Republika Hrvatska
Općinski sud u Sesvetama
Stalna služba u Vrbovcu
Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 22
Poslovni broj P-284/2021-37
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, sudac toga suda Ljiljana Košić, kao sudac pojedinac, u pravnoj stvari tužiteljice MV (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po punomoćnici Andreji Kušec Kovačević, odvjetnici iz Vrbovca protiv tuženika Grada Vrbovca (OIB: 44465794587) iz Vrbovca, Trg Petra Zrinskog 9, zastupanog po punomoćnici MVK, zaposlenici tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon zaključene glavne, javne i neposredne rasprave dana 14. listopada 2025. u prisutnosti tužiteljice osobno i njezine punomoćnice te punomoćnice tuženika, dana 3. prosinca 2025. donio, objavio i
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
''1. Utvrđuje se da je tužiteljica TV (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] dosjelošću stekla pravo vlasništva na:
NEKRETNINI:
Upisanoj u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k.o. Vrbovec 1 i to:
- kč. br. [katastarska čestica], dvorište [adresa] od 994 m2
što joj je tuženik Grad Vrbovec (OIB: 44465794587) iz Vrbovca, Trg Petra Zrinskog 9, dužan priznati te temeljem ove presude trpjeti upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama sa imena tuženika u cijelosti na ime i vlasništvo tužiteljice u cijelosti.
2. Ovlašćuje se tužiteljica da temeljem ove presude u zemljišnim knjigama zatraži i ishodi upis prava vlasništva sukladno točki I. ove presude.'', kao neosnovan.
II
Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.928,19 eura, kao s neosnovanim.
Obrazloženje
1. Tužiteljica MV je dana 14. lipnja 2021. podnijela tužbu protiv tuženika Grada Vrbovca radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini pobliže označenoj u izreci ove presude.
2. Tužiteljica u tužbi navodi da je predmetna nekretnina u posjedu njezine obitelji preko 50 godina, konkretno od 1962. kada ju je njezin pokojni otac IV kupio od tadašnjih izvanknjižnih vlasnika. Radilo se o jedinstvenom posjedu koji je obuhvaćao sada zasebne susjedne čestice, ali i posjede s druge strane ulice Tituša Brezovačkog. Za potrebe izgradnje stambenog naselja tadašnja Stambena zadruga Vrbovec nacionalizirala je veliki dio navedenog posjeda, a nakon toga formirana je i sama ulica. Predmetna čestica, međutim, nikada nije izašla iz posjeda obitelji tužiteljice. Na predmetnoj nekretnini kroz proteklo razdoblje bio je voćnjak, od kojeg danas postoje još dvije šljive te je kasnije na toj istoj nekretnini tužiteljica imala vrt. Devedesetih godina prošlog stoljeća obitelj tužiteljice je navoženjem zemlje nivelirala nekretninu s cestom obzirom da je cesta bila na višem nivou.
3. Tužiteljica u tužbi nadalje navodi da je predmetna nekretnina prije nove izmjere nosila oznaku kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te kako je ista ta nekretnina formalno bila upisana kao posjed Stambene zadruge, tužiteljica i njezin tadašnji suprug KV istu su česticu otkupili. O tome tužiteljica ima priznanicu na iznos od 24.775,10 dinara koji iznos je uplaćen 15. siječnja 1990. na račun Stambene zadruge Vrbovec, a iz priznanice jasno proizlazi da se radilo o uplati gradilišta kč. br. [katastarska čestica] JUG III-prsten. Navela je i to kako se ne sjeća je li to bio ukupan iznos koji je plaćen za predmetnu česticu, odnosno je li prije toga obavljala i neka druga plaćanja. Ne sjeća se također niti je li prilikom uplate iznosa od 24.775,10 dinara sklapan ugovor o kupoprodaji ili koji drugi pravni posao, niti je uspjela ući u trag dokumentaciji tadašnje Stambene zadruge. Tužiteljica je nadalje navela kako je 21. lipnja 2001. sklopila Sporazum o diobi imovine stečene u braku sa svojim bivšim suprugom KV te je tim Sporazumom dogovoreno da predmetna čestica pripadne u vlasništvo tužiteljici.
4. Tužiteljica u tužbi navodi da je prilikom nove izmjere dana 3. rujna 2012. predmetna nekretnina označena kao kč. br. [katastarska čestica] k.o. Vrbovec 1 i činila je jedinstvenu cjelinu sa nekretninom na kojoj tužiteljica ima obiteljsku kuću. Uviđajem na terenu 1. listopada 2012. tuženik Grad Vrbovec je označio međašne točke s kojima se tužiteljica nije složila te je evidentiran spor. Dana 3. prosinca 2014. dopunom terenskom uviđaju evidentirana je parcelacija predmetne nekretnine na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k.o. Vrbovec 1 pri čemu je navedeno da će se stranka MV izjasniti na javnom izlaganju, no tužiteljica nije bila ponovno pozvana na javno izlaganje, a parcelacija je provedena.
