REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

P-2577/2018-56

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Branku Karamanu, u pravnoj stvari tužiteljice pod 1. JO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 2. IO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupani po punomoćniku Rinu Petričiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženice AO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Željku Puljiću, odvjetniku u Splitu nakon održane glavne rasprave zaključene 29. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika, 3. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da su tužitelji JO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i IO iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnici za po ½ realnog dijela č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. o. [katastarska općina], u površini od 23 m2 i definirano točkama 1-2-3-4-5-6-1 na skici nalaza sudskog vještaka Ante Bošnjak broj: 2/19-70 od 07.05.2019 god., osjenčen crvenom bojom i koje vještačenje je sastavni dio ove presude, a koje pravo su tužitelji stekli putem svojih prednika dosjelošću.

2. Ovlašćuju se tužitelji na temelju ove presude zatražiti i postići u zemljišnim knjigama upis prava vlasništva za ½ svaki realnog dijela č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. o. [katastarska općina], u površini od 23 m2 i definirano točkama 1-2-3-4-5-6-1 na skici nalaza sudskog vještaka Ante Bošnjak broj: 2/19-70 od 07.05.2019 god., osjenčen crvenom bojom i koje vještačenje je sastavni dio ove presude, na svoje ime, uz prethodno brisanje prva s imena tuženika i to tako što su tužitelji na temelju ove presude ovlašteni od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split zatražiti cijepanje dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. o. [katastarska općina] na način da se realni dio č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. o. [katastarska općina] u površini od 23 m2 i definirano točkama 1-2-3-4- 5-6-1 na skici nalaza sudskog vještaka Ante Bošnjak broj: 2/19-70 od 07.05.2019 god., osjenčen crvenom bojom i koje vještačenje je sastavni dio ove presude,formira kao zasebna čestica sa zasebnom zemljišno knjižnom oznakom, što će se provest i u zemljišnim knjigama, a nakon čega su tužitelji ovlašteni temeljem ove presude zatražiti i postići u zemljišnim knjigama upis prava vlasništva te novoformirane zasebne čestice na svoje ime svaki za po ½ dijela, uz prethodno brisanje tog prava s imena tuženika, a što je tuženik dužan trpjeti."

II Nalaže se tužiteljima da tuženici u roku od 15 dana isplate trošak ovog postupka u iznosu od 1.950,00 eura.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi podnesenoj 21. svibnja 2018. godine navode da su upisani kao vlasnici stana na adresi [adresa] na prvom katu. Tužitelji u svoj stan i praonu u prizemlju pristupaju preko otvorenog vanjskog stubišta koje je kao i sprema smješteno na čest. zem. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a tužena je upisana kao vlasnica te zemljišnoknjižne čestice. Katastarska oznaka čestice je kat. čest. [katastarska čestica] te je kao posjednik upisan tužiteljev prednik. Stubište i ostava imaju ukupno 24 m2 od 60 m2 koliko iznosi površina cijele čestice. Tužitelji nesmetano koriste spomenutu spremu i stubište putem svojih prednika više od 50 godina što im nitko nikada nije osporavao. Tuženik nikada nije ometao tužitelje u potpunom korištenju njihovih vlasničkih prava.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Tuženik potvrđuje navode tužitelja kako u svoj stan na prvom katu dolaze vanjskim stubištem koji je sastavni dio nekretnine koji pripada tuženoj, kao i činjenice da se tužena tim istim stepenicama penje na svoju terasu, tj. ravno krovište stana u zgradi na čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Tužena je nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] stekla od svog oca FO temeljem rješenja o nasljeđivanju O-3667/12 od 21. veljače 2013. Tu nekretninu prednik je stekao od oca SO temeljem darovnog ugovora od 3. veljače 1966. odnosno 25. veljače 1972.

