Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ZO, zbog prekršaja iz članka 67. stavak 1. točka 4. Zakona o mjeriteljstvu ("Narodne novine", broj: 74/2014, 111/2018, 114/2022), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog zavoda za mjeriteljstvo, Sektora mjeriteljske inspekcije, Služba nadzora ovlaštenih tijela i mjerila u uporabi, PJ Osijek, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima od 31. ožujka 2025., broj: Pp-1663/2024-3, na sjednici vijeća održanoj 3. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog zavoda za mjeriteljstvo, Sektora mjeriteljske inspekcije, Služba nadzora ovlaštenih tijela i mjerila u uporabi, PJ Osijek i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenik ZO na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, oslobođen je od optužbe, zbog prekršaja iz članka 67. stavak 1. točka 4. Zakona o mjeriteljstvu, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da djelo, koje se okrivljeniku stavlja na teret, a na način kako ga je opisao tužitelj, po propisu nije prekršaj, te je odlučeno da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava
2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog navodnog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, ističući u bitnom da svojstvo počinitelja proizlazi iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 25. rujna 2024., gdje je navedeno da se radi o fizičkoj osobi koja obavlja samostalnu djelatnost trgovanja poljoprivrednim proizvodima. Tužitelj je naglasio da je okrivljenik vlasnik OPG-a, pri čemu je pojam OPG-a definiran člankom 5. stavkom 1. točkom a Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine broj: 29/18, 32/19, 18/23). Nadalje, u optužnom prijedlogu je naznačio blanketni propis – Pravilnik o mjeriteljskim i temeljnim zahtjevima za neautomatske vage (Narodne novine broj 21/2016) – te odredbe Pravilnika (Dodaci I, II i III) koje nije zadovoljavala predmetna vaga. Žalitelj je predložio da se prvostupanjska presuda preinači i okrivljenik kazni minimalnom kaznom.
3. Žalba je neosnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrdio da nisu počinjene povrede na koje ukazuje žalitelj.
5. Neosnovan je žalbeni navod tužitelja da je odluka o oslobađanju okrivljenika pogrešna te da je prvostupanjski sud trebao primijeniti odredbu članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona i pozvati tužitelja da dopuni optužni prijedlog. Naime, odredbom članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona propisano je da, ako sud ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah donosi presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, što isključuje mogućnost naknadnog pozivanja tužitelja na dopunu optužnog prijedloga u odnosu na činjenični opis radnje prekršaja.
6. Iz činjeničnog opisa prekršaja proizlazi da je optužni prijedlog podnesen protiv okrivljenika ZO, vlasnika nesukladnog mjerila – vage, što je dana 25. rujna 2024. na prodajnom štandu gradske tržnice u Vinkovcima, kao vlasnik nesukladnog mjerila koristio mjerilo za mjerenje mase (vagu) bez oznake proizvođača podjeljka 2 g, minimalnog vaganja 200 g i maksimalnog vaganja 40 kg bez tvorničkog broja i bez ovjerne oznake Republike Hrvatske ili CE ovjerne oznake Europske unije.
7. Naime, odredbom članka 67. stavka 1. točke 4. Zakona o mjeriteljstvu propisano je da će se za prekršaj, između ostalih, kazniti fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koju je počinila u vezi s obavljanjem obrta ili samostalne djelatnosti „ako upotrebljava zakonita mjerila koja ne udovoljavaju propisanim mjeriteljskim zahtjevima, koja nisu ispitana, ovjerena i koja nisu označena propisanim ovjernim oznakama (članak 22. stavak 1.)“. Nadalje, odredbom članka 22. stavka 1. istog Zakona propisano je da „zakonita mjerila koja se rabe u smislu odredaba ovoga Zakona moraju udovoljavati tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima, moraju biti ispitana, ovjerena i označena propisanim oznakama“, dok je stavkom 4. iste odredbe propisano da „značajke zakonitih mjerila koje se primjenjuju za pojedina mjerenja te postupak označivanja mjerila koja se više ne rabe u zakonskom mjeriteljstvu propisat će pravilnikom ravnatelj Zavoda“.
8. Imajući u vidu prethodno navedene odredbe mjerodavnog propisa, jasno je da je u predmetnom slučaju riječ o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost počinitelja veže uz povredu podzakonskog propisa koji potpunije regulira inkriminirano djelo te dopunjuje biće djela (Pravilnik o mjeriteljskim i temeljnim zahtjevima za neautomatske vage). U nedostatku navedenih podataka u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj, što je pravilno utvrdio i obrazložio prvostupanjski sud.
9. Prema članku 160. stavka 2. Prekršajnog zakona, optužni prijedlog mora sadržavati činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja. Budući da u ovom slučaju u činjeničnom opisu optužnog akta nisu navedena sva zakonom propisana obilježja prekršaja, odnosno povezanost s podzakonskim aktom (Pravilnikom), opisano djelo nije prekršaj.
10. Zbog naprijed izloženih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 3. prosinca 2025.
Zapisničar :
Predsjednik vijeća:
Željko Kudrić, v. r.
Mario Soljačić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Vinkovcima u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
