Poslovni broj P-733/2021
Republika Hrvatska
Općinski sud u Dubrovniku
Dr. Ante Starčevića 23
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Marijani Milković Cosmai, u pravnoj stvari tužiteljice TB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Petar Ćubela, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice FB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Branka Skansi, odvjetnica u Dubrovniku, radi isplate, nakon održane glavne javne rasprave zaključene dana 30. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnice tuženice, dana 3. prosinca 2025. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženici isplatiti tužiteljici iznos od 1.377,30 EUR s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 11. rujna 2021. pa do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužiteljica potražuje isplatu zateznih kamata na iznos od 807,40 EUR za razdoblje od 13. rujna 2016. pa do 10. rujna 2021. i na iznos od 569,91 EUR za razdoblje od 23. listopada 2016. do 10. rujna 2021.
III. Nalaže se tuženici naknaditi tužiteljici trošak ovog postupka u iznosu od 2.053,08 EUR, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. U tužbi podnesenoj ovom sudu dana 10. rujna 2021. tužiteljica navodi da su parnične stranke suvlasnice čest. zem. [katastarska čestica] i to tužiteljica za 7/12 dijela, a tuženica za 5/12 dijela prava vlasništva. Na navedenim česticama sagrađena je dvojna obiteljska stambena zgrada koja se sastoji od zapadne i istočne lamele. Zapadna lamela je sagrađena na zapadnoj polovici čest. zem. [katastarska čestica] odnosno na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Zapadna lamela ima četiri etaže s ukupno tri funkcionalne stambene jedinice, te je izgrađena protivno izdanoj građevinskoj dozvoli. Nakon stupanja na snagu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, tužiteljica je pred Upravnim odjelom za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Dubrovnika podnijela zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju preko gđe CB koja je u zakonskom roku podnijela zahtjev za ozakonjenje istočne lamele. CB je, dakle, nadležnom upravnom odijelu podnijela prijedlog za dopunu rješenja, kako bi se obuhvatila i zapadna lamela u suvlasništvu stranaka. S obzirom da je prethodno odbijen zahtjev tužiteljice za izdavanje uporabne dozvole, to je bio jedini način da se zgrada zadrži u prostoru. Tužiteljica je dana 12. rujna 2016. platila iznos od sveukupno 14.600,00 kn trgovačkom društvu VITENI-USLUGE j.d.o.o. za izradu arhitektonske snimke izvedenog stanja i geodetskog elaborata. Tužiteljica je dana 22. listopada 2016. u cijelosti namirila iznos od 10.305,53 kn na ime naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zapadne lamele u prostoru. Kako je tužiteljica koja je suvlasnica u 7/12 dijela poduzela sve pravne radnje kako bi se cijela zapadna lamela ozakonila u prostoru, a pritom pazeći da nužni troškovi budu svedeni na minimum, tako traži ovom tužbom da joj tuženica kao druga suvlasnica naknadi iznos koji ''otpada'' na njezinih 5/12 dijela prava vlasništva, sa zateznim kamatama od dana plaćanja.
2. U odgovoru na tužbu, koji je pred ovim sudom zaprimljen dana 12. svibnja 2022., tuženica se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Navodi da tuženici uopće nije niti poznato da bi se proveo postupak ozakonjenja zgrade izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tzv. zapadne lamele. Predmetna je zgrada izgrađena na temelju odobrenja za građenje od 13. siječnja 1975. Tuženici nije poznato da je uopće došlo do odstupanja građevinske dozvole prilikom gradnje niti je poznato koji su dijelovi ozakonjeni jer nije ozakonjena cijela zgrada. Tužiteljica sve do pokretanja ovog postupka nije obavijestila tuženicu da je pokrenula postupak legalizacije niti da je imala bilo kakve troškove u svezi legalizacije već to zahtjeva tužbom nakon 5 godina, tražeći isplatu zatezne kamate čak od 2016.
