Broj: Ppž-10181/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Mirjane Medić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog EČ i dr., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenog HČ podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-9449/20221 od 5. rujna 2022., u sjednici vijeća održanoj 3. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog HČ i potvrđuje prvostupanjska presuda.

II Na temelju članka 138. stavak 2. točka 3.c Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljeni HČ obvezuje se naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu 50,00 (pedeset) eura u roku 8 dana, računajući od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1.Pobijanom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-9449/20221 od 5. rujna 2022., okrivljeni EČ i okrivljeni HČ proglašeni su krivima za prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te im je izrečena novčana kazna od 450,00 kuna (protuvrijednost domaće valute iznosa od 59,73 eura), uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene kazne, dok su na ime troškova prekršajnog postupka dužni platiti paušalni iznos od 300,00 kuna, svaki.

2.Protiv te presude žalbu je podnio okrivljeni HČ po svome branitelju Milenku Ščetaru, odvjetniku iz Križevaca, pobijajući je zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže istu preinačiti podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovnu odluku.

3.Žalba nije osnovana.

4.Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao je pobijanu presudu u dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5.U odnosu na istaknutu počinjenu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, valja navesti da je žalitelj isključivo nezadovoljan utvrđenim činjeničnim stanjem, pa u tom pravcu nezadovoljan rezultatima dokaznog postupka i ocjenom dokaza isto podvodi pod pojam nerazumljive presude. Na to mu se odgovara da pobijana presuda nije opterećena počinjenom bitnom povredom odredaba prekršajnog postupka iz odredbe članka 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona te je istu moguće ispitati.

6.Žalbenim navodima utvrđeno činjenično stanje i primjena materijalne norme nije dovedena u sumnju. Prvenstveno valja ukazati na odredbu članka 193. stavak 5. Prekršajnog zakona koja propisuje da se u žalbi mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi samo ako te činjenice i dokazi nisu postojali u vrijeme prvostupanjskog postupka ili ako podnositelj žalbe za njih nije znao. Navedeno predstavlja odgovor na žalbenu sugestiju da je valjalo ispitati policijskog službenika, dok su dokazni prijedlozi za ispitivanjem svjedoka obrane usvojeni. Neposredno je ispitana svjedokinja ČČ, dok obrana nije osigurala neposrednu nazočnost svjedokinje DČ te je njezin iskaz u dokaznom postupku pročitan bez protivljenja obrane.

7.Nakon cjelovito provedenog dokaznog postupka te detaljne analize izvedenih dokaza, prvostupanjski sud donosi valjan zaključak o krivnji žalitelja i isto valjano obrazlaže. Stoga se žalitelj upućuje na obrazloženje prvostupanjskog suda koje se prihvaća bez iznimke uz dopunu kako slijedi.

8.Sam žalitelj ne otklanja događaj i njegovu dinamiku, međutim, neosnovano smatra i inzistira da bi njegovo postupanje bilo nužna obrana i samim time značilo isključenje protupravnosti. Nužna obrana isključuje protupravnost samo kod onih obrambenih radnji koje su prijeko potrebne da bi se odbio istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad. Nužnost obrane ocjenjuje se objektivno i ex ante (u trenutku koji prethodi reakciji) i pri tome se postavlja pitanje kako bi postupila svaka razborita osoba u položaju napadnutog u vrijeme poduzimanja obrambene radnje. U konkretnom slučaju, na svom radnom mjestu u okviru svih obveza koje ima kao vlasnik ugostiteljskog objekta, stoga izvjesno i otklanjanja svakog neugodnog i nedopustivog ponašanja, žalitelj grubo kršeći sva pravila pristojne i uljuđene komunikacije, rješavanja incidentnih situacija i ponašanja doprinosi fizičkom sukobu i njegovoj daljnjoj eskalaciji te u tome ustraje.

9.Zaključno valja otkloniti žalbeni navod o izostanku uznemirenih i narušavanja javnog reda i mira. Ugostiteljski objekt u radno vrijeme ima sva obilježja neograničeno otvorenog javnog mjesta pri čemu se javnost, a time i remećenje javnog reda i mira podrazumijeva i nije potrebno dokazivati i obrazlagati javnost. Jednako navedenom, nastanak ili izostanak tjelesnih ozljeda nisu zakonska obilježja prekršaja za kojeg je žalitelj proglašen krivim, stoga je žalbena analiza samih ozljeda promašena.

10.U odnosu na kaznu koja se samom žalbom ne problematizira, ovaj sud vezan odredbom članka 202. stavak 4. Prekršajnog zakona prihvaća utvrđenja prvostupanjskog suda i kaznu u vrsti i mjeri kako je to određeno po prvostupanjskom sudu. Novčana kazna kao blaža, određena unutar zakonskog okvira trebala bi ostvariti svrhu kažnjavanja iz članka 6. i 36. Prekršajnog zakona.

11.Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točka 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna svota određena je u skladu s odredbom članka 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, te okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka, a s obzirom na složenost i trajanje postupka.

12.Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 3. prosinca 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 6 ovjerenih prijepisa.