2.1. Navedenim darovnim ugovorima ta nekretnina označena je kao čest. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 2942 K. O. [katastarska općina], a kasnije je cijepana u dvije čest. zem. i to 9004/1 i 9004/2 te su obje prenesene u ZU 14045. Obje nekretnine naslijedila je tuženica iza smrti svog oca FO. Nadalje, u odgovoru na tužbu se pojašnjava da je i pokojni SO zajednički prednik tužitelja i tuženika. SO je imao dva sina FO oca tužene i ŽO oca tužitelja. Tuženica ne spori da tužitelji prolaze kroz spornu praonu kako bi pristupili podrumu svoje zgrade, a tim putem do zajedničkog podruma prolazi i ZO, susjeda parničnih stranaka.

3. Predmet spora je utvrđenje prava vlasništva dosjelošću dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji u naravi predstavlja spremište i stubište površine 23 m2.

3.1. Među strankama nije je sporno da je tužitelj bio u posjedu utužene nekretnine već je sporno da li je taj posjed samostalan i da li je bio pošten.

4. U ovom postupku mjerodavne su niže citirane odredbe Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst).

4.1. Člankom 159. stavkom 1. ZVDSP-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka propisano je da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Ukoliko posjed barem pošten tada posjednik stječe pravo vlasništva protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

4.2. Člankom 18. stavkom 1. ZVDSP-a propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Stavkom 3. istog članka propisano je da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

5. Tijekom dokaznog postupka izvršen je pregled u dokumentaciju dostavljenu od strane tužitelja, obavljen je očevid na licu mjesta uz prisutnost vještaka mjernika (list 31-33 spisa), nalaz i mišljenje vještaka mjernika (list 35-39 spisa), saslušanje tužitelja (list 60 spisa), saslušanjem svjedoka CO, VO i RO, očevid na licu mjesta od 22. listopada 2021. ( list 82-88 spisa), dopunsko saslušanje tužitelja pod 1. i 2. (list 98-100 spisa).

6. Sukladno čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19. 80/22., 114/22.), prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja, u postupku su izvedeni predloženi dokazi te su utvrđene slijedeće činjenice:

-čitanjem zapisnika Općinskog suda u Splitu od 23. ožujka 1974. pod poslovnim brojem II R-309/74 formiranog radi osiguranja dokaza utvrđeno je da u tom zapisniku predloženik ŽO, otac tužitelja, navodi kako je cijeli podrum njegovo vlasništvo, a ujedno navodi da je i vlasnik i praone u prizemlju.

-stalni sudski vještak je identificirao predmet spora i prikazao ga likom 1234561 u nalazu i mišljenju na koji stranke nisu imale primjedbi.

-člankom 1. ugovora o darovanju od 3. veljače 1966. godine zaključenim između SO kao darovatelja i FO kao daroprimatelja utvrđuje se da je SO vlasnik stambene zgrade na čest. zem. na 9004 upisane u ZU 9242 K. O. [katastarska općina] koja se sastoji od dvije sobe, kuhinje, wc-a, predsoblja i praone, te darovatelj daruje tu nekretninu svom sinu FO.

-rješenjem Općinskog suda u Splitu O-2049/94 od 14. ožujka 1996. utvrđeno je da je nasljednica pok. JOR, pok. JO kćer AO, tužena,

-stalni sudski vještak je identificirao predmet spora i prikazao ga likom 1234561 u nalazu i mišljenju na koji stranke nisu imale primjedbi.

7 . U svom iskazu tužitelj navodi da njega, sestru niti njegove prednike nitko nije ometao u posjedu utužene nekretnine. Od trenutka kada je njegov djed SO 1921. kupio kuću koristio se stepenicama i praonom od koje su isključivo imali ključ oni i njihov djed, a tom praonicom prolaze do podruma koje je njihovo vlasništvo. Ta praonica ima struju i vodu spojenu s mjerilima postavljenim u stanu od tužitelja. Tužena nikada nije osporavala posjed niti vlasništvo te prostorije. U praoni se nalazila jedna kamenica za pranje robe, a odlagao se i alat, a danas u tom prostoru drže bicikl i jedan ormar za držanje predmeta. Prostorom praone koristila se tužena kao i njen bivši suprug CO, a tim prostorom se nikada nije koristila susjeda ZO.

