Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž-439/24-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinje Tajane Polić, predsjednice vijeća, Brankice Malnar sutkinje izvjestiteljice i Alena Perhata, člana vijeća u pravnoj stvari tužitelja Grada Zagreba (OIB 61817894937) Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, protiv tuženice EM (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], radi iseljenja, rješavajući žalbu tužitelja, izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj 9 Ps-9/2023-12 od 15. prosinca 2023., 3. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
1. Uvažanjem žalbe tužitelja preinačuje se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj 9 Ps-9/2023-12 od 15. prosinca 2023. i sudi:
Nalaže se tuženici IM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iseljenje iz stana u [adresa] upisanog u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižnom odjelu Novi Zagreb kao etažno vlasništvo E-37, trosobni stan oznake F3/I. na I. (prvom) katu objekta, diletacija 1, neto korisne površine 67,15 m2, neodvojivo povezanog s 1,17/100 dijela nekretnine označene kao z.k. č. br. [katastarska čestica], dvorište i stambena zgrada [adresa],12, ukupne površine 4188 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te predaju opisane nekretnine slobodne od osoba i stvari u posjed tužitelju Gradu Zagrebu.
Nalaže se tuženici IM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u visini sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 13,27 eur/99,98 kn i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 26,54 eur/199,96 sa zateznom kamatom tekućom od 15. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sukladno odredbi članka 29. stavak. 2. Zakona o obveznim odnosima, sve to u roku od 15 dana.
2. Nalaže se tuženici da tužitelju nadoknadi troškove žalbenog postupka u iznosu od 53,08 eur u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja, odbijen je i zahtjev za iseljenjem tuženice iz stana u [adresa] upisanog u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižnom odjelu Novi Zagreb kao etažno vlasništvo E-37, trosobni stan oznake F3/I. na I. (prvom) katu objekta, diletacija 1, neto korisne površine 67,15 m2, neodvojivo povezanog s 1,17/100 dijela nekretnine označene kao z.k. č. br. [katastarska čestica], dvorište i stambena zgrada [adresa],12, ukupne površine 4188 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] te predaju opisane nekretnine slobodne od osoba i stvari u posjed tužitelju. Odbijen je i zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 13,27 eur na ime sudske pristojbe na tužbu i 26,54 eur na ime sudske pristojbe na presudu sa zateznom kamatom.
2. Protiv te presude žali se tužitelj Grad Zagreb zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23:dalje -ZPP).
3. U podnesenoj žalbi tvrdi da su je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu postupka iz čl. 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer da je presude nerazumljiva i proturječna i da ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama. Nastavno ističe da je sud prvog stupnja pogrešno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev kroz zaštitu prava na dom jer da je trebao zaštiti ustavno i konvencijsko pravo vlasništva. Tuženica da je provalila u predmetni stan i nije ga dugotrajno faktično koristila jer ga je koristila tek jednu godinu pa da ne postoji dovoljno jaka, stvarna i trajna povezanost. Nastavno tvrdi da socijalni status tuženice temelji tek na tvrdnjama iz njezinog iskaza i da neosnovano zaključuje da tužitelj nije dokazao ekonomsku nužnost iseljenja tuženice iz predmetnog stana jer da je općepoznata činjenica o obvezi grada zbrinjavati građane slabijeg imovnog stanja. Zahtjev tužitelja za iseljenjem da se temelji na zakonu i da je usmjeren na ostvarenje legitimnog cilja.
4. Predlaže uvaženje žalbe.
5. Odgovor na žalbu nije dostavljen.
6. Žalba je osnovana.
7. Prvostupanjski sud je utvrdio:
-da je tužitelj vlasnik predmetne nekretnine i da je tuženica u njezinom posjedu,
-da je osnovan prigovor prava na dom iz čl. 8. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ – „Međunarodni ugovori“ br. 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10 - nadalje: Konvencija), koji je istaknula tužiteljica,
-da tuženica živi u predmetnom stanu oko godinu dana, da ga je opremila jer se u trenutku ulaska u posjed u tom stanu nalazila samo tuš kabina, umivaonik i WC školjka i da plaća režijske troškove za predmetni stan koji glase na njezino ime te da postoji dovoljno jaka stvarna i trajna povezanost između tuženice i predmetne nekretnine, u smislu da se taj stan može smatrati njezinim domom iz članka 8. Konvencije.
