REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-10699/2021-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Goranu Goluži, u pravnoj stvari I-tužitelja PHA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tužitelja PH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Niki Čogurić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Čogurić&Matak iz Zagreba, protiv I-tuženika EH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tuženika ŠH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Mati Krmeku, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Primorac i partneri d.o.o., Zagreb, radi prestanka uznemiravanja i uspostave prijašnjeg stanja, dana 3. prosinca 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženicima EH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i ŠH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uspostaviti prijašnje stanje na način da uklone nadstrešnicu od pleksiglasa i pripadajuće nosače postavljene na južnom pročelju kao zajedničkom dijelu nekretnine - fasadi, između prizemlja i prvog kata, nekretnine opisane kao stambena zgrada br. 14, EHA, nadstrešnica i dvorište, izgrađene na kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u roku od 8 dana.

Zabranjuje se tuženicima EH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i ŠH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], daljnje uznemiravanje tužitelja na isti ili sličan način."

Nalaže se tuženicima EH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i ŠH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužiteljima trošak postupka sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sudsku pristojbu za tužbu u iznosu od 400,00 kn te sudsku pristojbu za prvostupanjsku presudu u iznosu od 400,00 kn, u roku od 8 dana."

II. Nalaže se I-tužitelju PHA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tužitelju PH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti I-tuženiku EH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tuženiku ŠH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 2.268,49 eur zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 3. prosinca 2025. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

III. Odbija se zahtjev I-tuženika EH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tuženika ŠH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi od 24.12.2021. godine navode da su suvlasnici stana na prvom katu, a da su tuženici suvlasnici stana u prizemlju u nekretnini opisanoj kao stambena zgrada br. 14, EHA, nadstrešnica i dvorište, izgrađene na kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul . 2636. k. o. [katastarska općina]. Stan tužitelja se nalazi neposredno iznad stana tuženih. Navode da su tuženici u mjesecu rujnu 2021. godine ispod stana tužitelja u njihovoj odsutnosti, konkretno neposredno ispod prozora tužitelja, na južnom pročelju-fasadi nekretnine postavili na iznimno čvrstu i stabilnu konstrukciju, tj. nosače, nadstrešnicu od pleksiglasa, a da tužitelji, kao niti ostali suvlasnici nekretnine, nisu bili upoznati s namjerom postavljanja nadstrešnice na zajednički dio nekretnine jer tuženici nisu zatražili suglasnost niti od tužitelja niti od drugih suvlasnika nekretnine za postavljanje iste. Navode da Uredba o održavanju zgrada (Narodne novine broj 64/1997) kao i Međuvlasnički ugovor od 04. listopada 2004. pročelje zgrade smatraju zajedničkim dijelom zgrade. Sukladno članku 41. st. 1. i 2. te članku 87. Zakona o vlasništvu i drugima stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014; dalje u tekstu: ZV), bilo kakav zahvat na zajedničkom dijelu nekretnine, pa tako i postavljanje nadstrešnice na zajednički dio nekretnine, predstavlja posao izvanredne uprave, a o kojem odlučuju svi suvlasnici. Također, tužitelji navode da Međuvlasnički ugovor u članku 3., određuje da je za odlučivanje o pitanjima koja prelaze okvire redovnog upravljanja (otuđivanje, promjena namjene zajedničkih dijelova zgrade, radovi na zajedničkim dijelovima i uređajima koji povećavaju vrijednost zgrade) potrebna suglasnost svih suvlasnika, izuzev slučajeva iz članak 87. ZV-a. Nadalje, u prilogu 1. Međuvlasničkog ugovora, fasada je kao konstruktivni i vanjski dio zgrade izrijekom uvrštena u popis zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine. Tuženici su, dakle, kako navode tužitelji, bez potrebne suglasnosti ostalih suvlasnika, kao poslovođe bez naloga, poduzeli posao izvanredne uprave na način da su postavili nadstrešnicu na fasadi kao zajedničkom dijelu nekretnine, pa su sukladno članku 1128. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018), uz primjenu članka 39. st. 2. ZV-a i članka 46. ZV-a dužni vratiti stvari u prijašnje stanje. Time što su postavili nadstrešnicu na zajednički dio nekretnine bez ovlaštenja, bez suglasnosti i odobrenja ostalih suvlasnika, tuženici neosnovano uznemiravaju u smislu čl. 167. ZV-a tužitelje i njihovo (su)vlasništvo. Pored buke koju stvara kiša lupanjem o nadstrešnicu, iznimno je važna i činjenica da je nadstrešnica postavljena na iznimno čvrstu konstrukciju i to na visini koja nepozvanima omogućava laki pristup stanu tužitelja. Na taj je način ugrožena sigurnost imovine i obiteljskog doma tužitelja. Neposredno nakon saznanja za postavljanje nadstrešnice, tužitelji su se i telefonskim i pisanim putem obratili tuženicima u cilju mirnog rješavanja situacije, a na što su se tuženici oglušili stoga su tužitelji, kako u tužbi navode, primorani radi zaštitie svojih prava ustati ovom tužbom. Slijedom svega navedenoga, tužitelji tužbom traže da sud presudom naloži tuženicima uspostaviti prijašnje stanje na način da uklone nadstrešnicu od pleksiglasa i pripadajuće nosače postavljene na južnom pročelju kao zajedničkom dijelu nekretnine

