Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: 13 Gž-106/2023-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Igora Delina,
predsjednika vijeća, Katije Hrabrov, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Blanke
Pervan, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice - protutuženice K. D., OIB …, iz Š., zastupane po punomoćniku R. R., odvjetniku u K., protiv tuženika – protutužitelja H. T. S., OIB … iz N., zastupanog po punomoćnicima-odvjetnicima u Z. O.U. J. T. K. & M. T. u K., radi utvrđenja prava vlasništva, predaje u posjed i zabrane uznemiravanja, odlučujući o žalbi tužiteljice-protutuženice protiv presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-1016/2018-86 od 11. studenog 2022., u sjednici održanoj dana 17. listopada 2023.,

p r e s u d i o j e

I Odbija se djelomično žalba tužiteljice – protutuženice K. D. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-1016/2018-
86 od 11. studenog 2022. u dijelu pod toč. I., II. i III. izreke, te u dijelu pod toč. V.
izreke kojom je naloženo tužiteljici – protutuženici naknaditi tuženiku-protutužitelju H. T. S. parnični trošak u iznosu od 2.907,96 EUR (21.910.00 kn), u roku od 15 dana.

II Preinačuje se djelomično presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P- 1016/2018-86 od 11. studenog 2022. u dijelu pod toč. IV. izreke, tako da se u tom dijelu sudi:

Odbija se kao neosnovan protutužbeni zahtjev tuženika protutužitelja H. T. S., koji glasi:

"Nalaže se tužiteljici-protutuženoj K. D., OIB …, iz P., da prestane bespravno uznemiravati pravo vlasništva tužitelja H. T. S., OIB … iz N., zemljišnoknjižnog vlasnika z.č.2047/8 upisane kao šuma u z.k.ul.7288 k.o. S., u ostvarivanju njegovih vlasničkih prava glede predmetne nekretnine, na način da na
zemljištu tužitelja poduzima građevinske i bilo kakve druge radove, te joj se nalaže u roku od 15 dana na predmetnoj nekretnini uspostavi stanje kakvo je bilo prije uznemiravanja koje je tužena izvršila iskopom i ravnanjem zemljišta na

2 Poslovni broj: 13 Gž-106/2023-2

z.č.2047/8 k.o. S., te bespravnom izgradnjom betonskih zidova i betonske građevine na z.č.2047/8 k.o. S., kao i premještanjem tabele s natpisom „privat“ koja je od strane tužitelja bila postavljena na ulazu u predmetno zemljište, na način da tužena o svom trošku ukloni sve betonske građevine, te građevinski materijal sa z.č.2047/8 k.o. S., a na ulaz u predmetnu z.č.2047/8 k.o. S. vrati tablu s natpisom „privat“, na poziciju na kojoj se je nalazila prije uklanjanja, a također se tuženoj zabranjuje svako daljnje takvo ili slično uznemiravanje prava vlasništva tužitelja."

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Odbija se tužiteljica s glavnim tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica K. D., iz Š., OIB … stekla pravo vlasništva točno određenog realno izdvojenog dijela k.č.br. 2047/8 u g.t. 1. u z.k.ul. 7288 KO S. koji čini lik koji određuju točke " A-B- C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-A" prikazane na skici lica mjesta prilog broj 11 nalaza stalnog sudskog vještaka T. R. iz prosinca 2019 koji se daje u privitku ove presude i čini njezin sastavni dio.

Utvrđuje se da točno određeni realni izdvojeni dio koji je u vlasništvu tužitelja
predstavlja 51/100 dijela cijele k.č.br. 2047/8 KO S..

Sud utvrđuje pravo na provođenje cijepanja cijele k.č.br. 2047/8 u g.t. 1 u z.k.ul. 7288 KO S. i to na način da se suvlasnički dio nekretnine tužitelja izdvoji
pod novim brojem i ovlašćuje tužitelja da na temelju ove presude izvrši svoj upis prava vlasništva na novoformiranom ZK broju i to u korist tužiteljice K. D., iz Š. OIB …."