-da se tužba odnosi na zaštitu imovinskih prava tužitelja i da je država zakonima preuzela obvezu zaštititi vlasnika te da ima legitimni cilj za podnošenje predmetne tužbe,
- da je tuženica samohrana majka i da živi u predmetnom stanu s mlljt. djetetom koje je staro 5 godina i da ima još dvoje djece, privremeno smještenih u ...(rođenih 2009. i 2012.) , koja bi se mogla vratiti živjeti kod nje da ima riješeno stambeno pitanje i jedno dijete koje živi kod oca, zaposlena je na minimalnu plaću i spada u socijalnu kategoriju građana koja pokušava svoje ekonomsko stanje promijeniti zasnivanjem radnog odnosa dok s druge strane jedinica lokalne samouprave ne dokazuje ekonomsku nužnost iseljenja tuženice zbog čega sud u ovom postupku kroz primjenu testa razmjernosti daje prednost pravu na dom tuženice
8. Sud prvog stupnja kod donošenja pobijane presude nije počinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti i na koje se poziva tuženik.
9. Međutim iz utvrđenih činjenica pogrešno je izveo zaključak o neosnovanosti tužbenog zahtjeva.
10. Naime, u konkretnom predmetu radi se o konkurenciji prava na dom iz čl. 8.1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“- Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10:dalje-Konvencija ) koju je Republika Hrvatska ratificirala 7. studenog 1997.g. ( koja je od tog datuma sastavni dio unutarnjeg poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj snazi je iznad hrvatskih zakona te su je sva državna tijela Republike hrvatske dužna izravno primjenjivati) i prava vlasništva zaštićenog čl. 48. Ustava Republike Hrvatske.
11. Citirana odredba čl. 8. st. 1. Konvencije proklamira da svatko ima pravo na poštivanje doma, te da se sukladno stavku 2. istog javna vlast neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.
12. Za utvrđenje osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučno je prije svega je li predmetna nekretnina dom tuženice.
13. Prvostupanjski je sud iz utvrđenih činjenica izveo je pogrešan zaključak da je ovdje sporna nekretnina dom tužiteljice pa da tužiteljica ostvaruje pravo na zaštitu doma u smislu odredbe čl. 8. Konvencije.
14. Za ocjenu da li se predmetni stan može smatrati domom tuženice, valja ukazati na presude Ustavnog suda RH i Europskog suda za ljudska prava po kojima ta ocjena ovisi o dovoljnim i kontinuiranim vezama s određenim mjestom, misleći pritom na subjektivne veze koje su se razvile.
15. Iz činjeničnog utvrđenja suda prvog stupnja proizlazi da se tuženica uselila u predmetni stan samo godinu dana prije podnošenja tužbe pa valja zaključiti da u tako kratkom razdoblju bespravnog korištenja stana doista nije mogla razviti dovoljne i kontinuirane veze s tom nekretninom na način da bi upravo tu nekretninu smatrala svojim domom. Naprotiv, zasigurno je bila svjesna da joj je to tek privremeni smještaj. To utvrđenje ne dovodi u pitanje ni činjenica da se tuženica uselila u prazan stan u kojemu su se nalazile samo tuš kabina, umivaonik i WC školjka jer iz sadržaja njezinog iskaza ne proizlazi da bi izvršila bilo kakva ulaganja, dok se rabljene stvari kojima ga je opremila bez teškoće mogu iznijeti iz nekretnine. Činjenica da je od grada Zagreba zahtijevala da se regulira njezin status samo opravdava tvrdnju da je bila svjesna da bez odluke vlasnika nema pravo na predmetnoj nekretnini i da tu nekretninu nije smatrala svojim domom.
16. Sukladno predmetnom utvrđenju valjalo je odbiti prigovor tuženice o pravu na dom.
17. Budući da je tužitelj nesporni vlasnik predmetne nekretnine i da se tuženica nalazi u njezinom posjedu bez pravne osnove, primjenom odredbe članka 161. stavak 1. Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96., 68/98., 137/99. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 22/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. – pročišćeni tekst i 94/17. – ispravak pročišćenog teksta: dalje-ZV) valjalo je preinačiti pobijanu presudu, udovoljiti tužbenom zahtjevu i naložiti iseljenju tuženice iz predmetnog stana.
18. Kako je tužitelj kroz žalbenu fazu postupka tužitelj uspio u sporu, primjenom odredbe čl. 154. stavak 1. ZPP-a dosuđeni su mu i troškovi prvostupanjskog postupka u potraživanom iznosu od 39,81 eur koji se odnose na trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu (13,27+26,54).
19. Primjenom odredbe članka 166. stavak 2. ZPP-a tužitelju koji je uspio sa žalbom dosuđen je i potraživani trošak žalbenog postupka u iznosu od 53,08 eur, koji se odnosi na sudsku pristojbu na žalbu.
20. Iz navedenih razloga primjenom odredbe čl. 373. stavak 1. točka 3. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.
U Rijeci 3. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća:
Tajana Polić
