Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Varaždinu

    Varaždin, Međimurska 26D

    Poslovni broj: Gž R-93/2025-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Tatjane Ledinšćak-Babić, predsjednice vijeća, Milka Samboleka, izvjestitelja i člana vijeća te Amalije Švegović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŽZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Domagoju Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije, OIB: 62349405673, Ulica dr. Mirka Crkvenca 1, Krapina, zastupanog po punomoćniku Nenadu Kovačiću, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, povodom žalbe tuženika izjavljene protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, poslovni broj: Pr-21/2023-18 od 15. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 3. prosinca 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Uvažava se žalba tuženika, preinačuje presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, poslovni broj: Pr-21/2023-18 od 15. svibnja 2025. i sudi:

    Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

    „I. Nalaže se tuženiku DOM ZDRAVLJA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, OIB: 62349405673, da tužitelju ŽZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime razlike plaće, isplati ukupan iznos od bruto 1.585,39

    EUR (tisućupetstoosamdesetpeteuratridesetdevetcenti), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

    - 100,75 EUR od 16. kolovoza 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 101,12 EUR od 16. rujna 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 100,93 EUR od 16. listopada 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 105,67 EUR od 16. studenog 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 100,79 EUR od 16. prosinca 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 96,40 EUR od 16. siječnja 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 105,54 EUR od 16. veljače 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 110,28 EUR od 16. ožujka 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 96,06 EUR od 16. travnja 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 105,44 EUR od 16. svibnja 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 104,85 EUR od 16. lipnja 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 104,94 EUR od 16. srpnja 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 114,20 EUR od 16. kolovoza 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 116,39 EUR od 16. rujna 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 122,03 EUR od 16. listopada 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da mu nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.875,00 EUR (tisućuosamstosedamdesetpeteura), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema navedenoj stopi, tekućim od 15. svibnja 2025. do isplate, a sve u roku od 15 dana.“

    II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak postupka u iznosu od 1.303,09 EUR u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom naloženo je tuženiku da tužitelju na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od bruto 1.585,39 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa do isplate izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te da mu nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.875,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. svibnja 2025. do isplate, a sve u roku od 15 dana.

    2. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom tuženik pobija presudu i poziva se na sve zakonske žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07 - odluka US RH; 84/08; 96/08 - odluka US RH; 123/08 - ispravak; 57/11; 148/11 - pročišćeni tekst; 25/13; 89/14 - odluka US RH; 70/19: 80/22; 114/22 i 155/23; dalje: ZPP). Predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati na ponovno suđenje.

    3. U odgovoru na žalbu tužitelj se protiv navodima žalbe i predlaže da žalbeni sud odbije žalbu kao neosnovanu i potvrdi pobijanu presudu.

    4. Žalba je osnovana.

    5. U prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju se u žalbi poziva tuženik jer pobijana presuda nije opterećena nedostacima koji bi onemogućili ovaj sud da u žalbenom postupku ispita njenu pravilnost i zakonitost.

    5.1. Nije počinjena niti bilo koja druga bitna povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

    5.2. U odnosu na tvrdnju tuženika da je prvostupanjski sud počinio (i) bitnu povredu iz odredbe čl. 199. st. 3. ZPP-a ovaj sud, prije svega, napominje da čl. 199. ZPP-a u cijelosti glasi:

    „Glavni jamac i jamac mogu biti zajednički tuženi ako to nije u protivnosti sa sadržajem ugovora o jamstvu.“,

    dakle, u ZPP-u ne postoji odredba na koju se poziva tuženik (st. 3.), a nema nikakve sumnje da predmet ovog radnog spora nije ugovor o jamstvu, a niti na pasivnoj strani egzistira suparničarstvo.

    6. Međutim, na pravilno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je prihvaćanjem tužbenog zahtjeva pogrešno primijenio materijalno pravo, a na taj se žalbeni razlog na kojeg ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a tuženik poziva u žalbi.

