REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb - Istok, Turinina 3
Poslovni broj: P-701/2024-17
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Martini Klanac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ČP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Mihaela Vilus, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženika SVEA EKONOMI d.o.o. iz Zagreba, D. T. Gavrana 11, OIB: 17863542417, kojeg zastupa Domagoj Gregurić, odvjetnik iz Zagreba, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 11. studenog 2025. godine, u prisutnosti punomoćnice tužitelja i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 3. prosinca 2025. godine,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"1. Proglašava se nedopuštenom ovrha u predmetu Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, poslovni broj Ovr-6281/15, određena rješenjem poslovni broj Ovr-6281/15 od 21. svibnja 2015. godine.“
II. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadom parničnog troška.
III. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku parnični trošak u iznosu od 250,00 eura u roku 15 dana.
O b r a z l o ž e n j e
1.Tužitelj u tužbi navodi da je Rješenjem ovog suda, posl. br. Ovr-6281/15-21 od 10.9.2021. upućen pokrenuti parnicu radi proglašenja nedopuštenim ovrhe zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 11. Ovršnog zakona.
Navodi da je prednik tuženika Zagrebačka banka d.d. dana 15.5.2015. podnio prijedlog za ovrhu temeljem ovršne isprave-pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Zaprešiću posl. br. P-329/03 od 22.7.2011., kojom je naloženo tužitelju platiti tuženiku iznos od 191,74 kn sa zateznom kamatom na iznos od 80,00 kn od 3.5.2001. do isplate, na iznos od 111,74 kn od 29.5.2001. do isplate, kao i zateznu kamatu na iznos od 104.207,20 kn za razdoblje od 3.5.2001. do isplate. Dana 21.5.2015. Općinski sud u Novom Zagrebu-SS u Zaprešiću je donio rješenje o ovrsi kojom je odredio predloženu ovrhu, protiv kojeg rješenja je tužitelj podnio žalbu između ostalog iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 11. o kojoj odlučuje ovaj sud.
Tužitelj nadalje navodi da je tuženik predmetno potraživanje u iznosu od 191,74 kn (koje se sastoji od troška opomene u iznosu od 80,00 kn, te obračunate redovne kamate u iznosu od 111,74 kn), stekao temeljem trostranog ugovora o ustupu i prijenosu tražbine od 9.10.2017. godine sklopljenog između Zagrebačke banke d.d.
APS Delta s.r.o. i tuženika.
Nadalje tužitelj navodi da je glavno potraživanje u iznosu od 104.207,20 kn utvrđeno presudom Općinskog suda u Zagrebu br. KO-1954/2002 od 23.2.2004. koja je postala pravomoćna i ovršna dana 23.2.2004. godine, s tim da niti prednik tuženika Zagrebačka banka, a niti tuženik nisu nikada pokrenuli bilo kakav postupak radi prisilne naplate te tražbine. Poziva se na desetogodišnji zastarni rok iz čl. 233. st. 1. Zakona o obveznim odnosima za tražbine koje su utvrđene pravomoćnom presudom. Kako je presuda KO-1954/2002 od 23.2.2004. postala pravomoćna i ovršna dana 23.2.2004., smatra da je nastupila zastara glavnog potraživanja iz te presude u iznosu od 104.207,20 kn, a isto tako i kamate kao sporednog potraživanja koje slijedi sudbinu glave tražbine.
Stoga predlaže donijeti presudu kojom će se proglasiti nedopuštenom ovrha u predmetu ovog suda, SS-Zaprešić, posl. br. Ovr-6281/15 određena rješenjem posl. br. Ovr-6281/15 od21.5.2015. godine.
Potražuje i naknadu parničnog troška sa pripadajućom kamatom od donošenja presude do isplate.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je tužitelj prekludiran u podnošenju ove tužbe. Smatra da tužitelj nema pravni interes za podnošenje ove tužbe. Osporava da bi zastara nastupila, jer da je upravo pokretanjem i vođenjem ovršnog postupka prekinuta zastara. Predlaže odbaciti tužbu, uz naknadu parničnog troška..