II. Odbija se tužiteljica s eventualno kumuliranim tužbenim zahtjev

"Utvrđuje se da je tužiteljica K. D., iz Š., OIB … stekla pravo vlasništva točno određenog realno izdvojenog dijela k.č.br. 2047/8 u g.t. 1. u z.k.ul. 7288 KO S. koji čini lik koji određuju točke " A-B- C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-A" prikazane na skici lica mjesta prilog broj 11 nalaza stalnog sudskog vještaka T. R. iz prosinca 2019 koji se daje u privitku ove presude i čini njezin sastavni dio a koje zemljište temeljem geodetskog elaborata Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar R. , Odjel za katastar nekretnina K. oznake broj __________ odgovara cijeloj 2047/_______ u KO S. površine 486 m2 i koje zemljište se temeljem tog elaborata ima otpisati u novoformiranu k.č.br. 2047/______ u KO S. te tužitelj temeljem ove presude ovlašten zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na navedenoj novoformiranoj nekretnini u zemljišnim knjigama."

III. Usvaja se protutužbeni zahtjev tuženika protutužitelja koji glasi:

a. Tužiteljica-protutužena K. D., OIB …, iz P., dužna tuženiku-protutužitelju u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predati u posjed cijeli realno određeni dio

3 Poslovni broj: 13 Gž-106/2023-2

zemljišne čestice z.č.2047/8 u g.t.1z.k.ul.3169 k.o. S. koji određuju Gauss Krügerove koordinate , odnosno točke određene u Gauss Krügerovoj projekciji

NAZIV E N H

odnosno određen točkama na z.č.2047/8 u k.o. S. na nalazu Geodetske
poslovnice „GEO-M“ vl. M. P. iz V., brojevima„1-2-3-4-5-6- 7-8-9-10-11-12-13-14-15-16-17-18-19-20-21-22-23-24-25-26-27-28-29-30-31-32-33- 34-35-36-37-38-1“ –Skici lica mjesta i mjerenja Geodetska poslovnica „GEO-M“ vl. M. P. iz V., od 23. listopada 2017.g. ,a što je definirano I označeno i nalazom i mišljenjem sudskog vještaka geodetske struke T. R.

4 Poslovni broj: 13 Gž-106/2023-2

iz prosinca 2019. na Skici lica mjesta-prilogu 11 točkama „A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L- M-N-O-P-R-S-A“, a koji je sastavni dio ove Presude, slobodan od osoba i stvari.

IV. Usvaja se protutužbeni zahtjev tuženika protutužitelja koji glasi:

Nalaže se tužiteljici-protutuženoj K. D., OIB …, iz P., da prestane bespravno uznemiravati pravo vlasništva tužitelja H. T. S., OIB … iz N., zemljišnoknjižnog vlasnika z.č.2047/8 upisane kao šuma u z.k.ul.7288 k.o. S., u ostvarivanju njegovih vlasničkih prava glede predmetne nekretnine, na način da na zemljištu tužitelja poduzima građevinske i bilo kakve druge radove, te joj se nalaže u roku od 15 dana na predmetnoj nekretnini uspostavi stanje kakvo je bilo prije uznemiravanja koje je tužena izvršila iskopom i ravnanjem zemljišta na z.č.2047/8 k.o. S., te bespravnom izgradnjom betonskih zidova i betonske građevine na z.č.2047/8 k.o. S., kao i premještanjem tabele s natpisom „privat“ koja je od strane tužitelja bila postavljena na ulazu u predmetno zemljište, na način da tužena o svom trošku ukloni sve betonske građevine, te građevinski materijal sa z.č.2047/8 k.o. S., a na ulaz u predmetnu z.č.2047/8 k.o. S. vrati tablu s natpisom „privat“, na poziciju na kojoj se je nalazila prije uklanjanja, a također se tuženoj zabranjuje svako daljnje takvo ili slično uznemiravanje prava vlasništva tužitelja.