- fasadi, između prizemlja i prvog kata, nekretnine opisane kao stambena zgrada br. 14, EHA, nadstrešnica i dvorište, izgrađene na kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul . 2636 k. o. [katastarska općina], u roku od 8 dana te da zabrani tuženicima daljnje uznemiravanje tužitelja na isti ili sličan način, kao i da naloži tuženicima da isplate tužiteljima trošak parničnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. Tuženici u odgovoru na tužbu osporavaju tužbu u cijelosti. Prvenstveno ističu da tužitelji nisu ovlašteni samostalno podnijeti tužbu u ovom predmetu. Navode da je člankom 378. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano da su suvlasnici nekretnine dužni poslove upravljanja nekretninom povjeriti upravitelju u skladu s ugovorom kojega s tim upraviteljem sklapaju. Upravitelj zastupa suvlasnike u svezi s upravljanjem nekretninom u postupcima pred državnim tijelima, ako ugovorom nije drukčije određeno. Odredbom čl. 93. st. 1. ZV-a propisano je da upravitelj, bio postavljen od suvlasnika ili od suda, upravlja nekretninom i zajedničkom pričuvom kao zastupnik svih suvlasnika, i to umjesto njih, pri čemu u odnosu prema trećima ne djeluju ograničenja koja bi mu bila postavljena pravnim poslom. Budući da nije sporno da predmetna zgrada ima upravitelja, jedino je on, kako navode tuženici, u ime i za račun suvlasnika bio ovlašten podnijeti tužbu, i to nakon skupljanja potrebne većine sukladno Međuvlasničkom ugovoru i Zakonu o vlasništvu, koja očito ne postoji jer je tužba podnesena od strane suvlasnika koji predstavljaju samo jedan posebni dio. Nadalje, tuženici navode da je odredbom čl. 85. st. 1. ZV propisano da cijelom nekretninom na kojoj je na jednom ili više suvlasničkih dijelova osnovano vlasništvo određenoga posebnog dijela upravljaju suvlasnici po općim pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari, ako Zakonom nije što drugo određeno. Pitanje koja prava ima svaki suvlasnik neovisno o ostalim suvlasnicima određeno je člankom 88. ZV, a među njima nije pravo samostalnog podnošenja negatorne tužbe kojom se traži zaštita od uznemiravanja prava vlasništva na zajedničkim dijelovima nekretnine. Iz navedenoga proizlazi da tužiteljima nedostaje aktivna legitimacija za podnošenje tužbe u ovom predmetu, pa se predlaže sudu da radi ekonomičnosti postupka odluči najprije o ovom prigovoru tuženika. Neovisno o prethodno navedenom, tuženici ističu da su navodi iz tužbe činjenično i pravno neutemeljeni. Prije svega, navode da je nadstrešnica koja je nesporno postavljena iznad terase tuženika, postavljena isključivo s ciljem zaštite imovine, pa stoga isto predstavlja posao redovne uprave poduzet u skladu s odredbom čl. 86. st. 1. toč. 14. ZV („redovito održavanje zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine, uključujući i građevne promjene nužne radi održavanja“). Navode da je nadstrešnica izgrađena zakonito u skladu s odredbom čl. 2. st. 1. toč. c. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17, NN 34/18, NN36/19, NN 98/19, NN 31/20). Prije samog postavljanja predmetne nadstrešnice tužitelji su, kao i ostali suvlasnici, bili upoznati s namjerom postavljanja nadstrešnice s određenim nagibom kako bi ista oborine odvodila dalje od zgrade i terase na travnatu površinu. Svi suvlasnici, izuzev tužitelja, na to su pristali, na što ukazuje činjenica da su jedino tužitelji ustali ovom tužbom, odnosno tužbu su podnijeli bez suglasnosti ostalih suvlasnika. Tuženici navode da je nadstrešnica postavljena s ciljem da se otkloni daljnja šteta koja nastaje prilikom padanja oborina oborinske vode na tlo terase/balkona. Prije postavljanja nadstrešnice voda se kumulirala i kapilarno širila na podove i zidove stana u nekoliko prostorija, ali i na temelje koji su zajednički dijelovi zgrade. Dakle, tuženici su postupali zakonito i obzirno u odnosu na sve suvlasnike, s ciljem zaštite kako svoje imovine tako i zajedničkih dijelova zgrade i interesa svih suvlasnika. S druge strane, na dvostruke standarde i obijesno parničenje tužitelja ukazuje činjenica da su tužitelji na pročelje zgrade bez suglasnosti ostalih suvlasnika postavili dvije vanjske jedinice klima uređaja koje pri radu stvaraju znatno veću buku nego što to stvara zvuk kiše na nadstrešnici (vidljivo iz fotografije koju su dostavili uz tužbu). Prema tome, razlozi uznemiravanja vlasništva koje iznose tužitelji banalni su i neosnovani, a u dijelu u kojem navode da je tako njihov stan izložen lakšem pristupu provalnicima koji bi se prema njihovim navodima mogli popeti preko nadstrešnice do stana i potpuno imaginarni i nerealni. S druge strane, problem tuženika kao i ostalih suvlasnika u pogledu vlage koja bez nadstrešnice ulazi u stan tuženika i zajedničke dijelove zgrade, vrlo je konkretan te konstantno tuženicima i zajedničkim dijelovima zgrade nanosi štetu. Taj problem tuženici su uklonili o svom trošku i uz znanje svih ostalih suvlasnika. Ostali suvlasnici su na navedeno pristali, odnosno navedeno su odobrili (što potvrđuje činjenica da su jedino tužitelji podnijeli tužbu), pa se tuženici sukladno odredbi čl. 1129. Zakona o obveznim odnosima ne mogu smatrati poslovođama bez naloga, kako to netočno navode tužitelji. Slijedom svega navedenog, tuženici predlažu odbiti tužitelje s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti, te ih obvezati da tuženicima naknade parnične troškove.

3. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u neslužbenu kopiju izvatka iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine (list 4-5 spisa), u Međuvlasnički ugovor (list 8-12 spisa), u popis suvlasnika s utvrđenim suvlasničkim dijelovima i udjelom u troškovima održavanja (list 14-20 spisa), u fotografije predmetne nadstrešnice na fasadi zgrade (list 22-23 spisa), u dopis tuženika predstavnici stanara od 30. lipnja 2017. godine (list 31-32 spisa), u dopis punomoćnika tuženika punomoćniku tužitelja od 28.10.2021. godine (list 33-34 spisa), u fotografije predmetne terase, nadstrešnice i oštećenja stana tuženika od vlage (list 35-40 spisa), saslušan je II-tužitelj PH (list 53-54 spisa), saslušana je I-tužiteljica PHA i II-tuženik ŠH (list 60-62 spisa), proveden je uviđaj na licu mjesta s vještakom dipl. ing. Žarkom Željkom (list 69-71 spisa), pročitan je nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Žarka Željka od 8.04.2024. godine (list 78-97 spisa), pročitano je pisano očitovanje vještaka Žarka Željka na prigovore tužitelja (list 112-116 spisa), na ročištu dana 22. listopada 2025. godine saslušan je vještak Žarko Željko (list 140-141 spisa), te su saslušani i svjedoci NH i KH (list 142-143 spisa).

4. Druge dokaze sud nije izvodio budući da stranke nisu stavljale dokaznih prijedloga, a što su dužne temeljem čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP-a). Naime, punomoćnici stranaka su na zadnjem ročištu izjavili da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, a da od eventualno predloženih a neizvedenih odustaju i da predlažu zaključenje glavne rasprave.

5. Na temelju tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno čl. 8. ZPP-a, ovaj sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Predmet ovog spora je zahtjev I. i II-tužitelja da se naloži tuženicima uspostaviti prijašnje stanje na način da uklone nadstrešnicu od pleksiglasa i pripadajuće nosače postavljene na južnom pročelju kao zajedničkom dijelu nekretnine - fasadi, između prizemlja i prvog kata nekretnine te da se zabrani tuženicima daljnje uznemiravanje tužitelja na isti ili sličan način.

7. II-tužitelj PH u svom iskazu navodi da su on i njegova supruga vlasnici stana u [adresa], na adresi [adresa] i to na prvom katu zgrade od ukupno 8 stanova u zgradi, dok su tuženici vlasnici stana ispod njih u prizemlju. Negdje krajem rujna 2021. obavijestila ga je njihova čistačica da je točno ispod prozora, ispod tri prostorije u njihovom stanu, tuženik izgradio konstrukciju na koju je stavio nadstrešnicu od pleksiglasa. Navodi da ih tuženici nisu tražili dozvolu za to, nego je jednom prije ŠH došao k njima i rekao da bi on napravio staklenik uz zid zgrade ispod njihovih prozora. Supruga i PH se nisu s tim složili i jasno su i glasno rekli da ne prihvaćaju nikakvu izgradnju staklenika ispod njihovih prozora, a ŠH im je naknadno u telefonskom razgovoru, kada je nadstrešnica već bila postavljena, rekao da je to njegovo ustavno pravo da štiti svoju imovinu. P nisu tražili nikakvu suglasnost ni od njega ni od supruge, a niti od ostalih stanara. Nadalje, PH ističe da je problem tog stana tuženika u prizemlju taj što balkon ima kontra pad, a vrtna terasa ima pad prema kući, pa je s vremenom nakon 15-tak godina stanovanja prodrla ta oborinska voda i vlaga u stan ŠH. Kako isti nisu na vrijeme reagirali, istekao je garantni rok za popravak tih loše izvedenih radova, pa su P to popravljali svojim sredstvima, a što su i napravili, pa su tražili da se to sve refundira iz pričuve, na što ostali suvlasnici nisu pristali, točnije predstavnica stanara nije to ni prenijela ostalim suvlasnicima, da ih ne iritira. Ti građevinski radovi su bili rušenje vrtne terase i promjena keramike na balkonu. Nakon tih izvedenih radova nagib keramike na balkonu je po njegovom mišljenju nedovoljan, jer bi trebao biti veći da sprečava vlagu. Na poseban upit punomoćnika tužitelja PH je odgovorio da ima iskustva sa sličnim situacijama i da se to rješava na način da je nagib što veći pa da se vlaga što manje zadržava uz kuću, da je njemu i supruzi sigurnost jako bitna, pa su zato i platili 20% skuplje taj stan na prvom katu, a sada kada je izgrađena ta nadstrešnica potencijalnom provalniku vrlo je lako popeti se do njihovog stana, a sve imajući u vidu da je u jednom drugom stanu na prvom katu u njihovoj zgradi već bila provala, da je od samog useljenja u zgradu jedan suvlasnik i to NH imao problema zbog tog krivog nagiba vrtne terase tuženika, pa mu je prodirala vlaga u garažu, međutim tuženici na njegove pritužbe nisu reagirali, da je ta nadstrešnica silikonizirana s gornje strane na spoju pleksiglasa i fasade, a što znači da je ta nadstrešnica veće čvrstoće jer se na nju penjao taj radnik, da nitko od drugih suvlasnika zgrade nije imao interes da se pridruži tužbi, budući da se nadstrešnica nalazi i smeta isključivo njegovom stanu, da voda nije prodrla u temelje i zajedničke dijelove zgrade osim jedino u zapadni zid garaže ispod stana ŠH, da nije prije znao da su se tuženici obraćali pismom predstavniku stanara radi ovog problema, da je to tek vidio kada je to priloženo uz odgovor na tužbu, da se ta provala koja se dogodila u drugom stanu u zgradi također na prvom katu dogodila na način da se provalnik penjao po oluku do tog stana, a kasnije su se stanari tih stanova sa sjeverne strane od toga zaštitili da su balkon ostaklili da se ne može više ući preko oluka na balkon, da su svi smo bili upoznati s tom mjerom ostakljivanja i isti majstor je izvodio te radove, da nije bilo pisane suglasnosti, ali da su se svi stanari složili s tom mjerom.

