Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-315/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Dragici Samaržić, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke kojeg je donijela viša sudska savjetnica-specijalist Maja Kristić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, OIB 02958272670, Margaretska ulica 3, Zagreb, protiv ovršenika ŽZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom broj Ovrv-563/24-3 od 2. travnja 2025., 3. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom broj Ovrv-563/24-3 od 2. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je, kao neosnovan, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave.

2. Protiv citiranog rješenja žali se ovrhovoditelj, pobijajući ga u cijelosti, zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP ), a koji je primijeniti temeljem odredbe članka 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 155/23, dalje: OZ). Predlaže da se isto ukine i vrati na ponovno odlučivanje.

3. Ovršenik nije odgovorio na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Iz sadržaja spisa proizlazi da je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu protiv ovršenika ŽZ , kao nasljednika iza pok. TZ na kojega glasi vjerodostojna isprava – analitička kartica. prijedlogu je priložio i rješenje o nasljeđivanju kojim su kao njegovi nasljednici proglašeni ŽZ i TZ, F.

6. Prvostupanjski sud odbio je prijedlog ovrhovoditelja kao neosnovan s obrazloženjem da nisu ostvarene pretpostavke za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave jer rješenje o nasljeđivanju ne predstavlja ispravu na temelju koje se može odrediti ovrha na temelju vjerodostojne isprave protiv nasljednika ovršenika, a svoje pravo da ovrhovoditelj može ostvarivati u parničnom postupku u odnosu na nasljednika ovršenika u kojem će svoje potraživanje dokazivati vjerodostojnom ispravom te pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju. Navodi se da je identično pravno stajalište zauzeto je i na sastanku predsjednika građanskih odjela Županijskog suda i građanskog odjela Vrhovnog suda RH održanog 23.11.2023.

7. U žalbi ovrhovoditelj ističe da je neosnovan stav prvostupanjskog suda jer da je prijenos tražbine na dužnika, kao što to pretpostavlja odredba čl. 32. stavak 2. u svezi stavka 1. OZ-a, dokazao rješenjem o nasljeđivanju.

8. Na sastanku predsjednika građanskih odjela Županijskog suda i građanskog odjela Vrhovnog suda RH održanog 23. studenog 2023. zauzeto je pravno stajalište koje glasi:

„Primjena članka 32. stavka 1. Ovršnog zakona kojim je propisano da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla, te ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku, a koji članak se primjenom stavka 2. istog članka na odgovarajući način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik, ne odnosi se i na ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koju povodom prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koja glasi na pok. dužnika određuje javni bilježnik, a ovrhovoditelj dokazuje prijenos ovršne tražbine na nasljednike rješenjem o nasljeđivanju.“

9. U konkretnom slučaju, pravilna je ocjena prvostupanjskog suda kako nisu ostvarene pretpostavke za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave jer rješenje o nasljeđivanju ne predstavlja ispravu na temelju koje se može odrediti ovrha na temelju vjerodostojne isprave protiv nasljednika ovršenika.

10. Kako se prema odredbi članka 32. stavak 2., u svezi stavka 1. OZ-a, ovrha na temelju ovršne isprave može odrediti protiv osobe koja nije u toj ovršnoj ispravi označena kao dužnik, dok to nije moguće u postupku povodom prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, prvostupanjski sud je pravilno postupio kada je odbio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, dok žalbeni razlozi ovrhovoditelja nisu doveli u sumnju pravilnost zaključka prvostupanjskog suda.

11. Stoga, a kako se nisu ostvarili žalbeni razlozi ovrhovoditelja, te kako ovaj drugostupanjski sud povodom žalbe postupajući po odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a, na primjenu koje upućuje odredba članka 21. stavak 1. OZ, nije našao da je pobijano rješenje doneseno uz neku postupovnu povredu iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, to je žalbu ovrhovoditelja kao neosnovanu valjalo odbiti sukladno (članak 380. točka 2. ZPP-a) i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

U Splitu 3. prosinca 2025.

SUTKINJA:

Dragica Samardžić