REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8
Poslovni broj: Us I-3752/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Meri Dominis Herman, na prijedlog više sudske savjetnice Margarete Duvnjak, uz sudjelovanje Dajane Mihelčić, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice RP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Goran Šverko, odvjetnik u Zagrebu, Poljička 5, protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Koturaška 43/IV, OIB: 18683136487, radi utvrđivanja predujma poreza na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava, 4. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-14/22-01/300, URBROJ: 513-04-24-2 od 23. srpnja 2024. i rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske – Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, Ispostave Susedgrad KLASA: UP/I-410-23/2022- 013/00035, URBROJ: 513-007-01-09-2022-0002 od 28. rujna 2022.
II Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-14/22- 01/300, URBROJ: 513-04-24-2 od 23. srpnja 2024. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske – Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, Ispostave Susedgrad KLASA: UP/I-410-23/2022- 013/00035, URBROJ: 513-007-01-09-2022-0002 od 28. rujna 2022.
2. Rješenjem prvostupanjskog javnopravnog tijela od 28. rujna 2022. tužiteljici se utvrđuje porezna osnovica i porez na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava za 2018. godinu u ukupnom iznosu od 47.030,25 kn / 6.241,99 eura. Tužiteljici se nalaže platiti utvrđeni iznos poreza u roku od 15 dana od dana primitka rješenja kao jednokratnu obvezu na račun naznačen u osporavanom rješenju te se na nepravodobno uplaćen porez na promet nekretnina obračunavaju i plaćaju zatezne kamate.
3. Tužiteljica u cijelosti osporava zakonitost pobijanog akta. U bitnom ističe kako su prvostupanjsko tijelo i tuženik prilikom procjene dohotka od imovine neosnovano i protivno zakonu kao tržišnu vrijednost nekretnine uzeli iznos iz rješenja prvostupanjskog tijela koje je doneseno u drugom postupku u kojem tužiteljica nije bila stranka, a zbog čega ona nije mogla osporavati tako utvrđenu tržišnu vrijednost koja je previsoko određena s obzirom na stanje iste u trenutku prodaje te da nije bio proveden valjani postupak utvrđivanja tržišne vrijednosti nekretnine. Predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika i prvostupanjskog javnopravnog tijela uz naknadu troškova upravnog spora.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda iznesenih u obrazloženju osporenog rješenja, predlaže da sud riješi predmetni spor bez rasprave i tužbu odbije kao neosnovanu.
5. Strankama je dana mogućnost izjasniti se o svim zahtjevima i navodima drugih stranka, odnosno o činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24 – dalje: ZUS), te je sud održao usmenu i javnu raspravu dana 2. prosinca 2025. Na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 91. stavka 3. ZUS-a rasprava je provedena u odsutnosti tuženika, koji iako uredno pozvan, raspravi nije pristupio, niti je svoj izostanak opravdao.
6. Na navedenoj raspravi, tužiteljica navodi kao u tužbi te predlaže da Sud pribavi spis od Porezne uprave ispostave Crikvenica vezano za razrez poreza između tužiteljice i stjecatelja.
7. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja sud je izveo dokaze uvidom u sudski spis te isprave priložene spisu tuženika.
8. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
9. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tužiteljice jer je provođenje istog nesvrsishodno u ovom upravnom sporu. Sud je utvrdio da je činjenično stanje u dostatnoj mjeri utvrđeno tijekom upravnog postupka i ovog upravnog spora te da se na temelju provedenih dokaza može donijeti meritorna odluka.
10. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužiteljica Ugovorom o kupoprodaji nekretnine od 31. ožujka 2017., ovjerenom po javnom bilježniku mr.sc. Jadranki Knego-Rogina iz Zagreba, pod brojem: OV-8722/17 od 30. svibnja 2017., kupila od prodavatelja Ard izgradnja projekt d.o.o. poseban dio nekretnine označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi zgrada i dvor, površine 260 čhv i to posebni dio nekretnine opisan kao: suvlasnički dio:
97/1000, etažno vlasništvo (E-2), apartman br.3. u prizemlju koji se sastoji od ulaza, dnevne sobe i kuhinje, kupaonice, sobe, logge, površine 45,03 m2, što čini 97/1000 dijela u odnosu na cijelu nekretninu (dalje: Nekretnina) za iznos kupoprodajne cijene od 295.000,00 kn. Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi da je tužiteljica dana 25. travnja 2018. temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine, ovjerenom po javnom bilježniku Vesni Kelečić iz Zagreba poslovni broj: OV-5868/2018 dana 25. travnja 2018. predmetnu Nekretninu prodala kupcu NP za iznos kupoprodajne cijene od 87.400,00 eura u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju Hrvatske narodne banke na dan 24. travnja 2018. Slijedom čega je tužiteljici na temelju službenih podataka o prometu nekretninama osporenim rješenjem utvrđeno da je otuđila predmetnu Nekretninu unutar roka od dvije godine od dana stjecanja što se prema Zakonu o porezu na dohodak smatra oporezivim dohotkom od imovine i imovinskih prava.
11. Iz obrazloženja osporenog prvostupanjskog rješenja proizlazi da je tužiteljici pri utvrđivanju dohotka od otuđenja nekretnine primitak utvrđen temeljem rješenja Porezne uprave, Ispostave Crikvenica KLASA: UP/I-410-20/2018-01/829 od 22. kolovoza 2018. kojim je utvrđena tržišna vrijednost nekretnine kao osnovica poreza na promet nekretnina u iznosu od 649.382,00 kn.