8. I-tužiteljica PHA u svom iskazu navodi da su suprug i ona bili 2021. na moru, a kada su se vratili negdje u rujnu 2021. zatekli su nadstrešnicu iznad stana u prizemlju koji je u vlasništvu tuženika. Navodi da oni nisu dali dozvolu da stavljaju tu nadstrešnicu, a niti ostali stanari. Ističe da se boji otvarati prozore iznad te nadstrešnice, jer sada mogu ući kojekakve životinje i slično. Ne želi da se taj problem s vlagom rješava na njihovu štetu, jer postoje građevinari koji znaju kako otkloniti te kvarove i kontra padove na terasi. Navodi da su tražili od tuženika da makne tu nadstrešnicu koja ima jaku konstrukciju i što se tiče sigurnosti preko te nadstrešnice se potencijali lopov može popeti i provaliti im u stan, a na konstrukciju se penju mačke, a isto tako bi mogao doći i štakor i ući im u stan, a ona se tih životinja boji. Na upit tuženika PHA je odgovorila da je onu drugu vrtnu terasu koja je u sastavu stana tuženika, a iz koje je jednom drugom stanaru curila voda u garažu ovdje tuženik srušio.

9. II-tuženik ŠH u svom iskazu navodi da je kupio predmetni stan u prizemlju prije 20-tak godina. U tom stanu su živjela njegova djeca, a sada živi njegov najmlađi sin. Nakon jedno 5-6 godina stanovanja primijetio je vlagu u stanu, koja je sve više uzimala maha s posljedičnim podizanjem parketa u tri sobe kao i plijesan na zidovima. Razgovarao je s građevinskim stručnjacima, a oni su mu rekli da se zbog položaja zgrade neće ništa dobiti micanjem terase odnosno mijenjanjem pada, već da je jedini način da se to riješi nadstrešnicom uz prethodno mijenjanje nagiba i stavljanjem izolacije. Navodi da je najprije razgovarao s ovdje tužiteljem IH, a on mu je rekao da to ne dolazi obzir - stavljanje nadstrešnice. Nakon toga je napisao predstavku predstavnici stanara na koju nije dobio odgovor, pa se upustio samoinicijativno u micanje vrtne terase, izolaciju tog zida s izolir folijom te kanaliziranje tih oborinskih voda van zgrade da nikome ne smeta, uz kompletno micanje pločica s te istočne strane terase i postavljanje adekvatne izolacije prema zgradi. II-tužitelj ističe da kada su jake kiše, posebice kada su bile ove oluje u Zagrebu i dalje je vlažilo sve do postavljanja nadstrešnice. Naime, ŠH ističe da je odlučio samoinicijativno staviti tu nadstrešnicu bez primisli da nekoga drugog financijski optereti. Tu je nadstrešnicu, odnosno konstrukciju s pleksiglasom platio možda oko 2-3.000,00 eura, a sva ostala izolacija i radovi su ga koštali preko 10.000,00 eura, a o tome ima dokumentaciju. Navodi da je ta konstrukcija i nadstrešnica možda dužine 6 metara, a širine 2,5 metra. Navodi da ne vidi način da se na tu nadstrešnicu popne čovjek njegove visine bez pomoći ljestava. Na upit punomoćnika tuženika ŠH je odgovorio da je u dobrim odnosima sa svih ostalih 7 suvlasnika zgrade i da su mu uvijek bili dragi gosti kada dođe iz [adresa], međutim, navodi da od tih ostalih suvlasnika nije tražio suglasnost, osim usmeno, budući da nije htio njih dovoditi u poziciju da se stvara nekakav nemir u zgradi, iako su svi ti ostali stanari osim IH bili suglasni usmeno za izgradnju te njegove nadstrešnice. Ističe i da osim što je vlažilo u taj njegov stan, prije nadstrešnice vlažilo je i temelje garaža te napominje da su i na njihovoj zgradi i na susjednoj, napravljene takve nadstrešnice radi istog problema. Na upit punomoćnika tužitelja ŠH je odgovorio da i na toj njihovoj zgradi ima sličnih nadstrešnica manje kvadrature, ali ne ulazi u razloge zašto su ih stavljali. Navodi i da ta nadstrešnica nije dovršena, a treba ugraditi još i izolaciju od buke.

10. Svjedok NH u svom iskazu navodi da poznaje i ovdje tužitelje i ovdje tuženike i da je u dobrim odnosima i s jednima i s drugima. Vidio je da su P iznad svoje terase stavili tu nekakvu nadstrešnicu, a da njega nisu pitali ni pismeno ni usmeno za odobrenje da to rade. Navodi da misli da s tom nadstrešnicom P nisu dobili ništa i da se to trebalo rješavati sa hidroizolacijom, a ne nadstrešnicom, te da ta nadstrešnica samo naružuje izgled fasade. Navodi da je ta terasa ŠH rađena van projekta, međutim napravljena je iznad razine hidroizolacije, pa zato vlaži. Ističe da je on imao isti problem s garažom, pa kada je ponovno stavio kako treba hidroizolaciju, više nije bilo vlaženja, a te radove radio je ŠH. Ističe da zna da je E vlažilo u stan, a to je trajalo nakon izgradnje zgrade negdje 5-6 godina, dok ŠH nije intervenirao. Na upit punomoćnika tuženika svjedok je odgovorio da ga ŠH nije ni pitao, niti mu je on rekao da se ne slaže s tim što je stavio nadstrešnicu. Navodi da zna da je sa sjeverne strane zgrade netko sa pomičnim staklima zagradio lođu, ali da to po njemu ne izaziva nikakvo nagrđenje. Ni ta osoba ga nije tražila odobrenje za to pomično staklo, a misli da za to niti ne treba odobrenje.