5. Tužiteljica dakle, tvrdi da je dosjelošću stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine pa je tužbu podnijela temeljem odredaba čl. 159. i čl. 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/69, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZVDSP).
6. U odgovoru na tužbu i tijekom cijeloga postupka tuženik Grad Vrbovec se protivio tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da je tuženik vlasnik nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k.o. Vrbovec 1 i to kč. br. [katastarska čestica], dvorište od 994 m2 te da je ista nekretnina bila identična nekadašnjim nekretninama koje su nosile oznaku 1840/35-1, oranica Kipišće i 1840/46-1, oranica Kipišće koje su bile upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Temeljem Odluke Gradskog poglavarstva Grada Vrbovca od 12. listopada 2006. kč. br. [katastarska čestica]-1 i kč. br. [katastarska čestica]- 1 upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bile su upisane sa društvenog vlasništva u vlasništvo tuženika Grada Vrbovca. Navedenom upisu vlasništva tuženika prethodio je postupak eksproprijacije, koji je temeljem prijedloga tadašnje Općine Vrbovec od 23. kolovoza 1978. zabilježen na nekadašnjoj kč. br. [katastarska čestica] iz koje je je nastala kč. br. [katastarska čestica]-1 upisne u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Istim prijedlogom zabilježen je postupak eksproprijacije i na kč. br. [katastarska čestica]-1 upisanoj u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Do postupka eksproprijacije kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila je u vlasništvu IV, a kč. br. [katastarska čestica]-1 k. o. [katastarska općina] bila je u vlasništvu DV i VV. Skupština općine Vrbovec donijela je Odluku o prenošenju zemljišta u k. o. [katastarska općina] u društveno vlasništvo 18. lipnja 1982. kojom je Skupština općine Vrbovec preuzela u društveno vlasništvo u svrhu izgradnje stambenog [adresa] u [adresa] zemljište upisano u k. o. [katastarska općina] između ostalih i kč. br. [katastarska čestica]-1 upisanu u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] i kč. br. [katastarska čestica]-1 upisanu u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška]. Društeveno vlasništvo na navedenim česticama upisano je u zemljišnoj knjizi 18. listopada 1982 temeljem Odluke Skupštine općine [adresa] od 18. lipnja 1982. broj Ol-389/1-82 i to sa vlasništva IV za kč. br. [katastarska čestica]-1 k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica]-1 k. o. [katastarska općina] sa vlasništva OV i VV. Sukladno tada važećem Zakonu o eksproprijaciji prijašnji vlasnici trebali su dobiti i odgovarajuću naknadu.
7. U odgovoru na tužbu tuženik nadalje navodi da je u Narodnim novinama broj 25/2008 objavljena Odluka Državne geodetske uprave o katastarskoj izmjeri na području Grada Vrbovca za dijelove katastarskih općina [katastarska općina] i Luka u svrhu izrade katastra nekretnina i obnove zemljišne knjige na području Grada Vrbovca. U tu svrhu prevedeno je izlaganje podataka za novonastalu kč. br. [katastarska čestica] k.o. Vrbovec 1. Na izlaganju za kč. br. [katastarska čestica] k.o. Vrbovec 1 tuženik Grad Vrbovec nije bio suglasan sa izmjerenim stanjem za kč. br [katastarska čestica] te je uložio prigovor broj 103 dana 3. rujna 2012. i zahtijevao uspostavu međa sa MV. Tuženik je na uviđaju dana 1. listopada 2012. na terenu označio međašne točke koje su odgovarale starim kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje su odgovarale dijelu nove kč. br. [katastarska čestica] k.o. Vrbovec 1. Tužiteljica MV nije se slagala s pokazanim međašnim točkama te je na terenu evidentiran spor. Društvo Geodezija d.o.o. izradila je Dopunu terenskom izvješću po prigovoru broj 103 kojim je utvrđeno da se označe međašne točke koje kč. br. [katastarska čestica] dijele na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica]. Utvrđeno je i to da je tuženik Grad Vrbovec odlučio pomaknuti među kč. br. [katastarska čestica] jedan metar od objekta na kč. br. [katastarska čestica]. Tužiteljica nije nikada prigovorila označenoj novonastaloj međi, niti je sporila vlasništvo tužitelja na novonastaloj kč. br. [katastarska čestica] k.o. Vrbovec 1 tijekom postupka nove izmjere.
