Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene IN, zbog prekršaja iz članka 67. stavak 1. točka 4. Zakona o mjeriteljstvu ("Narodne novine", broj: 74/2014, 111/2018, 114/2022), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog zavoda za mjeriteljstvo, Sektora mjeriteljske inspekcije, Služba nadzora ovlaštenih tijela i mjerila u uporabi, PJ Osijek, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima od 7. ožujka 2025., broj: Pp-1650/2024-3, na sjednici vijeća održanoj 3. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog zavoda za mjeriteljstvo, Sektora mjeriteljske inspekcije, Služba nadzora ovlaštenih tijela i mjerila u uporabi, PJ Osijek i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenica IN na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, oslobođena je od optužbe, zbog prekršaja iz članka 67. stavak 1. točka 4. Zakona o mjeriteljstvu, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da djelo, koje se okrivljenici stavlja na teret, a na način kako ga je opisao tužitelj, po propisu nije prekršaj, te je odlučeno da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava
2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog navodnog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, ističući u bitnom da svojstvo počinitelja proizlazi iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 25. rujna 2024., gdje je navedeno da se radi o fizičkoj osobi koja obavlja samostalnu djelatnost trgovanja poljoprivrednim proizvodima. Tužitelj je naglasio da je okrivljenica vlasnik OPG-a, pri čemu je pojam OPG-a definiran člankom 5. stavkom 1. točkom a Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine broj: 29/18, 32/19, 18/23). Nadalje, u optužnom prijedlogu je naznačio blanketni propis, Pravilnik o mjeriteljskim i temeljnim zahtjevima za neautomatske vage (Narodne novine broj 21/2016), te odredbe Pravilnika (Dodaci I, II i III) koje nije zadovoljavala predmetna vaga. Žalitelj je predložio da se prvostupanjska presuda preinači i okrivljenik kazni minimalnom kaznom.
3. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi ista prihvati.
4. Žalba je neosnovana.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrdio da nisu počinjene povrede na koje ukazuje žalitelj.
6. Neosnovan je žalbeni navod tužitelja da je odluka o oslobađanju okrivljenice pogrešna te da je prvostupanjski sud trebao primijeniti odredbu članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona i pozvati tužitelja da dopuni optužni prijedlog. Naime, odredbom članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona propisano je da, ako sud ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah donosi presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, što isključuje mogućnost naknadnog pozivanja tužitelja na dopunu optužnog prijedloga u odnosu na činjenični opis radnje prekršaja.
7. Iz činjeničnog opisa prekršaja proizlazi da je optužni prijedlog podnesen protiv okrivljenice IN, vlasnice nesukladnog mjerila – vage, koja je dana 25. rujna 2024. na prodajnom štandu zelene tržnice u Vinkovcima koristila mjerilo za mjerenje mase bez tvorničkog broja i bez ovjerne oznake Republike Hrvatske ili CE ovjerne oznake Europske unije.
8. Odredbom članka 67. stavka 1. točke 4. Zakona o mjeriteljstvu propisano je da će se za prekršaj kazniti fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, koja je prekršaj počinila u vezi s obavljanjem obrta ili djelatnosti, ako upotrebljava zakonita mjerila koja ne udovoljavaju propisanim tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima, nisu ispitana, nisu ovjerena ili nisu označena propisanim ovjernim oznakama (članak 22. stavak 1.).
9. Nadalje, riječ je o prekršaju blanketne naravi, budući da se zakonska norma iz članka 22. Zakona o mjeriteljstvu dopunjuje sadržajem provedbenog podzakonskog akta – Pravilnika o mjeriteljskim i temeljnim zahtjevima za neautomatske vage (Narodne novine 21/16., 126/21.). Za pravilnu pravnu kvalifikaciju nužno je u činjeničnom opisu navesti Pravilnik i povrijeđenu odredbu tog Pravilnika, jer ona konkretizira tehničke i mjeriteljske zahtjeve koje predmetna vaga nije zadovoljavala.
10. Međutim, u optužnom prijedlogu navedeni Pravilnik naveden je u dijelu pravne oznake prekršaja, dok u činjeničnom opisu djela nije naveden, iako je njegovo navođenje nužno s obzirom na narav prekršaja te takav propust čini opis djela činjenično nepotpunim.
11. Budući da je zakonska kvalifikacija djela podvođenje činjenica iz činjeničnog opisa pod zakonsko biće prekršaja, sve odlučne činjenice moraju biti sadržane upravo u činjeničnom opisu. U nedostatku bilo kojeg od konstitutivnih obilježja, opisano djelo ne predstavlja prekršaj.
12. Prema članku 160. stavku 2. Prekršajnog zakona, optužni prijedlog mora sadržavati činjenični opis radnje prekršaja iz kojeg proizlaze sva zakonska obilježja prekršaja. Kako u konkretnom slučaju nisu navedena sva zakonski propisana obilježja, a osobito navođenje provedbenog propisa (Pravilnika), opisano djelo nije prekršaj.
13. Zbog naprijed izloženih razloga, temeljem članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci presude.
U Zagrebu 3. prosinca 2025.
Zapisničar :
Predsjednik vijeća:
Željko Kudrić, v. r.
Mario Soljačić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Vinkovcima u 5 otpravaka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.