3. Radi donošenja odluke u ovoj pravnoj stvari sud je pročitao cjelokupan spis, posebice sve isprave u spisu, pregledan je priklopljeni spis P-409/2024 (prethodno P-378/2022), kao i spisi Klasa: UP/I-363-03/16-23/0269, UP/I-361-03/13-08/4625, a izveden je i dokaz saslušanjem parničnih stranaka.
4. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice kao suvlasnice nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (sada nesporno 1649/6 k. o. [katastarska općina]) za isplatu iznosa od 1.377,30 EUR (iznos od 807,40 EUR na ime izrade projektne dokumentacije i iznos od 569,91 EUR na ime naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru) s pripadajućim zateznim kamatama, potrebnog za ozakonjenje zgrade (“zapadna lamela“) izgrađene na predmetnoj nekretnini protiv tuženice kao druge suvlasnice, a koja se isplata traži u razmjernom dijelu sukladno suvlasničkom dijelu tuženice (5/12).
5. Tužbeni zahtjev je u pretežitom dijelu osnovan.
6. Među parničnim strankama nije sporno da su iste zemljišnoknjižne suvlasnice čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] (sada 1649/6 k. o. [katastarska općina]) i to tužiteljica za 7/12 dijela prava vlasništva, a tuženica za 5/12 dijela prava vlasništva. Ne osporava se ni to da je zgrada pravomoćno ozakonjena temeljem podnesenog prijedloga za donošenje dopunskog rješenja o izvedenom stanju predlagateljice CB, no, sporna je obveza tuženice na naknadu razmjernog iznosa tužiteljici, odnosno, sporno je pravo tužiteljice potraživati od tuženice taj iznos.
7. Odredbom članka 1119. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18) propisano je da tko za drugog učini kakav izdatak ili što drugo što je ovaj po zakonu bio dužan učiniti, ima pravo zahtijevati naknadu od njega.
8. Iz iskaza tužiteljice TB (list spisa 127-128) proizlazi da je zapadna lamela legalizirana 2016. godine. Vlasnici istočne lamele (CB, EB, EB) su svoju lamelu legalizirali, a parnične stranke su zakasnile s podnošenjem zahtjeva za ozakonjenje svoje zapadne lamele, pa su vlasnici istočne lamele tražili donošenje dopunskog rješenja za zapadnu lamelu. Ističe da je u samoj gradnji došlo do vertikalnih i horizontalnih odstupanja, pa zgrada sada ima 560 m2. S tuženicom nije u komunikaciji još od 2010. odnosno 2011., pa kad je trebalo pustiti stručne osobe koje je pronašla za izradu dokumentacije, istoj je ubacila poštu u sandučić da pusti ljude da poslikaju i izmjere, no nije dobila nikakav odgovor. Kad je sve legalizirano, tužiteljica je s CB sklopila ugovor i CB je u njeno ime platila trošak naknade za zadržavanje, a projektnu dokumentaciju je platila izravno. Ističe da je odabrala firmu iz Varaždina jer su bili daleko najpovoljniji na tržištu, kao i da je cijeli objekt visinom i širinom izašao iz gabarita.
8.1. Tuženica pak navodi (list spisa 128-129) da ona nikad nije bila obaviještena da će netko doći u kuću i da ga treba pustiti radi legalizacije. Istina je da je nekada davno dobila obavijest od odvjetnika da će se nešto legalizirati, ali ništa konkretno. Još 2012. je bila kod firme Habitat Geo d.o.o. radi legalizacije, jer je trebalo legalizirati sve – i istočnu i zapadnu lamelu pa su zato išli razgovarati sa EB kao suvlasnikom istočne lamele, a bila je i kod tužiteljice radi legalizacije. Tada su joj svi rekli da ne žuri. Navodi tuženica da je svjesna da zgradu treba legalizirati i da je na vrijeme poduzela korake u tom smjeru, ali su je od toga i tužiteljica i vlasnici istočne lamele odgovorili. O ovom konkretnom postupku legalizacije tuženica ništa nije znala sve dok nije dobila tužbu u ovom predmetu. Prije tužbe tužiteljica nije tražila nikakav novac od nje. Tuženica ističe da ne bježi od plaćanja troškova legalizacije, ali da se pred sudom vodi drugi postupak u kojem je tužiteljica tuži da joj pripada cijela kuća. Ističe da će legalizaciju platiti, ali mora se znati što je njezin dio, kao i da koristi dvije etaže, suteren i prizemlje, a smatra da je, što se njezinih etaža tiče u odnosu na akt za građenje iz 1975., proširen samo suteren.