11. Svjedok KH navodi da poznaje i ovdje tužitelje i ovdje tuženike jer je prije stanovao u toj zgradi, a sada više ne, a i sa jednima i drugima je u dobrim odnosima. Kada se vratio s mora jedne godine vidio je tu nadstrešnicu i može reći da ga nitko nije pitao za dozvolu da to radi, niti je on prigovarao E što su to napravili, jer je živio s druge strane zgrade, pa mu to toliko ne smeta. Smatra da je to možda sigurnosni problem, jer se potencijalni lopov može popeti preko te nadstrešnice. Navodi da je točno da je on zatvarao lođu staklom, ali smatra da to nije naružilo okoliš kao ova nadstrešnica, a nije tražio dozvolu za to od nikoga, niti smatra da za to treba dozvola, ali je pitao usmeno susjede u zgradi je li ima netko nešto protiv, a nikoga nije bilo posebno briga. Navodi da se on nalazi na istom prvom katu zgrade kao i susjed GH, te da ispod njega nema takve nadstrešnice, ali mu je bilo provaljeno u stan, a rekli su mu da se lopov popeo preko oluka na terasu. Na upit punomoćnika tužitelja svjedok je odgovorio da su nakon ove provale kod njega, stanari odšarafili držače za oluke i s te strane su lođe zatvorili staklom, što otežava penjanje potencijalnom provalniku u lođu, kao i da nije znao da susjedi P imaju problema s vlagom u stanu, ali je to nakon što je nadstrešnica napravljena saznao od drugih susjeda.

12. Sud je u bitnome prihvatio iskaze I. i II-tužitelja i II-tuženika, kao i svjedoka NH i KH, budući da su njihovi iskazi u međusobnom suglasju, kao i u suglasju i s drugim izvedenim dokazima, sudu su logični i uvjerljivi. Naime, i same stranke u svojim iskazima suglasno ikazuju, osim u dijelu kako jetrebaloriješiti problem vlage u stanu tuženika.

13. Nakon provedenog uviđaja na licu mjesta, vještak Žarko Željko u svom pisanom nalazu i mišljenju od 8. travnja 2024. godine navodi da je tuženik prema Zapisniku od 17. svibnja 2023. godine, krajem rujna 2021. godine postavio nadstrešnicu iznad balkona, kako bi spriječio daljnje prodiranje vode i oštećenje stana. Pregledom fotodokumentacije priležeće spisu, str. spisa 35 - 40 je vidljivo da je uslijed djelovanja oborina došlo do oštećenja istočnog pročelja zgrade kao i do stana Tuženika. Na priležećoj dokumentaciji vidljivo je da je uslijed prodiranja vode došlo do oštećenja podnožja zida i parketa. Vidljiva su oštećenja od vlage, nalič i žbuka su nabubrili, te je vidljivo ljuštenje naliča. Također vidljivo je odvajanje zidnih letvica od podnožja zida. Prilikom uviđaja 10. listopada 2023. godine je pregledana nadstrešnica tuženika u stanu br. 3 u prizemlju stambene zgrade. Nadstrešnica je dužine 5,5 m i širine 1,5 m. Postavljena je na 7 metalnih nosača koji su metalnim vijcima pričvršćeni na pročelje zgrade te predstavlja montažnu jednostavnu konstrukciju. Na metalne nosače su postavljene polikarbonatne (leksan) ploče debljine 10 mm. Polikarbonatne ploče debljine 10 mm teže cca 1,4-1,7 kg/m2, ovisno o vrsti i karakteristikama, što znači da predmetna nadstrešnica (bez nosača) teži cca 11,5 – 14,0 kg. S obzirom kako sudskom spisu ne prileži tehnička specifikacija postavljene nadstrešnice, niti je ista prikazana prilikom uviđaja, ne može se procijeniti stvarna čvrstoća, stabilnost kao ni nosivost. Prema iskustvu može se procijeniti da ista ima dovoljnu nosivost za sadašnje opterećenje od polikarbonatnih ploča. Pregledom terase tuženika, uočeno je da nema svježih tragova procurivanja vode, te da zidovi nisu vlažni. Također, vidljivo je da novopostavljene pločice na terasi nisu odignute ili oštećene djelovanjem vode. Nadalje, vještak navodi da je prema Međuvlasničkom ugovoru, str. spisa 8 -12 navedeno da ˝kad prijeti opasnost od štete, svaki je suvlasnik ovlašten poduzeti mjere i bez pristanka ostalih.˝ Zaključno, vještak ističe da je postavljanjem nadstrešnice od polikarbonatnih ploča na terasu stana br. 3 u prizemlju stambene zgrade, spriječeno daljnje procurivanje oborinskih voda u stan.

14. U svom pisanom očitovanju od 21.08.2024. godine na prigovore tužitelja iz podneska od 5.06.2024. godine, vještak Žarko Željko ističe da je Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 27. rujna 2023. godine, određen zadatak vještaku utvrditi je li izgradnja nadstrešnice spriječila ulazak vlage u stan tuženika i zajedničke dijelove zgrade, te utvrditi čvrstoću i stabilnost izgrađene nadstrešnice, a sve u vezi sa sigurnosnim elementima povezanim sa stanom tužitelja. Navodi da je pregledom terase tuženika, uočeno da nema svježih tragova procurivanja vode, te da zidovi nisu vlažni. Postavljanjem nadstrešnice od polikarbonatnih ploča na terasu stana br. 3 u prizemlju stambene zgrade, spriječeno je daljnje procurivanje oborinskih voda u stan, jer je spriječeno neposredno slijevanje oborinskih voda na terasu tuženika. Slijedom navedenog, neovisno o tumačenju odredbi međuvlasničkog ugovora, u nalazu i mišljenju je odgovoreno na zadatak suda. Nadalje, vještak ističe da je u Nalazu i mišljenju naveo da je u odgovoru na tužbu dostavljena fotodokumentacija, str. spisa 35 - 40 na kojoj je vidljivo da je uslijed djelovanja oborina došlo do oštećenja istočnog pročelja zgrade kao i stana tuženika. Na priležećoj dokumentaciji vidljivo je da je uslijed prodiranja vode došlo do oštećenja podnožja zidova. Vidljiva su oštećenja od vlage, nalič i žbuka su nabubrili te je vidljivo ljuštenje naliča. Također vidljivo odvajanje zidnih letvica od podnožja zida.", te pri istom u cijelosti ostaje, jer je prema navedenoj fotodokumentaciji vidljivo da je zbog djelovanja vode došlo do oštećenja zida. Nadalje, vještak ističe da ne posjeduje druge fotografije, osim onih prikazanih u nalazu i mišljenju. Navodi da u stanu tuženika na zidu prema terasi prilikom uviđaja nisu bila vidljiva oštećenja nastala djelovanjem vlage. Zaključno, vještak ističe da obzirom da metalni nosači nadstrešnice nisu tipski nosači, te da spisu ne prileži specifikacija istih, vizualnim putem nije moguće utvrditi njihove karakteristike jer osim karakteristika samih nosača, za nosivost nadstrešnice je bitan i način ugradnje (vrsta i dubina vijaka, podlošci, tipli i sl.), što također prilikom uviđaja nije bilo vidljivo.

