REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-1520/2024-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u ostavinskom postupku iza pokojnog RI, sina R, po prijedlogu EI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Damjan Konestabo, odvjetnik u Rijeci, radi raspodjele naknadno pronađene imovine, odlučujući o reviziji predlagateljice EI protiv rješenja Županijskog suda u Splitu broj Gž-2370/2023-2 od 18. siječnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku broj O-277/2023 od 3. listopada 2023., u sjednici održanoj 3. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
Prihvaća se revizija predlagateljice i ukidaju rješenje Županijskog suda u Splitu broj Gž-2370/2023-2 od 18. siječnja 2024. i rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku broj O-277/2023 od 3. listopada 2023., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog predlagateljice za donošenje rješenja o naknadno pronađenoj imovini iza pokojnog RI sina R, kao ostavitelja, zbog nedostatka aktivne legitimacije na strani predlagateljice.
2. Drugostupanjskim rješenjem je odbijena žalba predlagateljice kao neosnovana i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.
3. Rješenjem ovog suda broj Revd-826/2024-2 od 21. ožujka 2024. predlagateljici je dopušteno podnošenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja zbog pravnog pitanja: "Je li ovlaštena inicirati ostavinski postupak te postupak radi naknadno pronađene imovine osoba (u konkretnom slučaju vlasnica susjednih nekretnina s ostaviteljem) koja je svoj pravni interes iskazala interesom za uređenje vlasničkopravnih odnosa?".
4. Predlagateljica je protiv drugostupanjskog rješenja podnijela reviziju na temelju odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku zbog pravnog pitanja zbog kojeg joj je rješenjem ovog suda dopušteno podnošenje revizije. Predlaže prihvatiti reviziju, ukinuti drugostupanjsko rješenje i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.
5. Odgovor na reviziju nije podnesen.
6. Revizija je osnovana.
7. Prema odredbi čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), u vezi s odredbom čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 - dalje: ZN) u povodu revizije Vrhovni sud Republike Hrvatske ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ZPP zbog kojeg je dopuštena.
8. Predmet postupka je prijedlog predlagateljice EI za donošenje rješenja o raspoređivanju naknadno pronađene imovine iza ostavitelja pokojnog RI sina R.
9. Prvostupanjski sud je prijedlog odbio s obrazloženjem da predlagateljica, koja nije nasljednik niti zapisovnik iza pokojnog RI, nije aktivno legitimirana za pokretanje postupka radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine. Pritom se prvostupanjski sud pozvao na praksu županijskih sudova koji su odbijali prijedloge za raspoređivanje naknadno pronađene imovine u slučajevima kad predlagatelj nije sudjelovao u ostavinskom postupku iza ostavitelja odnosno ako predlagatelj nije nasljednik niti zapisovnik ostavitelja.
9.1. Drugostupanjski sud je odbio žalbu predlagateljice kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsko rješenje pozivom na odredbu čl. 380. točka 2. ZPP u vezi s čl. 175. st. 2. ZN i čl. 179. ZN, prihvaćajući zaključak prvostupanjskog suda da predlagateljica nije aktivno legitimirana inicirati pokretanje postupka za raspoređivanje naknadno pronađene imovine iza smrti ostavitelja RI pokojnog R jer nema status nasljednika niti je stranka u ostavinskom postupku pa se o njenim pravima ne može raspravljati niti odlučivati u ostavinskom postupku.
10. Odredbom čl. 179. st. 1. ZN određeno je da se strankom u smislu ZN smatraju nasljednici i zapisovnici kao i druge osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine.
11. Odredbom čl. 210. ZN propisano je da se ostavinski postupak pokreće po službenoj dužnosti kad sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih, odnosno s njima izjednačenu ispravu.
12. Odredba čl. 234. ZN glasi:
"(1) Ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku.
(2) Ako prije nije bila vođena ostavinska rasprava, sud će je po službenoj dužnosti provesti samo ako su pronađene nekretnine ili s njima izjednačena prava.
(3) Ako prije nije bila vođena ostavinska rasprava, a pronađene su pokretnine ili s njima izjednačena prava, sud će provesti ostavinsku raspravu samo na zahtjev zainteresiranih osoba.".
13. Iz navedenog proizlazi da ZN ne određuje krug osoba koje su ovlaštene predložiti pokretanje ostavinskog postupka, već je u odredbi čl. 210. ZN propisano da se ostavinski postupak pokreće po službenoj dužnosti kad sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih, odnosno s njima izjednačenu ispravu.
14. Nadalje, odredbom čl. 234. ZN uređen je postupak kada se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem (naknadno pronađena imovina), odnosno situacija kada prije nije bila vođena ostavinska rasprava - u tom slučaju sud će po službenoj dužnosti provesti ostavinsku raspravu ako su pronađene nekretnine ili s njima izjednačena prava, a ako su pronađene su pokretnine ili s njima izjednačena prava, sud će provesti ostavinsku raspravu samo ako to zahtijevaju zainteresirane osobe.
15. Slijedom toga ovlaštenje na iniciranje postupka radi raspodjele naknadno pronađene imovine nije ograničeno na ostaviteljeve nasljednike, zapisovnike, odnosno osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine, već su na to legitimirane sve osobe koje imaju pravni interes da se utvrdi ostavinska imovina i nasljednici.
16. Stoga je osoba koja je vlasnica nekretnina koje su susjedne nekretninama ostavitelja i koja je iskazala interes za uređenje imovinskopravnih odnosa, ovlaštena inicirati ostavinski postupak te postupak radi naknadno pronađene imovine. Navedeno je ujedno odgovor na pravno pitanje za koje je predlagateljici dopušteno podnošenje revizije.
17. U prijedlogu za raspoređivanje naknadno pronađene imovine, predlagateljica tvrdi da je vlasnica nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišno knjižni odjel Krk, dok je ostavitelj RI uknjižen kao vlasnik nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišno knjižni odjel Krk. Navodi da se radi o dvije susjedne nekretnine, te da ima interes riješiti imovinskopravne odnose s nasljednicima ostavitelja.
18. Nižestupanjski sudovi, zbog pogrešnog pravnog pristupa, nisu ocjenjivali postoji li pravni interes predlagateljice za pokretanje ovog postupka radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine, odnosno nisu ispitivali ima li predlagateljica pravni interes ishoditi rješenje o raspoređivanju naknadno pronađene imovine radi rješavanja pitanja pristupnog puta svojoj nekretnini s nasljednicima ostavitelja.
19. Stoga su primjenom odredbe čl. 391. st. 7. ZPP, u vezi s odredbom čl. 400. ZPP i čl. 175. st. 2. ZN, ukinuta oba nižestupanjska rješenja i odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 3. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