    7. Prvostupanjski sud u obrazloženju navodi da iz isprava koje je uzeo u obzir (toč. 9. obrazloženja) proizlazi:

    - da se tužitelj kao radnik nalazio u radnom odnosu kod tuženika kao poslodavca na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 29. siječnja 2016. te je obavljao poslove vozača sanitetskog vozila,

    - da je 6. srpnja 2021. na sjednici Izbornog odbora tužitelj izabran za člana radničkog vijeća te mu je tuženik odlukom od 23. rujna 2022. priznao pravo obavljanja poslova kao člana radničkog vijeća šest sati tjedno,

    - da je između stranaka sporno da li je tuženik tužitelju kao članu radničkog vijeća za utuženo razdoblje od 6. srpnja 2021. do 30. listopada 2022. u obvezi platiti naknadu plaće za rad u radničkom vijeću i

    - da na pravni odnos stranaka valja primijeniti odredbu čl. 156. st. 2. Zakona o radu (NN br. 93/2014; 127/2017; 98/2019 i 151/2022; dalje: ZR) kojom je propisano da za rad u radničkom vijeću svaki član ima pravo na naknadu plaće za šest radnih sati tjedno.

    7.1. Polazeći od nesporne činjenice da je odluku kojom je tužitelju priznao pravo obavljanja poslova kao člana radničkog vijeća tuženik donio 23. rujna 2022. za razdoblje od 1. studenog 2022. pa nadalje, dok za razdoblje od izbora tužitelja za člana radničkog vijeća, tj. od 6. srpnja 2021. do 30. listopada 2022., nije postojala nikakva odluka poslodavca (tuženika) kojom bi tužitelju bilo priznato pravo na naknadu plaće u smislu odredbe čl. 156. st. 2. ZR-a te da je tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporio činjenicu da je tužitelj u utuženom razdoblju obavljao poslove člana radničkog vijeća te opseg i način obavljanja tih poslova navodeći da mu se tužitelj prije donošenja odluke od 23. rujna 2022. nije obratio sa zahtjevom da mu se to pravo prizna tako da do tada tuženik uopće nije imao saznanja da tužitelj obavlja poslove kao član radničkog vijeća, prvostupanjski sud navodi da je u odnosu na navedene okolnosti proveo dokaze saslušanjem svjedoka i tužitelja kao stranke te utvrđuje ove odlučne činjenice:

    - da je tužitelj poslove člana radničkog vijeća u jednakom opsegu obavljao i u razdoblju od izbora, tj. 6. srpnja 2021. do 1. studenog 2022. kada su mu odlukom tuženika priznati slobodni sati za rad u radničkom vijeću, kao i da do donošenja te odluke nije imao pravo na slobodne radne sate za rad u radničkom vijeću, već je te poslove obavljao izvan radnog vremena, pri čemu mu je svjedok ŠZ, koji je određivao raspored smjena vozača sanitetskih vozila kod tuženika, prilagođavao smjene da bi se izvan redovnog radnog vremena tužitelj mogao baviti poslovima člana radničkog vijeća,

    - da je tužitelj u utuženom razdoblju odradio punu satnicu na poslovima vozača sanitetskog vozila,

    - da u odnosu na činjenicu na koju upire tuženik, a koja se odnosi na to da tuženik do datuma donošenja odluke kojom su tužitelju priznati slobodni sati za rad u radničkom vijeću (23. rujna 2022.), nije imao saznanja da tužitelj obavlja funkciju člana radničkog vijeća, stajalište je suda da tužitelju pripada to pravo bez obzira na to da li se tužitelj prije podnošenja predmetne tužbe u vezi ostvarenja tog prava obratio tuženiku ili ne, s obzirom da je iz provedenih dokaza utvrđeno da je tužitelj u utuženom razdoblju obavljao poslove člana radničkog vijeća i da mu za to razdoblje nije priznata nikakva naknada plaće i

    - da je tužitelj u vremenskom razdoblju od 6. srpnja 2021. do 30. listopada 2022. obavljao poslove kao član radničkog vijeća kod tuženika i da mu tuženik kao poslodavac u tom razdoblju nije isplaćivao naknadu plaće za rad u radničkom vijeću, odnosno nije mu priznao slobodne radne sate za obavljanje poslova kao člana radničkog vijeća.