V. Nalaže se tužiteljici-protutuženoj K. D. da tuženiku –protutužitelju H. T. S. naknadi prouzročeni parnični trošak u visini od 21.910,00 kn /2907,96 EUR       (fiksni tečaj konverzije 1 EUR= 7,53450 HRK) u roku od 15 dana, dok se tuženik odbija s preosTalim dijelom zahtjeva za naknadom parničnog troška."

2. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

»Odbacuje se tužba tuženika protutužitelja u dijelu protutužbenog zahtjeva koji glasi:

"Utvrđuje se da je tuženik-protutužitelj H. T. S., OIB … iz N., 1A,  vlasnik cijele z.č.2047/8 u g.t.1 z.k.ul.3169 k.o. S.."«

3. Protiv citirane presude u dijelu pod toč. I., II., III. i IV. izreke te u dosuđujućem
dijelu pod toč. V. izreke žalbu je izjavila tužiteljica-protutuženica (dalje tužiteljica)
pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno
utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži, presuda u pobijanom dijelu preinači na način da se udovolji tužbenom zahtjevu tužiteljice, a odbije protutužbeni zahtjev tuženika te naloži tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak. U žalbi ističe kako je tuženik 20 godina nakon kupnje postao vlasnik nekretnine koja je umjetno povećana i koja na mapi i u prirodi nije postojala, a sud prvog stupnja je predmetnom presudom to potvrdio negirajući stvarno pravo vlasništva tužiteljice. U predmetu Općinskog suda u Krku poslovni broj P-516/07 prodavatelj je izvršio svoj upis prava vlasništva na čest. zem. 2047/18 k.o. S. tada prikazanoj u obliku i poziciji na mapi koji odgovara sada utuženom točno određenom realnom izdvojenom dijelu čest. zem. 2047/8 k.o. S.. Sud prvog stupnja je morao biti vezan stavovima iznesenima u navedenoj presudi u pogledu predmeta kojeg je prodavatelj

5 Poslovni broj: 13 Gž-106/2023-2

– prednik tužiteljice vlasnik te nije jasno zašto prvostupanjski sud relativizira što je bio predmet prodaje kada je on jasno definiran, a na što je sudu ukazao i vještak mjerničke struke, koji je utvrdio da je pozicija nekretnine tužiteljice u postupku vektorizacije brisana i pripojena čest. zem. 2047/8 I to sve nakon što su stranke kupile svoje nekretnine. Sin prodavateljice M. Č. je na licu mjesta predočio što je tuženicima njegova majka prodala i kako su oni ulazili na svoj teren i time jasno potvrdio navode tužiteljice, odnosno da je prostor prikazan po S. P., koji je nekretninu prodao tužiteljici, bio njegovo vlasništvo. Nije jasno od kuda sudu "mišljenje" da bi pok. M. Č. tuženiku prodala cijelu čest. zem. 2047/8 k.o. S. u današnjem obliku kada u takvom obliku u vrijeme kupoprodaje navedena nekretnina nije postojala. Da M. Č. nije prodala utuženu nekretninu potvrdio je i njezin sin, a o tome je sačinjena i potvrda, iako je vještačenjem potpisa M. Č. na toj potvrdi utvrđeno da je ista ne bi potpisala, što predstavlja bitnu kontradiktornost u vođenju postupka, jer je vještačen potpis terminalno bolesne osobe nekoliko mjeseci prije njene smrti. Nesporni potpis koji je korišten pred 15 godina od vremena izdavanja potvrde ne može biti osnov za bilo kakvo vještačenje. Sud prvog stupnja prilikom presuđenja ne cijeni da za vrijeme vlasništva prednika stranaka isti nisu vodili sporove o opsegu svog vlasništva te su na ročištu suglasno iskazali da su nekretnine u njihovom vlasništvu bile u međi pa se ocjena tvrdnji stranaka mora temeljiti na navedenoj okolnosti. Predmet prodaje ne može se određivati u svom obliku prema ugovoru ili u katastarskom operatu navedenoj površini nekretnine i takav podatak ne može u kontradiktornom postupku biti tumačen na teret druge strane. Tužiteljica je kupila danas točno određeni realni izdvojeni dio utužene nekretnine (tada identificiran kao cijela čest. zem. 2047/18) od stvarnog i zemljišnoknjižno evidentiranog vlasnika te stupila u posjed predmeta prodaje i počela graditi na istome. Izreka presude je nerazumljiva, a u presudi prikazano činjenično stanje nema uporišta u provedenim dokazima, utvrđenim činjenicama i javnim i privatnim ispravama koje postoje u spisu, slijedom čega ista ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku.

