/10. i 136/20.) propisano je da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju sredstva i to za: - rad i djelovanje Službe traženja na razini jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izdvaja se 0,2% sredstava prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određenih sukladno stavku 2. ovoga članka, - javne ovlasti i redovne djelatnosti izdvaja se 0,5% sredstava prihoda svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određenih sukladno stavku 2. ovoga članka i to za rad ustrojstvenih oblika Crvenog križa. U st. 2. istog članka je propisano da se pod prihodima iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka smatraju prihodi poslovanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvareni u prethodnoj godini umanjeni za: - dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije, - pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, a kod općina i gradova na otocima udio u porezu na dohodak za zajedničko financiranje kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka, - vlastite prihode i - namjenske prihode.

27. Osnovica za izračun obveze jedinica lokalne samouprave prema jedinicama Crvenog križa definirana je Pravilnikom o načinu i rokovima plaćanja sredstava iz prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za rad ustrojstvenih oblika Hrvatskog crvenog križa („Narodne novine“ broj 18/11) koji u čl. 2. st. 2. propisuje da se pod prihodima iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka smatraju prihodi poslovanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvareni u prethodnoj poznatoj godini umanjeni za: - dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije, - pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, a kod općina i gradova na otocima udio u porezu na dohodak za zajedničko financiranje kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka, - vlastite prihode i - namjenske prihode. a st. 3. istoga članka je propisano da u osnovicu za izračun postotaka obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema jedinici Crvenog križa, ulaze sljedeće podskupine računa Računskog plana za proračune i proračunske korisnike: – 611 Porez i prirez na dohodak umanjeni za dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije, – 613 Porezi na imovinu, – 614 Porezi na robu i usluge, – 616 Ostali prihodi od poreza, – 641 Prihodi od financijske imovine umanjeni za 6415 Prihode od pozitivnih tečajnih razlika i razlika zbog primjene valutne klauzule, – 643 Prihodi od kamata na dane zajmove, – 681 Kazne i upravne mjere i – 683 Ostali prihodi.

28. Prema navedenom među nabrojanim podskupinama koje ulaze u osnovicu, nije kao dio osnovice za izračun obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prema jedinici Crvenog križa, naveden i prihod od sredstava fiskalnih izravnanja, koja je tuženik dobio iz državnog proračuna na temelju članka 8.a Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ("Narodne novine" br. 127/2017, 138/2020, 151/2022 i 114/2023), pa slijedom navedenoga sredstva fiskalnih izravnanja ne čine osnovicu za izračun obveze tuženika prema tužitelju.

29. Sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje (str. 623-629 spisa) kao i dopune nalaza i mišljenja (str. 694-704 i 748-752 spisa) i pisana očitovanja (str. 678- 680, 740-743 i 763 spisa) vještakinje jer su isti sačinjeni stručno, u skladu s pravilima struke i uputama suda, a vještakinja je u podnescima kao i usmenim odgovorima na ročištima u cijelosti otklonila sve prigovore tužitelja te pravilno obavila zadatak vještačenja koji joj je naložen rješenjem suda od 4. veljače 2025.

30. Vještakinja je utvrdila da je tuženik krivo knjižio fiskalna izravnanja na računu 6112 pa je zato iznos fiskalnih izravnanja sadržan u podskupini 611 koja ulazi u osnovicu za izračun obveze tuženika prema tužitelju, a fiskalna izravnanja je trebalo knjižiti na račun 6331 podskupine 635 te tada iznos fiskalnih izravnanja ne bi ulazio u osnovicu za izračun obveze tuženika prema tužitelju, te je vještakinja u svom izračunu ispravila iznos osnovice zbog neispravnog knjiženja tuženika, pa je zbog toga tužiteljevo potraživanje neosnovano jer je izračunato na netočnoj osnovici za izračun obveze tuženika.