8.2. Iz Odobrenja za građenje od 13. siječnja 1975. (list spisa 11-12) odobreno je građenje dvojne jednokatne obiteljske stambene zgrade. Pregledom Dopunskog rješenja o izvedenom stanju, KLASA: UP/I-361-03/13-08/4625 od 4. studenog 2016. (list spisa 13-16) ozakonjena je nezakonito rekonstruirana poluugrađena, zahtjevna stambena zgrada (zapadna lamela), povodom zahtjeva CB, EB i KB. Iz ugovora između TB i Viteni usluge j.d.o.o. (list spisa 19-20) vidljivo je da je tužiteljica ugovorila pravni posao izrade geodetske i arhitektonske snimke izvedenog stanja za iznos od 14.600,00 kuna, a razvidno je i da je račun plaćen (list spisa 21-22). Rješenjem od 7. listopada 2016. (list spisa 23-25) utvrđena je naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru u iznosu od 10.305,53 kn. Predmetni iznos je u cijelosti podmirila tužiteljica, a što proizlazi iz Izjave (list spisa 26) kojom je investitorica CB potvrdila da joj je u cijelosti isplaćen iznos od 10.305,53 kn za naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade od strane upravo tužiteljice TB, kao i iz Ugovora o ustupu potraživanja između CB i TB (list spisa 86).
9. Odredbom članka 18. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12, 143/13) propisano je da se rješenje o izvedenom stanju donosi za nezakonito izgrađenu zgradu ako su zahtjevu priloženi svi dokumenti propisani ovim zakonom, ako je arhitektonska snimka u skladu s izvedenim stanjem zgrade, te ako je plaćena naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru. Analizom gore navedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je suvlasnica istočne lamele – CB pokrenula postupak ozakonjenja nezakonito rekonstruirane zgrade ("zapadne lamele") suvlasnici koje su ovdje parnične stranke, kao i da je CB u konačnici ishodila rješenje o izvedenom stanju za zgradu koja je nezakonito rekonstruirana (a koje također glasi na ime CB), i to dana 4. studenog 2016. Kao nedvojbeno proizlazi i to da je tužiteljica podmirila kako cijeli trošak izrade dokumentacije (geodetska i arhitektonska snimka izvedenog stanja zapadne lamele), tako i trošak naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (CB). Pritom valja reći da je CB upravo tužiteljici prenijela sva prava i obveze iz predmetnih rješenja vezanih za legalizaciju objekta u suvlasništvu parničnih stranaka (ugovor o ustupu potraživanja, od 8. studenog 2016., list spisa 86).
10. Troškove ishođenja rješenja o izvedenom stanju snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, radi se o zakonskoj obvezi tuženice kao suvlasnice zgrade, a koju je njenu obvezu podmirila upravo tužiteljica pa tužiteljica ima pravo iz tog razloga zahtijevati povrat isplaćenog iznosa u smislu odredbe članka 1119. ZOO-a (tako doslovno u istovjetnoj pravnoj situaciji i Županijski sud u Rijeci Gž-1261/2025.). Svaki od suvlasnika dužan je snositi dio troška koji ''otpada'' na njega sukladno veličini njegovog suvlasničkog dijela, u smislu odredbe članka 38. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17).
11. Pritom, visina iznosa proizlazi iz dostavljenih isprava, a nije sporno, odnosno nije osporavano, da je takav trošak u cijelosti podmirila tužiteljica.