4. U odgovoru na žalbu tuženik-protutužitelj (dalje tuženik) osporio je žalbene navode tužiteljice ističući da je na predmetnoj nekretnini kao vlasnik uknjižen tuženik nakon što je istu kupio od M. Č., te da je tužiteljica postupajući s potrebnom pažnjom koju treba imati savjesni stjecatelj nekretnine prilikom kupnje morala izvršiti uvid u sve javne i mjerodavne evidencije, pa tako utvrditi lokaciju zemljišta koje kupuje, a za koje sada tvrdi da je zapravo dio tuženikove nekretnine. Neobično je i da tužiteljica u Ugovoru o kupoprodaji zaključenim sa S. P. navodi kako površina predmeta kupoprodaje ima 856 m2, koja odgovara površini čest. zem. 2047/18 k.o. S., na kojoj je i dan danas uknjižena, dok u predmetnom postupku tvrdi da je kupila dio parcele tuženika u dvostruko manjoj površini od one koja se navodi u Ugovoru. Pri tome ne pojašnjava kako joj je promaknulo da površina koju kupuje u javnim evidencijama zemljišnih knjiga i katastra ima gotovo dvostruko veću površinu od one koju kupuje u naravi. Tužiteljica sve vrijeme parničnog postupka ostaje uknjižena vlasništva čest. zem. 2047/18 k.o. S. s površinom od 856 m2, za koju istodobno tijekom cijelog postupka tvrdi da je zapravo nije kupila, a do danas niti S.P. nije pokrenuo odgovarajući postupak kako bi se tužiteljica brisala kao uknjižena vlasnica te nekretnine. Pokojna M. Č. nikada nije osporila da je tuženiku prodala upravo ono što se u ispravi o pravnom poslu koji je zaključila s tuženikom navodi kao predmet kupoprodaje a što je on kupio s

6 Poslovni broj: 13 Gž-106/2023-2

povjerenjem u zemljišne knjige i čega je uveden u posjed. Predlaže da se žalba tužiteljice odbije kao neosnovana i potvrdi presuda suda prvog stupnja u pobijanom dijelu.

5. Žalba je djelomično osnovana.

6. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja nije počinio bitnu
povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom
postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - dalje
ZPP), koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i
dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 70/19), na koju u žalbi ukazuje tužiteljica, budući da je izreka pobijane presude razumljiva, ista ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, ima razloga o odlučnim činjenicama, dani razlozi su jasni I neproturječni, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, slijedom čega se ista može ispitati.

7. Prvostupanjski sud nadalje, nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog
postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski
sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. istoga Zakona.

8. Predmet spora je glavni zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je temeljem
kupoprodajnog ugovora zaključenog 9. listopada 2015. sa S. P. stekla pravo vlasništva točno određenog realnog dijela čest. zem. 2047/8 k.o. S., koji čini lik koji određuju točke A-B-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-A, prikazan na skici sudske vještakinje T. R. iz prosinca 2019., koji predstavlja 51/100 dijela cijele čestice, da se utvrdi pravo na provođenje cijepanja cijele čestice i suvlasnički dio nekretnine tužiteljice izdvoji pod novim brojem te ovlasti tužiteljica da na temelju presude izvrši svoj upis prava vlasništva na novoformiranom broju i to u svoju korist, kao i eventualni kumulirani zahtjev postavljen u smislu odredbe čl. 188. st. 2. ZPP radi utvrđenja da je tužiteljica stekla pravo vlasništva točno određenog dijela, kako je to već navedeno, a koje zemljište temeljem geodetskog elaborata Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjel za katastar nekretnina K., oznake broj ________ odgovara cijeloj 2047/________k.o. S. površine 486 m2 i koje se temeljem tog elaborata ima otpisati u novoformiranu čest zem. 2047/ ______k.o. S., te da je tužiteljica temeljem donesene presude ovlaštena zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na navedenoj novoformiranoj nekretnini u zemljišnim knjigama.