15. Saslušan ponovno na ročištu dana 22. listopada 2025. godine vještak Žarko Željko, na poseban upit punomoćnika tužitelja, a kojem pitanju se punomoćnik tuženika protivio, odgovorio je da prilikom uviđanja na licu mjesta nije posebno upozoren na druge radove koje je tuženik obavljao radi zaštite pročelja i stana od prodora vlage, već mu je pokazana nadstrešnica te je vršio izmjeru i fotografiranje iste i utvrdio da u trenutku samog očevida unutarnji zidovi kraj balkona nisu vlažni. Navodi da može odgovoriti da se prodor vlage mogao otkloniti i drugim građevinskim radovima, a ne samo postavljanjem nadstrešnice. Prilikom uviđaja postavio je pitanje da li postoji projekt nadstrešnice iz kojeg bi se vidjele tehničke karakteristike, ali koliko se sjeća dobio je negativan odgovor. Nadalje, vještak navodi da kada se izvode radovi radi sprečavanja prolaska vlage u stan, onda se prvenstveno izvode radovi hidroizolacije balkona ili lođe i to na način da se hidroizolacija sa poda podigne 15- 20 cm na vanjski zid stana, a zatim se postave svi drugi slojevi odnosno uobičajeno se onda postavi glazura na balkon i keramičke pločice, a fasada se ožbuka. Isto tako treba pripaziti na to da su balkonska vrata i balkonski prozori pravilno ugrađeni, da postoje limene okapnice te da su i vrata i prozori dobro zabrtvljeni. Nastrešnica koju je zatekao tamo je građena od čeličnih nosača i leksan pokrova koji je vrlo lagan, njegova ukupna težina iznosi niti 15 kg, tako da s te strane nadstrešnica i ti nosači sigurno mogu nositi vlastitu težinu, a i težinu snijega, budući da je nadstrešnica izvedena u nagibu te je pretpostavka da će u slučaju padanja snježnih oborina iste odmah i skliznuti sa nadstrešnice. Ono što je uvijek bitno kod projektiranja takvih konstrukcija je da su one dovoljno dobro dimenzionirane za vjetar, budući da je najveća opasnost da se vjetar podvuče pod istu i podigne lagani pokrov od leksana, odnosno isčupa ga s nosača. Što se tiče mogućnosti hodanja ljudi po nadstrešnici, smatra da to ne bi bilo nikako preporučljivo, ne zbog samih nosača koji bi vjerojatno izdržali težinu čovjeka, ukoliko su oni dobro ušarafljeni u zid zgrade, već zbog mogućnosti pucanja leksana koji je dosta krut i pogotovo u hladnijim mjesecima postoji mogućnost da bi on pukao pod težinom čovjeka. Silikoniziranje nadstrešnice moglo se obaviti na više načina, na način da je izvedena skela, na način da je obješena priručna skela, odnosno nosač sa gornjeg kata ili da se netko fizički popeo na nadstrešnicu. Na upit punomoćnik tuženika vještak je odgovorio da ukoliko bi i dalje ostao kontra pad terase, odnosno, ukoliko bi se oborinske vode slijevale od ruba terase prema stanu, smatra da bi hidroizolacija balkona koja bi bila podignuta 15-20 cm na zid spriječila ulazak vode u stan, ali ne bi spriječila zadržavanje vode po čitavoj dužini balkona, odnosno terase uz fasadu zgrade i stan tuženika, budući da ista ne bi imala kuda otjecati. U tom slučaju bi bilo bitno da balkonska vrata budu povišena i da dobro dihtaju jer bi postojala mogućnost ulaska vode u isto. Ukoliko bi balkonska vrata bila u razini terase, a voda bi se zbog kontra pada zadržavala, onda bi postojala mogućnost ulaska u stan kroz balkonska vrata. Nadalje, vještak navodi da bi radovi na izradi hidroizolacije terase koja bi se podigla uz fasadu zahtijevali više vremena, više novca i to bi vjerojatno vremenski trajalo oko 30-tak dana, jer bi bilo potrebno da se glazura osuši i hidroizolacija navuče, a isto tako bi mijenjanje pada terase uzrokovalo pojavu jednog praga na balkonskim vratima stana, pa bi takvi radovi sa pripasivanjem vrata, hidroizolacijom i novom keramikom koštali cirka 5.000,00 - 7.000,00 eura, što je dva tri puta skuplje od same nadstrešnice. Vještak još dodaje da nije uobičajeno da se radi kontra pad terase prema zgradi i da je to kontra pravila struke.

16. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Žarka Željka kao stručan i objektivan te izrađen u cijelosti po pravilima struke. Naime, svojim dodatnim pisanim i usmenim očitovanjem vještak je jasno i logično otklonio prigovore tužitelja, čime je kod suda otklonio svaku sumnju na svoj nalaz i mišljenje.