    7.2. Primjenjujući odredbu čl. 156. st. 2. ZR-a kojom je propisano da za rad u radničkom vijeću svaki član ima pravo na naknadu plaće za šest radnih sati tjedno na utvrđeno činjenično stanje konkretno da je u utuženom razdoblju tužitelj obavljao poslove člana radničkog vijeća u punoj radnoj satnici koja mu nije bila umanjena za obavljanje poslova člana radničkog vijeća u trajanju od 6 radnih sati tjedno, prvostupanjski sud zaključuje da je tuženik takvim dodatnim radom tužitelja u utuženom razdoblju neosnovano stekao imovinsku korist pa je tuženik u smislu odredbe čl. 1111. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05; 41/08; 125/11; 78/15; 29/18; 126/21; 114/22; 156/22 i 155/23; dalje: ZOO) u obvezi nadoknaditi tužitelju plaću za tih dodatnih 6 (šest) radnih sati tjedno, odnosno 24 (dvadesetčetiri) sata mjesečno koje je odradio u razdoblju od 6. srpnja 2021. do 30. listopada 2022.

    7.3. Visinu potraživanja tužitelja prvostupanjski sud utvrđuje na temelju obračuna kojeg je dostavio tuženik uz podnesak od 6. veljače 2024., a iz kojeg proizlazi da je tuženik tužitelju na ime razlike plaće u utuženom razdoblju u obvezi isplatiti iznos od ukupno bruto 1.585,39 EUR.

    8. Imajući u vidu činjenično stanje koje je utvrdio prvostupanjski sud, ali i navode samog tužitelja iz podneska od 13. studenog 2023., i to:

    „Naime, tužitelj je unatoč tome što je član radničkog vijeća u utuženom razdoblju radio cijelo radno vrijeme (punu satnicu), a ne umanjeno za 6 sati tjedno, stoga smatra da mu se radno vrijeme koje je odradio (24 sata mjesečno), a nije trebao, treba platiti da li kao više odrađeni rad ili pak po osnovi stjecanja bez osnove jer se tuženik za vrijeme toga rada obogatio.

    Tužitelj stoga mijenja činjeničnu osnovu tužbe te ne traži naknadu za rad u radničkom vijeću jer mu je to isplaćeno kroz punu plaću kao da radi svoj posao, već traži da mu se plati više odrađeni rad u utuženom razdoblju koji je odradio u punom radnom vremenu, a ne umanjenom za 24 sata mjesečno.“,

    stajalište je ovoga suda, a suprotno stajalištu prvostupanjskog suda, da tuženik nije u obvezi naknaditi tužitelju plaću za dodatnih šest radnih sati tjedno, odnosno dvadesetčetiri sata mjesečno u razdoblju od 6. srpnja 2021. do 30. listopada 2022.

    8.1. Naime, pitanje naknade plaće članovima radničkog vijeća uređeno je čl. 156. ZR- a, tako da prema st. 1. radničko vijeće zasjeda i na drugi način obavlja svoje poslove u radno vrijeme, prema st. 2. za rad u radničkom vijeću svaki član ima pravo na naknadu plaće za šest radnih sati tjedno, a prema st. 3. članovi radničkog vijeća mogu jedan drugome ustupati radne sate iz st. 2. tog članka. Prema odredbi čl. 161. ZR-a sporazumom radničkog vijeća s poslodavcem može se povećati broj članova radničkog vijeća preko broja određenog ZR-om, a može se povećati i opseg oslobođenja članova radničkog vijeća od obveze rada uz naknadu plaće.

    8.2. Na taj način iz odredbi čl. 156. i čl. 161. ZR-a proizlazi da je broj sati oslobođenja od rada za članove radničkog vijeća šest sati tjedno, ali se taj broj sporazumom radničkog vijeća s poslodavcem može povećati, dakle može se povećati opseg oslobođenja članova radničkog vijeća od obveze rada, uz naknadu plaće. Stoga je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da bi se sati utrošeni na obavljanje poslova radničkog vijeća trebali plaćati kao poseban dodatak na ukupnu plaću za puno radno vrijeme, već se pravo radnika na naknadu plaće za šest radnih sati tjedno za rad u radničkom vijeću kao člana tog vijeća odnosi isključivo na redovito radno vrijeme.

    8.3. Nastavno, ukoliko je tuženik u utuženom razdoblju propustio postupiti po zakonskim odredbama i osigurati tužitelju pretpostavke za obnašanje člana radničkog vijeća tj. „rasteretiti“ ga za šest sati rada tjedno, kako bi tih šest sati tužitelj mogao izvršavati poslove člana radničkog vijeća i za to biti plaćen kao da radi svoj posao, ne znači obvezu tuženika platiti tužitelju naknadu za dodatni rad kao člana radničkog vijeća, već bi tuženik eventualno mogao biti izložen prekršajnoj odgovornosti u smislu odredbe čl. 228. st. 1. toč. 30. ZR-a prema kojoj će se novčanom kaznom od 4.110,00 do 7.960,00 EUR kaznit za prekršaj poslodavac pravna osoba ako ne osigura uvjete za rad radničkog vijeća (čl. 156.).

    8.4. Stoga je primjenom odredbe čl. 1111. st. 1. ZOO-a u kojoj je normiran institut stjecanja bez osnove prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, jer da bi ostvario pravo na naknadu plaće za rad u radničkom vijeću na strani tužitelja je bilo nužno postojanje pravne osnove u smislu odredbe čl. 156. st. 2. ZR-a s obzirom da se pravo radnika na naknadu plaće za šest radnih sati tjedno za rad u radničkom vijeću člana radničkog vijeća odnosi isključivo na redovito radno vrijeme.

    9. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP-a uvažena je žalba tuženika i preinačena prvostupanjska presuda te su tužbeni zahtjev tužitelja i posljedično njegov zahtjev za naknadu troškova postupka odbijeni u cijelosti.

    9.1. Stoga je odlučeno kao u toč. I. izreke ove presude.

    10. Zbog preinačenja odluke o glavnoj stvari valja primjenom odredbe čl. 166. st. 2. ZPP-a preinačiti odluku o troškovima postupka koja se temelji na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a jer je tuženik u cijelosti uspio u sporu.

    10.1. Tuženiku se priznaje slijedeći trošak koji se odnosi na prvostupanjski postupak, koji je odmjeren prema priloženom troškovniku i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 138/23; dalje: Tarifa):

    - sastav odgovora na tužbu u iznosu od 187,50 EUR prema Tbr. 8. toč. 1. i Tbr. 46. Tarife,

    - zastupanje na ročištima 16. siječnja 2024., 20. ožujka 2024., 5. lipnja 2024. i 20. veljače 2025., svako ročište u iznosu od 187,50 EUR prema Tbr. 9. toč. 1. i Tbr. 46. Tarife,

    što za prvostupanjski postupak ukupno iznosi 937,50 EUR.

    10.2. Tuženiku nije priznat i dosuđen trošak sastava podneska od 24. lipnja 2024. jer podneska s tim datumom nema u prvostupanjskom spisu, dok podnesak od 25. lipnja 2024. nije bio potreban u ovoj pravnoj stvari u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a, s obzirom da se u tom podnesku tuženik samo osvrće na iskaze svjedoka i tužitelja te ponavlja navode iz odgovora na tužbu.

    10.3. Tuženik je uspio sa žalbom pa mu se priznaje i trošak žalbenog postupka, koji se odnosi na:

    - sastav žalbe prema Tbr. 10. toč. 1. i Tbr. 46 Tarife u iznosu od 312,50 EUR i

    - sudske pristojbe na žalbu u iznosu od zatraženih 53,09 EUR prema Tbr. 3. toč. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (NN br. 37/23),

    što sveukupno iznosi 1.303,09 EUR, a plaćanje je naloženo tužitelju.

    10.4. Stoga je odlučeno kao u toč. II. izreke ove presude.

    U Varaždinu 3. prosinca 2025.

    Predsjednica vijeća

    Tatjana Ledinšćak-Babić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.