9. Predmet spora je i protutužbeni zahtjev tuženika da se naloži tužiteljici predati u
posjed cijeli realno određeni dio čest. zem. 2047/8 k.o. S., koji određuju Gauss Krügerove koordinate, odnosno određen na nalazu geodetske poslovnice Geo-M vl.
M. P. brojevima 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13-14-15-16-17-18-19-20- 21-22-23-24-25-26-27-28-29-30-31-32-33-34-35-36-37-38-1, a što je definirano I označeno nalazom i mišljenjem sudskog vještaka geodetske struke T. R. iz prosinca 2019. točkama A-B-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-A, kao i da se naloži
tužiteljici da prestane bespravno uznemiravati pravo vlasništva tužitelja na navedenoj nekretnini na način da na zemljištu tuženika poduzima građevinske te bilo kakve druge radove te da joj se naloži uspostaviti stanje kakvo je bilo prije uznemiravanja koje je izvršila iskopom i ravnanjem zemljišta, bespravnom izgradnjom betonskih zidova i betonske građevine, kao i premještanjem tabele s natpisom "privat", koja je od strane tuženika bila postavljena na ulaz u

7 Poslovni broj: 13 Gž-106/2023-2

predmetno zemljište, na način da tužiteljica o svom trošku ukloni betonske građevine i građevinski materijal, vrati tablu s natpisom "privat" na poziciju na kojoj se nalazila prije uklanjanja te da joj se zabrani takvo ili slično uznemiravanje prava vlasništva.

10. Iz stanja spisa proizlazi da je tužiteljica kupoprodajnim ugovorom od 9. listopada

2015. od prodavatelja S. P. kupila čest. zem. 2047/18 k.o. S. površine 856 m2 i uknjižila se kao vlasnica u zemljišnim knjigama za cijelo, dok je tuženik kupoprodajnim ugovorom zaključenim 17. lipnja 2002. od prodavateljice M. Č. kupio čest. zem. 2047/8 k.o. S. u površini od 914 m2 i uknjižio se u zemljišnim knjigama kao vlasnik za cijelo, međutim, da je tužiteljica na licu mjesta kao svoju parcelu koju je kupila od S. P. pokazala sjeveroistočni dio parcele oznake čest. zem. 2047/8 k.o. S., što je na licu mjesta potvrdio i prodavatelj S. P., s tim da je utvrđeno da se čest. zem. 2047/18 k.o. S. nalazi otprilike 115 metara južnije od predmeta spora. Nadalje, u postupku je iz katastarskog plana iz 2002. za k.o. S. utvrđeno da je sporni dio utužene čestice ranije nosio oznaku čest. zem. 2047/18, dok je jugoistočni dio nosio oznaku čest. zem. 2047/8 tako da je čest. zem. 2047/18 bila prikazana na analognom digitalnom planu na dva mjesta i to na utuženom spornom dijelu čest. zem. 2047/8 te 115 metara južnije od utužene čestice, a kada je ta pogreška uočena u postupku vektorizacije je napravljen ispravak.

10.1. Također, utvrđeno je i kako čest. zem. 2047/8 k.o. S. od revizije katastra 1954/55. nije mijenjala svoju površinu (914m2) niti oblik i upravo se površina od 914
m2 navodi u kupoprodajnom ugovoru koji je tuženik zaključio sa pok. M. Č., koja je prema iskazima saslušanih svjedoka u postupku i to H. L., A. L. i L. H., a koji tvrde da su bili prisutni u obilasku terena prije kupoprodaje, tuženiku pokazala nekretninu koja je bila predmet kupoprodajnog ugovora, a koja nekretnina je bila okruglog oblika omeđena suhozidom, na jednom dijelu je postojao prolaz, kada su ušli u teren prodavateljica je rukom pokazivala sve što se nalazi unutar nekretnine i što je predmet kupoprodaje, a i unutar terena je bilo nekoliko suhozidova, te se otprilike radilo o nekretnini površine od oko 1000 m2.