3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao Rješenje ovog suda SS u Zaprešiću, posl. br. Ovr-3281/15-21 od 10.9.2021. (list 6-8 i 50-52 spisa), Rješenje Županijskog suda u Osijeku Gž Ovr-251/2024 od 16.7.2024. (list 9-11 spisa), Prijedlog za ovrhu od 15.5.2015. i Rješenje o ovrsi Ovr-6281/15 od 21.5.2015. (list 13-16 spisa), Presudu Općinskog suda u Zaprešiću P-329/03-52 od 22.7.2011. (list 17-22 spisa), Žalbu ovdje tužitelja na rješenje o ovrsi od 21.5.2015. (list 23-25 spisa), Rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici Gž Ovr-1021/15 od 22.5.2017. (list 26-27 spisa), Presudu Općinskog suda u Zagrebu KO-1954/2002 od 23.2.2004. (list 28-29 spisa), Podnesak tuženika od 29.2.2024. na broj Ovr-6281/2015. (list 30-31 i 66-67 spisa), Obračun zateznih kamata (list 32-33 i 41-42 spisa), specifikacija izvršenja osnove za plaćanje Ovr-6281/15-27 (list 43 spisa), prijedlog za ovrhu u predmetu Ovrv-1110/01 od 29.5.2001. i Rješenje o ovrsi od 20.9.2001. (list 94-96 spisa), Izvadak iz poslovnih knjiga od 2.5.2001. (list 97 spisa), Ugovor o tekućem računu između Zagrebačke banke d.d. i tužitelja od 25.10.1999. (list 100 spisa), Nalaz i mišljenje financijskog vještaka iz predmeta P-329/03 (list 101-112 spisa), Rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici Gž-1222/09-2 od 13.12.2010. (list 135-137 spisa), Rješenje Općinskog suda u Samoboru Ovrv-1110/01 od 30.10.2001. (list 202 spisa), te je pročitan i spis Općinskog suda u Zaprešiću P-329/2003 koji je priklopljen.
4. Ocjenom svakog dokaza pojedinačno i svih dokaza zajedno, sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev neosnovan.
5. Svu dokumentaciju navedenu u toč. 3. ovog obrazloženja sud je cijenio kao vjerodostojnu, a vjerodostojnost iste niti stranke nisu dovodile u pitanje.
6. Prvenstveno valja reći da je tužba u ovom predmetu podnesena 29.7.2024. godine, dok je rješenje kojim je ovdje tužitelj upućen pokrenuti ovu parnicu postalo pravomoćno 16.7.2024. godine, pa je predmetna tužba podnesena u roku 15 dana od pravomoćnosti tog rješenja (čl. 52 st. 3. Ovršnog zakona). Stoga je prigovor nepravovremenosti tužbe koje ističe tuženik neosnovan.
7. S obzirom da je tuženik (koji je cesijom stekao predmetno potraživanje, što je nesporno), rješenjem ovog suda od 10.9.2021., koje je postalo pravomoćno 16.7.2024., upućen pokrenuti parnicu radi nedopuštenosti predmetne ovrhe iz razloga predviđenog čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a, to isti ima pravni interes za ovu parnicu.
8. Između stranaka nije sporno, a utvrđeno je i uvidom u dokumentaciju iz spisa Ovr-6281/15:
- da je ovrhovoditelj Zagrebačka banka d.d. pokrenula ovrhu protiv ovdje tuženika (kao ovršenika) i to temeljem ovršne isprave–pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Zaprešiću P-329/03 od 22.7.2011. godine radi naplate iznosa od 191,74 kn sa zateznom kamatom tekućom na iznos 80,00 kn od 3.5.2001. do isplate; na iznos od 111,74 kn tekućom od 29.5.2001. do isplate i zatezne kamate na iznos od 104.207,20 kn za razdoblje od 3.5.2001. do isplate;
- da je temeljem istog prijedloga dana 21.5.2015 ovaj sud- SS u Zaprešiću donio rješenje o ovrsi Ovr-6281/15;
- da je protiv tog rješenja ovdje tužitelj uložio žalbu u kojem ističe prigovor zastare, te je rješenjem od 10.9.2021. godine upućen pokrenuti ovu parnicu iz razloga predviđenog čl. 50. st. 1 toč. 11. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14-dalje: OZ).
9. Dakle, razlog za nedopuštenost ovrhe određene rješenjem o ovrsi od 21.5.2015. o kojem će se raspravljati u ovom postupku je zastara te tražbine.
10. Tužitelj tvrdi i u žalbi protiv rješenja o ovrsi, a i u ovom postupku pozivajući se na zastaru tražbine da je protekao zastarni rok od 10 godina iz čl. 233. Zakona o obveznim odnosima propisan za tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom. Pri tome navodi da je predmetno potraživanje iz presude P-329/03 od 22.7.2011. vezano za glavno potraživanju u visini od 104.207,20 kn utvrđeno presudom Općinskog suda u Zagrebu KO-1954/2002 od 23.2.2004. godine, koja je postala pravomoćna i ovršna 23.2.2004. godine. Navodi da tražbina od 104.207,20 kn nikada nije namirena, niti je ovrhovoditelj pokrenuo postupak radi namirenja te tražbine, već je tek prijedlogom od 15.5.2015. ovrhovoditelj, ovdje tuženik tražio prisilnu naplatu sporednih tražbina (troškova i kamata). Smatra da je naplata glavnog potraživanja od 104.207,20 kn zastarjela, pa pozivajući se na čl. 223 ZOO-a, smatra da su zastarjela i sporedna potraživanja utvrđena u predmetu P-329/03, jer ona dijele sudbinu glavnog potraživanja.