17. Slijedom navedenog, vještačenjem je utvrđeno da je postavljanjem nadstrešnice od polikarbonatnih ploča na terasu stana br. 3 u prizemlju stambene zgrade, spriječeno daljnje procurivanje oborinskih voda u stan, jer je spriječeno neposredno slijevanje oborinskih voda na terasu tuženika, kao i da je uslijed djelovanja oborina došlo do oštećenja istočnog pročelja zgrade kao i stana tuženika.

18. Predmet ovog spora, kako je već i navedeno, je zahtjev ovdje I. i II-tužitelja da se tuženicima zabrani uznemiravanje njihovog prava suvlasništva, uspostavljenjem prijašnjeg stanja na način da uklone nadstrešnicu od pleksiglasa i pripadajuće nosače postavljene na južnom pročelju kao zajedničkom dijelu nekretnine - fasadi, između prizemlja i prvog kata, nekretnine opisane kao stambena zgrada br. 14, EHA, nadstrešnica i dvorište, izgrađene na kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i da im se zabrani daljnje uznemiravanje tužitelja na isti ili sličan način. Konkretno, tužitelji podnose tužbu radi zaštite od uznemiravanja (actio negatoria) koja tužba je regulirana odredbama članka 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14., 81/15 i 94/17 - dalje ZVDSP), u svezi s odredbom članka 46. stavak 2. ZVDSP-a.

19. Da bi tužitelji uspjeli u predmetnoj parnici moraju dokazati svoje pravo vlasništva, odnosno suvlasništva na predmetnoj nekretnini (vindikacijska negatorna tužba) ili svoj kvalificirani posjed što podrazumijeva pravni temelj i istinit način stjecanja posjeda (čl. 166. stavak 1. ZVDSP-a), odnosno svoje pretpostavljeno vlasništvo sporne nekretnine (publicijanska negatorna tužba). Pored navedenog tužitelji moraju dokazati i neosnovano uznemiravanje odnosno smetanje od strane ovdje tuženika.

20. Iz izvatka iz zemljišnih knjiga za predmetnu nekretninu (list 4-5 spisa) proizlazi kako se ista sastoji od [adresa], nadstrešnica i dvorište, te kako je suvlasnički dio I. i II-tužitelja 13,075/100, te da su isti etažni vlasnici stana br. 5, koji se nalazi na 1. katu zgrade, kao i pripadajućeg spremišta s parkirališnim mjestom, dok je suvlasnički dio I. i II-tuženika 12,967/100, te da su isti etažni vlasnici stana broj 3 s pripadjućim spremištem, a što među strankama i nije sporno. Slijedom navedenog nedvojbeno je kako su tužitelji aktivno legitimiran za podnošenje predmetne tužbe, odnosno kako je prigovor nedostatka aktivne legitimacije neosnovan. Isto tako, jasno je i da su tuženici pasivno legitimirani u ovom predmetu.

21. Nadalje, iz Međuvlasničkog ugovora (list 8-13 spisa), proizlazi kako je između suvlasnika predmetne zgrade zaključen ugovor kojim reguliraju svoje odnose te postupanja u svezi sa upravljanjem i korištenjem predmetne zgrade.

22. U popisu Zajedničkih dijelova i uređaja zgrade (list 13 spisa), koji je prilog Međuvlasničkog ugovora, navedeni su između ostalog i temelji, nosivi zidovi, fasada, vanjska stolarija i bravarija i balkoni...

23. Odredbom čl. 3. navedenog Međuvlasničkog ugovora je između ostalog propisano da je za odlučivanje o pitanjima koja prelaze okvire redovnog upravljanja potrebna suglasnost svih suvlasnika, izuzev slučajeva iz čl. 87. ZVDSP-a.

24. Nadalje, odredbom čl. 9. navedenog Međuvlasničkog ugovora je propisano da je svaki suvlasnik ovlašten i dužan bez odgađanja prijaviti upravitelju štetu na zajedničkim dijelovima i uređajima za koju je saznao, a koja je nastala u njegovom stanu ili na zgradi, a kad prijeti opasnost od štete, svaki je suvlasnik ovlašten poduzeti mjere i bez pristanka ostalih, ali je o poduzetim mjerama vlasnik dužan izvijestiti upravitelja najkasnije u roku od 3 dana.

25. Dakle, u slučaju poduzimanja redovitih poslova na zajedničkim dijelovima predmetne zgrade svi suvlasnici zgrade odlučuju većinom glasova, a ovo u smislu odredbi članaka 85., 86. i 40. ZVDSP-a, dok je u slučaju poduzimanja izvanrednih poslova na zajedničkim dijelovima predmetne zgrade potrebna suglasnost svih suvlasnika.

26. Kako su u konkretnom slučaju sporni radovi postavljanja nadstrešnice poduzimani na zajedničkim dijelovima zgrade (na fasadi zgrade), to je za njihovo izvođenje bila potrebna suglasnost ovdje I. i II-tužitelja, ali i svih ostalih suvlasnika, neovisno o tome je li riječ o redovitim ili izvanrednim poslovima i neovisno o tome da li im poduzeti radovi na postavljanju nadstrešnice čine kakvu štetu ili ne, kao i neovisno o tome da li sporni radovi na bilo koji način predstavljaju korist za tuženike.

27. Kao što je već i navedeno, a među strankama i nije sporno, ovdje tužitelji nisu imali suglasnost ovdje I. i II-tuženika za postavljanje sporne nadstrešnice.

28. Isto tako, već je navedeno i da je odredbom čl. 9. navedenog Međuvlasničkog ugovora propisano da je svaki suvlasnik ovlašten i dužan bez odgađanja prijaviti upravitelju štetu na zajedničkim dijelovima i uređajima za koju je saznao, a koja je nastala u njegovom stanu ili na zgradi, a kad prijeti opasnost od štete, svaki je suvlasnik ovlašten poduzeti mjere i bez pristanka ostalih, ali je o poduzetim mjerama vlasnik dužan izvijestiti upravitelja najkasnije u roku od 3 dana.