11.1. Što se tiče izrade geodetske i arhitektonske snimke izvedenog stanja, a izrada kojih je preduvjet za ishođenje rješenja o izvedenom stanju, proizlazi da je tužiteljica u cijelosti podmirila izravno društvu VITENI-USLUGE j.d.o.o. trošak izrade tih snimki. Pritom tužiteljica navodi da je angažirala upravo njih jer su bili najpovoljniji na tržištu, a tuženica niti ističe, a niti dokazuje da je taj račun previsok odnosno da se na tržištu mogla pronaći povoljnija ponuda (i za koliko povoljnija).
11.2. Što se tiče visine naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, ista proizlazi iz rješenja Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika od 7. listopada 2016. Pritom se navodi da je tužiteljica predmetnu naknadu otplatila u jednokratnom iznosu (odnosno, CB u njezino ime) kako bi ostvarila 25% popusta, a sve imajući u vidu da je "puni" iznos naknade 13.740,70 kn.
11.3. Dakle, osim što je tužiteljica očigledno vodila računa o tome da nužne troškove svede na najmanji mogući iznos, proizlazi i da navodima tuženice visina spornog iznosa (glavnice) nije dovedena u pitanje.
12. Međutim, što se tiče kamata koje teku na dosuđeni iznos, ističe se da iz spisa ne proizlazi da je tužiteljica obavijestila tuženicu da je CB podnijela prijedlog za donošenje dopunskog rješenja o izvedenom stanju za zapadnu lamelu, o tome da je naručila izradu arhitektonske i geodetske snimke izvedenog stanja, a ni o visini iznosa. Tužiteljica samo paušalno navodi da je tuženici ubacila u sandučić poruku da treba pustiti stručne osobe u stan radi izrade snimki izvedenog stanja, što tuženica osporava. Tužiteljica potražuje zatezne kamate na iznos od 807,40 EUR od idućeg dana od dana plaćanja iznosa od 14.600,00 HRK društvu VITENI-USLUGE j.d.o.o. (uplatnica na listu spisa 22), odnosno, od 13. rujna 2016., dok zatezne kamate na iznos od 569,91 EUR potražuje od 23. listopada 2016. kao dana kad je prema tužbenim navodima CB naknadila iznos na ime naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (Izjava od 22. listopada 2016., list spisa 26). Stoga, neovisno o tome što je i tuženica bila dužna sudjelovati u podmirenju troškova izrade dokumentacije, ako nije bila obaviještena da se postupak vodi i koje su (i kolike) njezine obveze, nije mogla ni pasti u zakašnjenje naspram tužiteljice. Dalje, odredbom članka 1115. ZOO-a propisano je da kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva. Prema stavu ovog suda tuženica nije bila nepoštena jer nije ni znala niti je bila pravilno obaviještena o obvezi i dugovanom iznosu, pa tužiteljici, sukladno gore citiranoj odredbi pripadaju zatezne kamate od dana podnošenja tužbe, odnosno od dana 11. rujna 2021.
(tužba podnesena dana 10. rujna 2021.).
13. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao pod I. i II. izreke ove presude.
14. U situaciji u kojoj treća osoba pokrene i ishodi legalizaciju (tuđeg) objekta, a potom prava prenese na jednog od suvlasnika koji je u cijelosti podmirio trošak legalizacije (Ugovor o ustupu, list spisa 86), iako svi suvlasnici od takvog posla imaju koristi, jer je povećana vrijednost cijele nekretnine (ovdje "zapadne lamele"), ne radi se o primjeni odredbe članka 1124. ZOO-a u svezi s člankom 39. stavak 2. ZV-a, već se radi o tome da je legalizacijom (ozakonjenjem zgrade) jedan suvlasnik pretrpio trošak (platio je trošak koji tereti drugog suvlasnika), a u tom je dijelu drugi suvlasnik ostvario korist (jer se zgrada sada može zadržati u prostoru, povećana joj je vrijednost, može se etažirati, založiti i slično), a da za to nema nikakve osnove u pravnom poslu, odluci suda ili u zakonu (točka 10. ovog obrazloženja).