10.2. Svjedok H. L. iskazivao je i da je nakon što je nekretnina kupljena na istoj bio još dva do tri puta i to nekoliko godina kasnije kada je uočio da je nekretnina očišćena, grmlje porezano, a što je učinio tuženik, a činjenicu da se nekretnina u cijelosti očistila, te da je na istu postavljena ploča "privat" potvrđuje I svjedokinja L. H..

10.3. S druge strane svjedok S. P. potvrdio je navod tužiteljice da je predmet kupoprodaje 2015. bio sjeveroistočni dio utužene čest. zem. 2047/8 k.o. S., koji je on koristio na način da je do sredine 50-ih godina prošlog stoljeća držao koze, a nakon toga da je više nije koristio, dok je M. Č. koristila jugozapadni dio te nekretnine, a što je potvrdio i svjedok V. Č., sin pokojne M. Č., kojemu je poznato da je njegova obitelj uživala jugozapadni dio nekretnine, dok se za sjeveroistočni dio nekretnine govorilo da je to od S. P..

11. Ovaj drugostupanjski sud u cijelosti prihvaća zaključak prvostupanjskog suda da
je pok. M. Č. 2002. tuženiku prodala cijelu čest. zem. 2047/8 k.o. S. u površini od 914 m2 u koje vrijeme S. P. nije bio upisan niti kao vlasnik čest. zem. 2017/18 k.o. S. koju je 2015. prodao tužiteljici i to je postao tek donošenjem

8 Poslovni broj: 13 Gž-106/2023-2

presude u predmetu Općinskog suda u Krku u postupku koji se vodio pod poslovnim
brojem P-516/07, odnosno provedbom te presude u zemljišnim knjigama, pa stoga
tuženik nije znao niti mogao znati da netko polaže pravo na sporni dio predmetne
nekretnine, jer u vrijeme izvršene kupnje nije bilo naznake da sporni dio netko koristi, budući da je i sam S. P. u svom iskazu naveo da od sredine 50-ih godina utuženu nekretninu nije koristio. Stoga, tuženik nije imao razloga posumnjati da mu ne pripada utuženi sjeveroistočni dio čest. zem. 2047/8 k.o. S., posebno i pored činjenice da do 2018. nikada nije bio uznemiravan u korištenju iste, a činjenica što je u katastru došlo do pogreške, zbog koje su dvije čestice imale oznaku 2047/18, ne može ići na štetu tuženika, koji zakonito, pošteno i savjesno posjeduje istu te ju je s povjerenjem u zemljišne knjige stekao u cijelosti.

12. Naime, prema odredbi čl. 122. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim
pravima ("Narodne novine", broj 81/15 - pročišćeni tekst - dalje ZVDSP) smatra se da
zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa
tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što
je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja, uživa glede
toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona, s tim da je prema stavku 2. istoga
članka stjecatelj bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kad
je zahtijevao upis nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga
posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju.

13. Također, iz stanja spisa ne proizlazi da je pok. M. Č. prilikom prodaje nekretnine tuženiku ukazivala na postojanje drugog vlasnika na sjeveroistočnom
dijelu čestice, a gromače-suhozidi unutar čestice nisu takvi da bi u punoj dužini
razdvajali zemljište na gornji i donji dio i tako činili navodnu među između čestica,
kako to tvrdi tužiteljica.