7.1. U dopunskom saslušanju provedenom nakon saslušanja svjedoka tužitelj IO navodi da njemu i sestri, tužiteljici pod 2. te stanu susjede VO pripada podrum koji se nalazi ispod prostora praone, ali taj podrum nije predmet spora. Zbog dobrosusjedskih odnosa dozvolili su tuženoj da odloži neke svoje stvari u praoni, pa tako i škrinju za meso te u dijelu starog odmara drži neke svoje stvari. Ujedno su i podstanaru LO dozvolili da neke stvari odloži u praoni, pa je tako znao tamo držati bicikle i perilicu za koju je koristio struju iz stana tuženice. Nije izbacio škrinju iz prostora praone već ju je spustio u podrum budući da je zahrđala. On i dalje LO dozvoljava da u prostoru praone drži bicikle i perilicu. Kako se brava na vratima praonice pokvarila istu je promijenio te je predao ključeve LO. ZO nije od njih tražila ključ uzme od LO kad joj je to bude potrebno.

7.2. CO navodi da je bio u braku sa tuženom od 1977. do 2002. godine, a u stanu u [adresa] na adresi [adresa] živjeli su u razdoblju od 1983. do 1989. nakon čega ponovno sele u Belgiju s tim da njegova bivša supruga i dalje tamo živi. Poznato mu je da je nekretninu u Ćiril i Metodovoj pokojni SO darovao svojim sinovima CO i ŽO. U prizemlju se nalazi prostor kojeg su zvali praona, a ta praona je sastavni dio stana u prizemlju koji je pripao FO. U toj su praoni držali škrinju za meso, zidne ormare za držanje posteljine i alate. Kroz praonu se prolazilo kako bi se došlo do unutarnjeg stepeništa koji je vodio do podruma zgrade, a taj podrum je bio zajednički od obitelji FO i obitelji ZO. Nitko od obitelji ŽO nije odlagao nikakve predmete u prostoru tzv. praone. Stan od FO prodan je tijekom 2021. godine LO, a koji je bio u tom stanu i podstanar 9 godina. Prilikom iznajmljivanja stana LO dao je ključeve od praone, a te su ključeve imali i tužitelji kako bi mogli doći do podruma koji je zajednički. Poznato mu je da su tužitelji promijenili bravu na ulaznim vratima od praone u 2015. godini. Supruga nije tražila posjedovnu i vlasničku zaštitu već je pokušavala pregovarati sa tužiteljima, ali bezuspješno. Isto tako je preko odvjetnika tražila od tužitelja da joj preda ključeve. Prilikom promjene brave izbacili su tuženičine stvari iz praone, ali zbog toga je intervenirala gospođa ZO. Na terasu su postavili prije nekoliko godina ogradu, ali istu tu su terasu neovlašteno koristili tužitelji. Gospođa ZO imala je ključeve od praone kako bi dolazila do podruma u kojem odlagala neke svoje stvari. Kupcu LO je poznato da tužitelji imaju pravo prolaza spornom praonom kako bi došli do podruma.

7.3. Svjedokinja ZO navodi da u Splitu na adresi [adresa] živi od 1979. godine. U prizemlju se nalazi stan tužene kojemu je oduvijek pripadala praona, a njena svekrva je imala ključeve od te praone kako bi mogla doći do podruma i odložiti neke svoje stvari. Pokojni FO dozvolio joj je da u prostoru praone odloži neke svoje predmete. LO je bio podstanar u njenom stanu 5 godina, te joj je poznato da je od tužene kupio stan. Vanjsko kameno stubište jedini je pristup do stana od tužitelja. Ona i dalje prolazi kroz spornu praonu od koje ima ključeve. Prije nekoliko godina zatekla je tužitelje kako sa nekim ljudima iz praone iznose tuženičinu škrinju za meso na što je ona reagirala te su oni tu škrinju vratili nazad .