29. Međutim, iz iskaza II-tuženika ŠH, ali i iz dopisa tuženika predstavnici stanara od 30. lipnja 2017. godine (list 31-32 spisa), te dopisa punomoćnika tuženika punomoćniku tužitelja od 28.10.2021. godine (list 33-34 spisa), jasno proizlazi da su tuženici tražili od predstavnice stanara još 30. lipnja 2017. godine (nadstrešnicu su tuženici postavili u rujnu 2021. godine) da utječe na susjeda GH da im se dopusti izgradnja nadsrešnice, odnosno u suprotnome da se uz potpuno poštivanje pravila struke iz sredstava stambene pričuve financira trajno rješenje građevinskih nedostataka zbog kojih na njegovom vlasništvu, ali i na pročelju zgrade nastaje šteta. Dakle, predstavnica stanara, kako navode tuženici, nije više od četiri godine odgovorila na navedeni dopis, pa su navedenim ne postupanjem, odnosno ne dobivanjem suglasnosti svih suvlasnika za izvođenje radova, na svojevrstan način tuženici dovedeni u svojevrsno stanje nužde. Naime, godinama im iz navedenih razloga vlaga prodire u stan, a problem ne mogu riješiti zbog nereagiranja, odnosno pasivnosti predstavnika stanara i ostalih suvlasnika (koje predstavnica stanara nije o dopisu tuženika obavijestila da ih ne iritira), a kad tuženici o svom trošku riješe problem vlaženja svog stana i kako navodi vještak - pročelja zgrade (koje je zajednički dio zgrade), izlažu se sada sudskom postupku (kao tuženici u ovom predmetu), iako su očigledno, na sve načine pokušali izbjeći sukobe i "nemir među stanarima zgrade" i očito godinama odgađali rješavanje svoga problema koji nije mali (nije zgodno ni zdravo da sin tuženika živi u stanu punom vlage).

30. Slijedom navedenog, iz izvedenih dokaza, a po mišljenju ovog suda, tuženici su dokazali da su postavili nadstrešnicu na fasadi zgrade kako bi spriječili štetu u vidu dolaska vode i vlaženja njihovog stana ali i pročelja zgrade jer bi im bez postavljanja nadstrešnice prijetila opasnost od daljnje štete, pa su nadstrešnicu po mišljenju suda mogli postaviti i bez suglasnosti tužitelja, odnosno ostalih suvlasnika, a sve ovo u suglasju s odredbom članka 9. Međuvalsničkog ugovora.

31. Ovdje još valja reći da se radi o nadstrešnici koja se lako i brzo skine (dakle jednostavno i privremeno rješenje), ako primjerice suvlasnici zgrade suglasno odluče na drugi način riješiti i eventualno možda finacirati iz sredstava pričuve neko drugo adekvatno građevinsko rješenje, koje bi bilo prihvatljivo svima. Međutim, po mišljenju suda, tuženici nisu više mogli godinama čekati takvo rješenje iz već detaljno navedenih razloga.

32. Zaključno, a glede buke kod padanja kiše na nadstrešnicu, tuženici su iskazali spremnost da promjene pleksiglas nadstrešnice nekim drugim materijalom koji će smanjiti buku. Isto tako, razumljiva je i zabrinutost tužitelja za sigurnost od provale i sl., međutim, po mišljenju ovog suda problem vlaženja stana tužitelja i pročelja zgrade u konkretnom slučaju bitniji je i konkretniji od teoretski mogućih provala u stan tužitelja. Isto tako, valja reći da tuženici tijekom postupka ne brane tužiteljima postavljanje klima uređaja na fasadi zgrade (proizlazi da su tužitelji postavili dva klma uređaja), ali ističu da je buka istih daleko veća od buke koja nastaje padanjem kiše na nadstrešnicu.

33. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a. Troškovi su odmjereni prema troškovniku tuženika, a sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, po kojima vrijednost jednog boda iznosi 2,00 eur, a imajući u vidu vrijednost predmeta spora (VPS-10.001,00 kn/1.327,36 eur). Slijedom navedenog, I. i II-tuženicima je za sastav odgovora na tužbu od 25.01.2022. godine priznato 110 bodova (Tbr. 7. toč. 1. OT), za zastupanje na ročištu dan 11.10.2022. godine 27,5 bodova (Tbr. 9. toč. 5. OT), za zastupanje na ročištu dana 24.01.2023. godine 110 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), za zastupanje na ročištu dana 17.05.2023. godine 110 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), za zastupanje na ročištu dana 27.09.2023. godine 110 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), za zastupanje na uviđaju 10.11.2023. godine 110 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), za sastav podneska od 24.05.2024. godine 110 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT), za zastupanje na ročištu dana 6.05.2025. godine 110 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), što ukupno čini 797,50 bodova, a pomnoženo s vrijednosšću jednog boda od 2,00 eura i uvećano za PDV od 25% ukupno iznosi 1.993,75 eura. Kada se ovom iznosu doda trošak građevinskog vještačenja kojega su tuženici platili polovinu od 274,74 eur, dobije se iznos od 2.268,49 eur, a koliko je i dosuđeno tužiteljima pod točkom II. izreke presude.

34. Zatezna kamata na parnični trošak dosuđena je od presuđenja do isplate na temelju čl. 151. st. 3. ZPP-a.

35. Budući da je u cijelosti izgubio ovaj spor, temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a, odbijen je u cijelosti zahtjev I. i II-tužitelja za naknadu parničnog troška.

U Zagrebu, 3. prosinca 2025. godine

Sudac:

Goran Goluža

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu, pismeno u četiri istovjetna primjerka.

DNA:

1. I. i II-tužiteljima po punomoćnici uz rješenje o sudskoj pristojbi na tužbu od 53,09 eur i na presudu 53,09 eur (provjeriti je li plaćeno)

2. I. i II-tuženicima po punomoćniku