14. U odnosu na potvrdu od 26. srpnja 2017. u kojoj je M. Č. potvrdila da je susjedna čest. zem. 2047/18 k.o. S. bila vlasništvo S. P. te da je ona tuženiku prodala svoju čest. zem. 2047/8 k.o. S. u viđenom stanju, sud prvog stupnja proveo je grafološko vještačenje potpisa M. Č., te je vještak za rukopise i dokumente u svom nalazu i mišljenju naveo kako M. Č. vjerojatno nije skriptor spornog potpisa, a koje vještačenje je pravilno sud prvog stupnja prihvatio kao objektivno i izrađeno sukladno pravilima struke.

15. Prema tome, tuženik je spornu nekretninu, u smislu odredbe čl. 123. st. 1. ZVDSP, stekao u dobroj vjeri od osobe koja je bila upisana kao vlasnik te nekretnine premda to nije bila, jer je postupao s povjerenjem u zemljišnu knjigu.

16. Stoga je sud prvog stupnja na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje
pravilno primijenio materijalno pravo kada je u cijelosti odbio kako glavni, tako I eventualni kumulirani tužbeni zahtjev tužiteljice.

17. Tužitelj je, kao upisani zemljišnoknjižni vlasnik čest. zem. 2074/8 k.o. S., u smislu odredaba čl. 161. i čl. 162. ZVDSP, protiv tužiteljice podnio vlasnički zahtjev za povrat spornog dijela navedene nekretnine, te je zemljišnoknjižnim izvatkom dokazao da je isti njegovo vlasništvo, a u protutužbi iznosi tvrdnje kako se sporni dio predmetne nekretnine nalazi u posjedu tužiteljice, slijedom čega mu je pravilno sud prvog stupnja, a nakon što je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice radi utvrđenja prava vlasništva te iste nekretnine, pružio posjedovnu zaštitu i naložio

 

9 Poslovni broj: 13 Gž-106/2023-2

tužiteljici da mu preda u posjed realno određeni dio čest. zem. 2047/8 k.o. S. (sporni dio) slobodan od osoba i stvari.

18. Tuženik je protiv tužiteljice podnio i protutužbu radi zaštite od uznemiravanja u smislu čl. 167. st. 1. i 2. ZVDSP, prema kojim odredbama ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne i oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, s tim da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz st. 1. navedenog članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegove ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to i dokaže.

19. Iz citiranih zakonskih odredaba jasno proizlazi kako se bespravno uznemiravati
vlasnika nekretnine može samo ukoliko se vlasnik ujedno nalazi u posjedu te
nekretnine, odnosno ukoliko mu nekretnina nije oduzeta. Kako je u postupku na
nedvojben način utvrđeno da je tuženiku oduzet posjed sjeveroistočnog dijela čest.
zem. 2047/8 k.o. S. (tuženik tijekom postupka to tvrdi, a tužiteljica ne osporava), zbog čega mu je i pružena posjedovna zaštita u smislu odredaba čl. 161. i čl. 162. ZVDSP, to je neosnovan zahtjev tuženika usmjeren na traženje zaštite zbog uznemiravanja, postavljen sukladno odredbama čl. 167. st. 1. i 2. ZVDSP.

20. S obzirom da tuženik u postupku nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu
svog zahtjeva, zbog kojeg dijela nisu nastali posebni troškovi, to je o troškovima
postupka valjalo odlučiti primjenom odredbe čl. 154. st. 5. Zakona o parničnom
postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19), koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama I dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 80/22), te tuženiku priznati trošak koji mu je pravilno, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22), obračunao prvostupanjski sud.

21. Slijedom iznesenog valjalo je, temeljem čl. 368. st. 1. ZPP, odbiti djelomično
žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja u dijelu pod toč. I., II. i III. izreke te u dosuđujućem dijelu pod toč. V. izreke, a temeljem čl. 373. toč. 3. istoga Zakona djelomično preinačiti presudu suda prvog stupnja u dijelu pod toč. IV. izreke i u tom dijelu odbiti protutužbeni zahtjev tuženika u cijelosti.

22. Presuda suda prvog stupnja u odbijajućem dijelu pod toč. V. izreke i rješenje u cijelosti ostaju neizmijenjeni.

Zadar, 17. listopada 2023.

Predsjednik vijeća

Igor Delin