15. Pri tome valja reći da se između stranaka vode i drugi sporovi (P-409/24) u kojima, između ostalog, tužiteljica osporava veličinu suvlasničkih udjela, odnosno, tuženica u tim postupcima tvrdi da je između ovdje parničnih stranaka već provedena faktična dioba pa da se zapravo točno zna što kojem suvlasniku pripada. U tom smislu, tuženica navodi da je rješenjem o izvedenom stanju legaliziran samo onaj dio koji se odnosi na posebni dio tužiteljice, a što se njezinog posebnog dijela tiče da je izišla iz gabarita protivno Odobrenju za građenje iz 1975. samo u suterenu zgrade. Međutim, sud utvrđuje da je predmetnim rješenjem o izvedenom stanju legalizirana cijela nezakonito rekonstruirana građevina, da tuženica sama u svojem iskazu danom pred ovim sudom navodi da je potpuno svjesna da zgradu treba legalizirati i štoviše, da je i sama još 2012. pokušavala sa suvlasnicima ugovoriti legalizaciju zgrade. Kada se uzme u obzir da tuženica ne navodi koji bi to dio troška teretio nju kao suvlasnicu, odnosno ne specificira koji je to iznos koji bi ona bila dužna podmiriti čak i da je provedena dioba, da ne specificira koji je dio "njezinih" stambenih jedinica izgrađen potpuno u skladu s odobrenjem za građenje iz 1975., a povezano s činjenicom da nadležno upravno tijelo legalizira čitavu nezakonito rekonstruiranu zgradu, tada takvi navodi tuženice ne mogu utjecati na drugačiji ishod ovog spora. Uz to valja reći da je već pregledom grafičkog dijela Arhitektonskog snimka izvedenog stanja (prilog rješenja o izvedenom stanju, Klasa: UP/I-361-03/13-08/4625) razvidno da je došlo do gabaritnih odstupanja na svim etažama predmetne lamele u odnosu na stanje sukladno Odobrenju za građenje iz 1975. godine.
15.1. Dakle, u ovom trenutku, kao i u trenutku kad je ishođeno rješenje o izvedenom stanju (prije 9 godina) stranke su suvlasnice sporne nekretnine u idealnim dijelovima (s tim da tuženica osporava da bi njoj pripadao manji suvlasnički dio), i to tužiteljica za 7/12, a tuženica za 5/12, pa upravo u tom omjeru tuženica mora snositi trošak svoje obveze.
16. Odluka o parničnom trošku donesena je temeljem odredbe članka 154. stavka 5. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 122/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23), a sukladno troškovnicima tužiteljice (troškovnik od 16. listopada 2024. i 30. rujna 2025). Tužiteljica je uspjela u gotovo u cijelosti, nije uspjela samo u dijelu sporednog potraživanja (zatezne kamate), u odnosu na koji dio nisu nastali nikakvi posebni troškovi. Tužiteljici je sud kao osnovan priznao trošak tužbe u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 7. točka 1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima od 17. travnja 2023., 16. studenog 2023., 1. listopada 2024., 16. listopada 2024., 29. svibnja 2025., 30. rujna 2025., svaka radnja u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. Tarife), trošak podneska od 5. travnja 2023. u iznosu od 200,00 EUR, sve uvećano za pripadajući PDV kojeg tužiteljica obračunava temeljem Tbr. 46. Tarife, dakle ukupno 2.000,00 EUR. Tome valja pridodati trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu, svaka u iznosu od 26,54 EUR. Sud je vodio računa da tužiteljici prizna samo one troškove koji su bili nužni i neophodni za vođenje ovog postupka u smislu odredbe članka 155. st. 1. ZPP-a. Slijedom iznesenog naloženo je tuženici isplatiti tužiteljici iznos od 2.053,08 EUR pa je odlučeno kao pod III. izreke ove presude.
U Dubrovniku 3. prosinca 2025.
S u d a c
Marijana Milković Cosmai
Uputa o pravnom lijeku:
1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.
2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.
3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.