7.4. RO navodi kako je dobra prijateljica sa tužiteljicom i poznato joj je da se ona koristi sa terasom koja se nalazi do njihovog stana i da njena obitelj nju koristila za prostiranje robe, sigurna je da su jedino tužitelji imali ključ od praone u kojoj su nalazi isključivo njihovi predmeti. Ujedno je i podrum u isključivom vlasništvu tužitelja budući da su ga jedino oni i koristili. Nikada nije vidjela tuženu i njene podstanare da koriste tu spornu praonu, a ona dolazi tu već preko 35 godina.

8. Na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud nije uzeo kao dokazan činjenični navod tužitelja prema kojem su u samostalnom posjedu spremišta i stubišta u površini od 23 m2 jer je dokaznim postupkom utvrđeno da se utuženim dijelovima nekretnine koja je u isključivom vlasništvu tužene koriste kako bi došli do nekretnina u svom vlasništvu što tuženica niti ne osporava. Tako se praonom koriste kako bi došli do podruma u kojem imaju svoj prostor, a stubište im je jedini pristup do stana čiji su vlasnici. Istim tim stubištem koristi se i tužena kako bi došla do terase čiji je vlasnik.

8.1. Zapisnik Općinskog suda u Splitu od 23. ožujka 1974. koji tužitelj prilaže spisu predmeta u kojem se navodi da je cijeli podrum i praona u vlasništvu pok. ŽO, prednika tužitelja, nije dokaz o pravu vlasništvu već navod unesen prema kazivanju stranke. Ujedno je po pitanju vlasništva podruma kontradiktoran i sam tužitelj koji na ročištu od 11. siječnja 2021. govori kako je podrum vlasništvo njegove obitelji dok na ročištu od 16. veljače 2022. navodi da vlasništvo podruma njegova obitelj dijeli s obitelji VO. Kada tužitelj navodi da je njegov djed SO 1921. godine izgradio kuću i imao ključeve od praone gubi iz vida činjenicu da je SO ujedno i djed tužene i da je ugovorom o darovanju od 3. veljače 1966. svom sinu FO, ocu tužene, darovao zgradu na čest. zem. [katastarska čestica] koja se sastoji od dvije sobe, kuhinje, predsoblja, wc-a i praone.

8.2. Činjenicu da tuženicima pripada praona i terasa te da se putem praone prolazi do podruma potvrđuje i susjeda ZO koja navodi kako je i njena svekrva imala ključ od praone kako bi mogla doći do podruma. Tužena joj je dopustila da neke svoje stvari odloži u praonu, a jednom je vidjela da tužitelj iz praone iznosi škrinju u vlasništvu tužene na što je reagirala potom ju je vratio natrag u praonu. Da je kojim slučajem tužitelj IO stvarni vlasnik i isključivi posjednik ne bi sigurno postupio sukladno traženju svjedokinje VO već bi iz svog prostora iznosio što ga je volja, a razlozi kojima opravdava takvo u dopunskom saslušanju cijene kao unaprijed pripremljeni i neosnovani. Navedeno se potvrđuje i činjenicom što je tužitelj traženje VO vratio u praonu škrinju za meso jer se radi o vlasništvu tužene. Navodi tužitelja izneseni u dopunskom saslušanju provedenom nakon saslušanja svjedoka u cijelosti su kontradiktorni njegovom saslušanju od 11. siječnja 2021., a ujedno su i kontradiktorni kazivanju svjedokinje RO, dobre prijateljice tužiteljice pod 1., koja u iskazu neosnovano navodi da su jedino tužitelji imali ključ od praone u kojoj su nalazi isključivo njihovi predmeti jer takve navode u dopunskom saslušanje demantira sami tužitelj pod 2.

8.3. Nije sporno da se tužitelji koriste praonom i stubištem, ali ne kao samostalni posjednici izvršavajući svoju faktičnu vlast već vlast tužene i njenih prednika što proizlazi kako iz priložene dokumentacije tako i iz kazivanja susjede VO. Nesamostalnim posjedom se ne ostvaruju zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću zbog čega je tužbeni zahtjev potrebno odbiti u cijelosti.