12. Nadalje, iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da je tužiteljici izdatak utvrđen u iznosu od 295.000,00 kn za koji je kupila predmetnu Nekretninu temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 31. ožujka 2017., koji iznos je uvećan za uplaćeni porez na promet nekretnina u iznosu 21.346,07 kn, iznos kojim je podmireno založno pravo od 161.710,04 kn u korist pravnog prednika Centra za restrukturiranje i prodaju i rast proizvođačkih cijena od 5.258,62 kn, što čini ukupan izdatak u iznosu od 483.314,73 kn.
13. Na temelju iznosa primitaka i izdataka osporenim rješenjem utvrđen je dohodak od otuđenja nekretnina, odnosno imovinskih prava u iznosu od 166.067,27 kn te je na tako utvrđeni dohodak – osnovicu obračunat porez na dohodak od otuđenja primjenom stope od 24,00%, a prirez je obračunat temeljem gradske odnosno općinske odluke po stopi od 18,00 %.
14. Među strankama nije sporno da je tužiteljica stekla u vlasništvo predmetnu Nekretninu temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 31. ožujka 2017. te da je istu otuđila temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 25. travnja 2018.
15. Međutim, sporno je da li je tužiteljica u konkretnom slučaju dužna platiti porez na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava kako je to određeno osporenim rješenjem.
16. Prema članku 56. ZPD-a dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova, primitaka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava u skladu s posebnim propisima, primitaka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima.
17. Prema članku 58. stavku 1. ZPD-a dohotkom iz članka 56. ovoga Zakona smatra se i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos. Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi ulaganja za koje porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave te troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci. Stavkom 2. istog članka propisano je da se dohodak od otuđenja nekretnina iz stavka 1. ovoga članka ne oporezuje ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon dvije godine od dana nabave odnosno nakon dvije godine od dana kada je nekretnina osposobljena za uporabu, ako je nekretnina izgrađena, rekonstruirana ili je promijenila oblik i namjenu.
18. Prema članku 60. stavku 1. ZPD-a, ako pri utvrđivanju dohotka iz članka 56. ovoga Zakona zakupnina, najamnina, primitak od imovinskih prava te primitak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava nije prijavljen ili nije prijavljen u tržišnom iznosu, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u kojemu se nekretnina nalazi, mjestu u kojemu se imovinsko pravo daje na korištenje, odnosno u mjestu u kojemu se imovinsko pravo otuđuje.
19. Predmet ovog spora je otuđenje nekretnine unutar roka od dvije godine od dana stjecanja slijedom čega je tužiteljici utvrđena porezna osnovica i porez na dohodak od otuđenja nekretnine i imovinskih prava za 2018. godinu. Sud nalazi kako je tužiteljica zaključila Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 31. ožujka 2017., ovjerenom po javnom bilježniku mr.sc. Jadranki Knego-Rogina iz Zagreba, pod brojem: OV- 8722/17 od 30. svibnja 2017. temeljem kojeg je kupila od prodavatelja Ard izgradnja projekt d.o.o. predmetnu Nekretninu za iznos kupoprodajne cijene od 295.000,00 kn. Također, da je dana 25. travnja 2018. temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine, ovjerenom po javnom bilježniku Vesni Kelečić iz Zagreba poslovni broj: OV-5868/2018 dana 25. travnja 2018. predmetnu Nekretninu prodala kupcu NP za iznos kupoprodajne cijene od 87.400,00 eura u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju Hrvatske narodne banke na dan 24. travnja 2018. Dakle, tužiteljica je stekla predmetnu Nekretninu ugovorom od 31. ožujka 2017. i istu otuđila ugovorom od 25. travnja 2018., čime je ispunjen uvjet koji propisuje članak 58. ZPD-a te je došlo do otuđenja predmetne nekretnine unutar roka od dvije godine od dana stjecanja.
20. Nadalje, tužiteljica smatra kako nije bio proveden valjani postupak utvrđivanja tržišne vrijednosti predmetne nekretnine jer je tržišna vrijednost iste određena temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 25. travnja 2018., koju cijenu je u postupku razreza poreza na promet nekretnina prvostupanjsko tijelo prihvatilo kao tržišnu vrijednost predmetne Nekretnine.
21. Međutim, sud ne prihvaća takvo stajalište. Naime, Sud nalazi da su tuženik i prvostupanjsko tijelo osnovano, temeljem odredbe članka 58. stavka 1. ZPD- a, primitak od otuđenja nekretnine utvrdili u visini tržišne vrijednosti predmetne Nekretnine na način da su kupoprodajnu cijenu prema Ugovoru od 25. travnja 2018. prihvatili kao tržišnu, iz čega proizlazi da tužiteljica bezrazložno iznosi prigovor kako je nekretninu otuđila po vrijednosti iz ugovora, a ne po procijenjenoj vrijednosti.
22. Sukladno navedenom, ispravno su tuženik i prvostupanjsko tijelo utvrdili osporenim rješenjima iznos primitaka i izdataka temeljem predmetnih kupoprodajnih ugovora koje je zaključila tužiteljica te joj je ispravno utvrđen dohodak od otuđenja nekretnina odnosno imovinskih prava.
23. S obzirom da tužiteljičini prigovori nisu osnovani te isti nisu od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari, a niti je tužiteljica svojim prigovorima dovela u sumnju zakonitost postupanja tuženika, ovaj Sud smatra da je osporena odluka donesena u zakonito provedenom postupku, na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava te provedeni postupak i osporeno rješenje ocjenjuje zakonitim.
24. Trebalo je stoga temeljem odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a, odlučiti kao u točki I izreke.
25. Budući da je tužbeni zahtjev u cijelosti odbijen, odluka o troškovima donesena je na temelju članka 147. stavka 1. ZUS-a (točka II izreke).
U Zagrebu 4. prosinca 2025.
Sutkinja:
Meri Dominis Herman
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dna:
1. Odvjetnik Goran Šverko, Zagreb, Poljička 5
2. Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Koturaška 34/IV
3. U spis