11. U odnosu na prigovor zastare valja reći da je odredbom čl. 233 ZOO-a propisano da sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog tijela jave vlasti ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom zastarijevaju za deset godina, pa i one za koje zakon inače predviđa kraći rok zastare.
12. Uvidom u predmet Općinskog suda u Zaprešiću posl. br. P-329/2003 (u kojem je donesena ovršna isprava, pravomoćna presuda P-329/03, temeljem koje je pokretnu predmetni ovršni postupak), je utvrđeno:
- da je ovdje tuženik kao ovrhovoditelj dana 29.5.2001. godine podnio prijedlog za ovrhu protiv ovdje tužitelja kao ovršenika, temeljem vjerodostojne isprave-izvoda iz poslovnih knjiga, a radi naplate duga po tekućem računu koji na dan 2.5.2001. iznosi 109.254,98 kn (104.207,20 kn iznos glavnice duga, troškovi opomena i kamata u iznosu od ukupno 5.047,34 kn do 2.5.2001.)
- da je dana 20.9.2001. sud odredio predloženu ovrhu pod brojem Ovrv-1110/01, protiv koje je ovršenik (ovdje tužitelj), podnio prigovor, povodom kojeg je postupak nastavljen u parnici koja se vodila najprije pod brojem pod brojem P-1039/2001, zatim pod brojem P-329/03;
- da je tijekom parnice okončan kazneni postupak koji je pod brojem Ko-1954/2002 vođen protiv ovdje tužitelja pred Općinskim sudom u Zagrebu (radi kaznen djela protiv imovine zlouporabom čekova i kreditnih kartica), u kojem je predniku tuženika Zagrebačkoj banci d.d. presudom od 23.2.2004. dosuđen imovinskopravni zahtjev u iznosu od 104.207,20 kn, te je Zagrebačka banka d.d. povukla tužbu za taj iznos, dok je ostala kod preostalog dijela zahtjeva u pogledu kojeg je donesena pravomoćna i ovršna presuda P-329/03-52 dana 22.7.2011., kojom je naloženo ovdje tužitelju da isplati Zagrebačkoj banci d.d. iznos od 191,74 kn sa zateznom kamatom tekućom na iznos 80,00 kn od 3.5.2001. do isplate; na iznos od 111,74 kn tekućom od 29.5.2001. do isplate i zatezne kamate na iznos od 104.207,20 kn za razdoblje od 3.5.2001. do isplate;
- da je presuda O-329/03-52 postala pravomoćna i ovršna 3.11.2011. godine.
13. Imajući u vidu naprijed navedena utvrđenja i zakonske odredbe sud zaključuje da je prijedlog za ovrhu temeljem pravomoćne i ovršne presude P-329/03- 52 od 22.7.2011. koji je podnesen 15.5.2015. godine, podnesen u desetogodišnjem zastarnom roku iz čl. 233 ZOO-a, te da je istim u smislu čl. 241 ZOO-a prekinuta zastara naplate tražbine iz pravomoćne i ovršne presude P-329/03-52 od 22.7.2011. godine.
14. U pravu je tužitelj kada tvrdi pozivajući se na čl. 223. ZOO-a da kada zastari glavna tražbina, da su zastarjele i sporedne tražbine, kao što su tražbine kamata, plodova, troškova. Međutim, u konkretnom slučaju je predmetna ovrha Ovr-6281/15 pokrenuta i određena temeljem pravomoćne i ovršne presude u kojoj su utvrđene tražbine, koje je ovdje tužitelj dužan isplatiti predniku tuženika. Dakle o tim tražbina je pravomoćno odlučeno, Bez obzira radi li se o glavnom zahtjevu ili kamatama one se više ne mogu ispitivati. Stoga se tužitelj ne može pozivati na čl. 223. ZOO-a i zastaru u tom smislu.
15. Slijedom navedenog, nije ostvaren žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a zbog kojeg je tužitelj upućena u parnicu, pa je valjalo tužbeni zahtjev je valjalo odbiti kao neosnovan.
16. O parničnom trošku odlučeno je primjenom čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, - dalje: ZPP), a prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23) i vrijednosti predmeta spora od 1.327,29 eura koji je tužitelj označio u tužbi, a imajući u vidu zahtjev tuženika.
16.1 Tuženiku je kao potreban priznat trošak sastava odgovora na tužbu u visini 200,00 eura (Tbr. 8/1), uvećano za 25% PDV-a od 50,00 eura, što je ukupno 250,00 eura.
16.2 Tuženiku nije priznat trošak sudske pristojbe za odgovor na tužbu, jer se ista plaća po pravomoćnom okončanju postupka, ovisno o uspjehu u sporu.
U Zagrebu 3. prosinca 2025.
Sutkinja
Martina Klanac
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.
DNA:
1. Punomoćniku tužitelja
2. Punomoćniku tuženika