8.4. Iako otuđenje nekretnine za vrijeme trajanja parnice ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši kao što proizlazi iz članka 195. Zakona o parničnom postupku potrebno se osvrnuti na pitanje pasivne legitimaciju na koju utječe okolnost prodaje nekretnine. U slučaju da je tuženik prodao predmetnu nekretninu trećoj osobi, tužitelj ne može uspjeti s tužbenim zahtjevom da tuženik njemu ispuni tu tražbinu, odnosno da se kao u konkretnom slučaju utvrdi pravo vlasništvu u odnosu na prijašnju vlasnicu. Materijalnopravna sukcesija koja se dogodila za trajanja parnice uzet će se u obzir prilikom meritorne odluke o tužbenom zahtjevu jer je za presuđenje odlučno stanje stvari koje postoji u vrijeme zaključenja glavne rasprave.

9. Kako sud nije utvrdio da su tužitelji pošteni i samostalni posjednici dijelova utužene nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] čime nisu ispunjenje pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću to je slijedom svega iznesenog, prema stajalištu i utvrđenjima ovog suda odlučeno kao u izreci.

10. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., 155., 156. st. 1. i 164. ZPP- a.

10.1 . Tuženicima koji je zastupan po punomoćniku trošak je odmjeren tako što je sud imao u vidu naznačenu vrijednost predmeta spora od 10.000,00 kuna, a koja vrijednost predmeta spora je prema iznosu predstavljala sukladno Tbr. 7. T. 1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine ("Narodne novine" br. 138/23, dalje: Tarifa) i to Tbr. 7., 8., 9., 42., 48. i 50., Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine 118/18 i 51/23., dalje: ZSP), Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine 37/23.), tarifni razred vrijednosti od 75 bodova po svakoj radnji. Upravo je tu vrijednost po pojedinoj radnji tužitelj imao u vidu prilikom podnošenja tužbe, a kojoj visini tuženici nisu prigovorili. Sud je uzeo u obzir vrijednost predmeta spora po tarifnom razredu s kojim su stranke bile suglasne neovisno o tome što je nakon toga u Republici Hrvatskoj stupanjem na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22., 88/22.) uvedena 1. siječnja 2023. službena valuta euro pa 10.000,00 kuna prema fiksnom tečaju konverzije predstavlja iznos od 1.327,23 eura prema kojem iznosu vrijednosti predmeta spora za svaku poduzetu radnju stranci pripada vrijednost od 100 bodova. Sud je prilikom odmjeravanja troškova postupka uzeo u obzir tarifni razred koji se imao primijeniti prema naznačenoj vrijednosti predmeta spora s čime su stranke bile suglasne.

10.2. Tuženicima je obistinjen trošak po 75 bodova temeljem Tbr 8. t.1. po 75 bodova temeljem Tbr. 8. t. 1. Tarife za odgovor na tužbu od 15. veljače 2019., te za podneske od 25. veljače 2019., 24. srpnja 2020., 5. siječnja 2022. i 25. ožujka 2022., po 37,5 bodova temeljem Tbr. 8. t. 4. Tarife za sastav podneska od 31. svibnja 2022. po 75 bodova temeljem Tbr. 9. t. 1. Tarife za pristup ročištu 25. veljače 2019., 3. svibnja 2019., 11. siječnja 2021., 13. travnja 2021., 22. listopada 2021., te 29. rujna 2025. po 37,5 bodova temeljem Tbr. 9. t. 2. Tarife za pristup ročištima od 29. ožujka 2022., 1. lipnja 2022. i 25. listopada 2022. što iznosi 975 bodova pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura sveukupno iznosi 1.950,00 eura na što tuženik nije zatraži zatezne kamate.

10.3. Sud nije odmjerio tuženiku zatraženi trošak za pristup ročištu od 25. listopada 2021., jer na isto nije pristupio dok traženi trošak za ročište od 16. veljače 2022. nije održano.

11. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Split, 3. prosinca 2025.

S U D A C:

Branko Karaman

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis.