Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-918/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Marka Pribisalića kao predsjednika vijeća, Lucije Lasić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i dr. sc. Lidije Vojković kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5817/2021-31 od 22. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 3. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5817/2021-31 od 22. siječnja 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom je suđeno:

"Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužitelju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, iznos od 7.443,38 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. veljače 2020. do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.".

2. Protiv te presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - u nastavku ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev, a podredno da se ista ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Nakon što je pobijana presuda ispitana u okviru ovlaštenja iz članka 365. stavka 2. ZPP, ovaj je sud utvrdio kako u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, a na neke druge konkretne povrede postupka tuženik u žalbi ne upućuje.

6. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., kao osiguratelja za naknadu ukupnog iznosa od 7.443,38 eura isplaćenog osiguranici tužitelja GC na ime invalidske mirovine u razdoblju od 1. veljače 2018. do 31. prosinca 2019., koja je stradala na radu.

7. Među strankama u ovoj fazi postupka nije sporan nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija tuženika, kao ni visina iznosa koji je tužitelj u utuženom razdoblju platio svojoj osiguranici. Međutim, tuženik smatra kako njegova obveza na naknadu štete tužitelju postoji samo ukoliko je isplaćeni iznos veći od iznosa starosne mirovine koji bi tužitelj plaćao svojoj osiguranici da nije bilo štetnog događaja.

8. Prema odredbi članka 161. stavka 2. točke 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19 - u nastavku ZMO/13) na koju se prvostupanjski sud pravilno pozvao i koja se primjenjuje u konkretnom slučaju obzirom na razdoblje za koje tužitelj traži naknadu isplaćenih mirovina, naknada stvarne štete, koju tužitelj ima pravo zahtijevati od tuženika kao osiguratelja, obuhvaća, između ostalog, novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na invalidsku mirovinu u punom iznosu sve dok traje isplata invalidske mirovine, neovisno o činjenici naknadnog ispunjenja uvjeta na prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu.

9. Kod nesporne činjenice kako je osiguranici tužitelja priznata invalidska mirovina zbog ozljede na radu za koju je tuženik kao osiguratelj u obvezi naknaditi štetu, kao i nesporne činjenice da su isplate u utuženom razdoblju vršene po osnovi tog priznatog prava na invalidsku mirovinu, za odluku u ovom predmetu, suprotno pravnom stajalištu žalitelja, po citiranoj odredbi članka 161. stavka 2. točke 1. ZMO/13 nije od značaja jesu li se na strani osiguranice tužitelja u međuvremenu ispunili uvjeti za prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu. U tom pravcu pravilno je prvostupanjski sud uočio bitnu razliku između odredbe članka 161. ZMO/13 i odredbe članka 160. ranije važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 102/98, 71/99, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 94/09, 40/10, 121/10., 139/2010, 61/11, 114/11, 76/12, 112/13 i 13313) po kojoj je visina štete ovisila o preostalom trajanju mirovinskog staža i godina života korisnika (stavak 5. tog članka). Člankom 161. stavkom 2. ZMO/13 izrijekom je isključeno raspravljati o tome jesu li se naknadno stekli uvjeti za starosnu mirovinu.

10. Slijedom navedenog, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev, pa je po odredbi članka 368. stavka 1. ZPP valjalo odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i presuditi kao u izreci.

Split, 3. prosinca 2025.

Predsjednik vijeća

Marko Pribisalić