Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-9997/2024
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Mladena Genca, predsjednika vijeća te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Mirjane Laljek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene AŽ, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18. 121/19., 32/20., 42/20 i 114/22.), rješavajući o prigovoru okrivljene AŽ, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Središnjeg ureda, Sektora za mobilne jedinice, Područne jedinice – Službe za mobilne jedinice Split, broj: 196/2024, KLASA: 471-01/24-04/2357, URBROJ: 513-02-1976/33-24-6 od 11. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj 3. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
I Prihvaća se prigovor okrivljene AŽ, kao osnovan, te se preinačuje pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni, na način da se okrivljenoj AŽ, za prekršaj iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Općeg poreznog zakona, činjenično opisanog u izreci prekršajnog naloga, na temelju istog pravnog propisa, a primjenom članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) izriče novčana kazna u iznosu od 600,00 (šesto) eura, koju novčanu kaznu je dužna platiti u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude, a ukoliko u navedenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.
II Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona, okrivljena AŽ, dužna je naknaditi trošak Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u paušalnom iznosu od 20,00 (dvadeset) eura, u roku od 30 (trideset) dana, računajući od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljena AŽ proglašena je krivom zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Općeg poreznog zakona, činjenično opisanog u izreci prekršajnog naloga, te joj je na temelju citirane zakonske odredbe, izrečena novčana kazna u iznosu od 1.320,00 eura.
2. Na temelju članka 76. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz primjenu članka 192. stavka 6. Općeg poreznog zakona fizičkoj osobi i vlasniku obrta AŽ oduzima se imovinska korist ostvarena počinjenjem prekršaja u iznosu od 25,00 eura.
3. Istim prekršajnim nalogom okrivljenica je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 15,00 eura.
4. Protiv prekršajnog naloga okrivljenica je podnijela prigovor zbog odluke o kazni, navodeći u bitnome da iako nema osobito otegotnih okolnosti koji bi upućivale na strožu kaznu, ona je priznala prekršaj i potpuno surađivala s carinskim tijelom. Zato moli primjerenu, osjetno blažu kaznu.
5. Okrivljenica predlaže da se radi razloga navedenih u prigovoru, prigovor prihvati.
6 Prigovor je osnovan.
7. Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. u svezi odredbe članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda prigovora, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sud), utvrdio je da istim nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika niti je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
8. Ispitujući dalje pobijani prekršajni nalog uz ocjenu navoda prigovora kojim okrivljenica ukazuju kako je odmjerena novčana kazna prestroge, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj Sud je utvrdio da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja može postići i blažom novčanom kaznom od one koju je izrekao izdavatelj prekršajnog naloga.
9. Naime, iz obrazloženja odluke o kazni vidljivo je kako je izdavatelj prekršajnog naloga kao olakotne okolnosti cijenio izraženo kajanje za djelo, suradnju u postupku i korektno ponašanje, dok nije utvrdio postojanje otegotnih okolnosti.
10. Uvidom u spis, ovaj Sud također utvrđuje da ne postoje podaci da je okrivljenica ranije bila prekršajno osuđivana. Nadalje, okrivljenica u prigovoru ne osporava počinjenje djela, čime doprinosi brzom i ekonomičnom vođenju postupka. Imajući u vidu sve navedene okolnosti, te posebice vodeći računa kako izrečena novčana kazna mora predstavljati primjerenu društvenu osudu za počinjeno djelo, ovaj Sud je utvrdio da su se u konkretnom slučaju stekli uvjeti za preinaku novčane kazne te je okrivljenici novčanu kaznu za prekršaj opisan u izreci pobijanog prekršajnog naloga, ublažio na iznos novčane kazne 600,00 eura.
11. U tako odmjerenoj novčanoj kazni pravilan su odraz pronašle sve utvrđene olakotne okolnosti na strani okrivljenice, koje s obzirom na okolnosti slučaja gledajući u njihovoj ukupnosti imaju značaj naročito olakotnim, pa ista po mišljenju ovog Suda, odgovara okolnostima konkretnog slučaja i individualizirana je u dovoljnoj mjeri, pri čemu je imajući u vidu vrstu počinitelja, iznos propisane novčane kazne i granice ublažavanja, istu sukladno odredbi članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, odmjerio ispod zakonom propisanog minimuma, držeći da će se ovakvom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja i na okrivljenicu djelovati na način da ubuduće ne čini ovakve ili slične prekršaje, odnosno da će se postići kako opća tako i poseban svrha izricanja prekršajnih sankcija, dakle, svrha specijalne i generalne prevencije.
12. Svakako treba naglasiti da je prema odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona propisano da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne. Stoga, ako okrivljenica u roku koji je određen za plaćanje, plati dvije trećine izrečene novčane kazne, računajući od dana primitka ove drugostupanjske presude, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom.
13. Odluka o paušalnom iznosu troškova postupka po prigovoru temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za okrivljenicu određena u okviru raspona koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.), bliže minimalno propisanom iznosu, imajući u vidu manju složenost i kraće trajanje postupka.
14. Slijedom iznesenog, presuđeno je kao u izreci.
Ova presuda je pravomoćna.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Mirjana Laljek, v.r.
Mladen Genc, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Središnjem uredu, Sektoru za mobilne jedinice, Područnoj jedinici – Službi za mobilne jedinice Split, u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljenicu i ovlaštenog tužitelja.