31. Nakon toga je vještakinja sačinila ispravan obračun tuženikove obveze prema tužitelju primjenom ispravno utvrđenog iznosa osnovice i reda namirenja obveza (sukladno odredbi čl. 171. t. 2. Zakona o obveznim odnosima - "Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, dalje: ZOO, te utvrdila da je tijekom perioda od 2019. do 2023. godine (period na koji se odnosi tužbeni zahtjev) tuženik imao obvezu prema tužitelju u ukupnom iznosu od 57.732,87 EUR, platio mu je ukupno 45.476,29 EUR, a nije mu platio, odnosno platio mu je manje ukupno 12.256,58 EUR. Tuženik je sukladno navedenom 26. svibnja 2025. izvršio plaćanje iznosa glavnice od 12.256,58 EUR kao i pripadajućih zateznih kamata na taj iznos u iznosu od 4.430,03 EUR, a tužitelj nije imao primjedbe na visinu iznos plaćenih kamata.

32. Tužitelj u svojim osporavanjima vještačenja i dopuna vještačenja nije precizirao i nije obrazložio svoja osporavanja, odnosno nije naveo ni jednu konkretnu primjedbu koja bi upućivala na grešku, nelogičnost ili drugu pogrešku sukladno pozitivnim propisima, nego kao primjedbu navodi svoje shvaćanje ovog odnosa o tome što ulazi u osnovicu za plaćanje obveza prema tužitelju.

33. Ocjenom provedenih dokaza, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, te primjenom pravila o teretu dokazivanja sukladno čl. 221.a. u svezi s čl. 8. Zakona o parničnom postupku (postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.; dalje: ZPP), sud je došao do uvjerenja da tužbeni zahtjev nije osnovan budući sredstva fiskalnog izravnanja sukladno pozitivnim propisima, kako je to prethodno navedeno, nisu definirana kao osnovica za obveze prema Crvenom križu, te je slijedom navedenog odlučeno kao u izreci.

34. Odluku o naknadi parničnih trošku sud je donio se na temelju odredbi čl. 151., čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 164. st. 1. i st. 4. ZPP-a, Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/2018. i 51/2023.; dalje: ZSP), Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" br. 37/2023.; dalje: TSP) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23; dalje: OT).

35. Sud je priznao slijedeće troškove, prema postavljenom troškovniku koji su bili potrebni za vođenje parnice i sukladno vps u trenutku poduzimanje radnje, odnosno donošenu odluke, tužitelju u ukupnom iznosu od 20.726,88 EUR i to trošak sastavljanja 4 obrazložena podneska (od 10.05.2024., 25.11.2024., 21.05.2025. i 09.09.2025.) u iznosu od 1.658,15 EUR x 4 = 6.632,60 EUR + PDV = 8.290,75 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT), te trošak zastupanja na ročištu (26.09.2024., 5.12.1024., 29.01.2025., 5.06.2025., 18.09.2025. i 30.10.2025.) u iznosu od 1.658,15 EUR x 6 = 9.948,90 EUR + PDV = 12.436,13 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT).

36. Tuženik je na ročištu za glavnu raspravu održanom 30.10.2025., na kojemu je glavna rasprava zaključena, predao troškovnik u kojemu su pojedinačno navedena ročišta koja uopće nisu ni zakazana pa ni održana, a također je neke podneske dva puta naveo, ali ukupni iznos traženog troška odgovara stvarno održanim ročišta na kojima je nazočio punomoćnik tuženika i za četiri obrazložena podneska, te sud smatra da pojedinačne radnje koje nisu održane a navedene su u prvom dijelu troškovnika su omaškom unesene u troškovnik, jer iste nisu uračunate u ukupan iznos troškovnika.

37. Slijedom navedenog riješeno je kao u izreci.

Osijek, 4. prosinca 2025.

Zapisničar:

Sudac:

Elizabeta Đeke

mr. sc. Tihomir Kovačević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može

nezadovoljna stranka izjaviti

žalbu Visokom Trgovačkom sudu

RH u Zagrebu u roku od 15 dana

pismeno putem ovog suda.