8. Odlučujući o osnovanosti tužbenoga zahtjeva sud je izvršio uvid tužbu (list 1-3), izvadak iz BZP-a (list 5), povijest promjena na katastarskim česticama (list 8-9), priznanicu (list 10), kopiju katastarskoj plana (list 11), izvod iz katastarskog plana (list 12), izvod iz popisnog stanja (list 13-15), zapisnik s uviđaja na terenu od 1. listopada 2012. (list 16-17), zapisnik od 29. rujna 2015. (list 18-21), sporazum o diobi imovine stečene u braku (list 22-23), odgovor na tužbu (list 26-28), popisni i vlasnički list (list 32-62), Odluku Gradskog poglavarstva Grada [adresa] (list 63-66), prigovor na izmjerno stanje (list 71-72), prijavni list za potrebe javnog izlaganja (list 73-79), Odluku državne geodetske uprave (list 80), račun za održavanje (list 81), dokumentacija iz spisa Z-2220/2011 (list 91-143), iskaz svjedoka UV (list 154), iskaz svjedoka PV (list 155), nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka Željka Bešana (list 178-180), iskaz svjedoka NV (list 186), iskaz svjedoka BV (list 187-188), iskaz svjedoka EV (list 188-189), iskaz svjedoka JV (list 195-196), iskaz svjedoka HV (list 196), iskaz svjedoka ĆV (list 198-199), iskaz svjedoka ŠV (list 199- 200), iskaz tužiteljice kao stranke (list 209-210), iskaz z.z. tuženika kao stranke (list 211-212), iskaz svjedoka KV (list 212-213) i iskaz svjedoka CV (list 213-214).
9. Nakon ocjene svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 57/11, 55/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) ovaj sud nalazi da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.
10. Budući da je dosjelost stjecanje prava vlasništva na temelju posjedovanja stvari, u konkretnom slučaju nekretnine, kroz zakonom određeno vrijeme da bi tužiteljica stekla pravo vlasništva dosjelošću trebala je u ovom postupku dokazati da je u posjedu predmetne nekretnine i to kao samostalni posjednik, odnosno trebala je dokazati da je nekretninu za koju traži utvrđenje prava vlasništva u ovom postupku posjedovala kao njezin vlasnik kroz određeno vremensko razdoblje i da je cijelo vrijeme bila pošteni posjednik.
11. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je predmetna nekretnina u posjedu njezine obitelji preko 50 godina, konkretno od 1962. kada ju je njezin pokojni otac IV kupio od tadašnjih izvanknjižnih vlasnika. Radilo se o jedinstvenom posjedu koji je obuhvaćao sada zasebne susjedne čestice, ali i posjede s druge strane ulice Tituša Brezovačkog. Za potrebe izgradnje stambenog naselja tadašnja Stambena zadruga Vrbovec nacionalizirala je veliki dio navedenog posjeda, a nakon toga formirana je i sama ulica. Predmetna čestica, naime, nikada nije izašla iz posjeda obitelji tužiteljice. Na predmetnoj nekretnini kroz proteklo razdoblje bio je voćnjak, od kojeg danas postoje još dvije šljive te je kasnije na toj istoj nekretnini tužiteljica imala vrt.
12. Obzirom da tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je nekretnina u posjedu njezine obitelji još od 60-ih godina prošloga stoljeća na konkretni slučaj primjenjuju se odredbe Austrijskog Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) te odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj: 53/91, 91/92 i 77/92, dalje ZOVO).
13. Odredbom čl. 388. st. 2. ZVDSP propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu navedenog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.
14. Pri ocjeni postojanja pretpostavki za stjecanje vlasništva dosjelošću tužiteljice primjenjuju se odredbe Općeg građanskog zakonika (u daljnjem tekstu: OGZ) koji se primjenjivao kao pravno pravilo temeljem Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list SFRJ", broj 86/46) sve do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91 – dalje: ZOVO).
15. Prema pravnim pravilima OGZ (sukladno Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda br. 6/60 od 4. travnja 1960.) za stjecanje prava vlasništva po osnovi dosjelosti nepokretnih stvari potrebno je trajanje posjeda od dvadeset godina, i to bez obzira je li posjed zakonit ili ne, ali uz pretpostavku da je pošten (s time da se poštenje predmnijeva – čl. 328. OGZ). Nadalje, sukladno odredbi čl. 1493. OGZ vrijeme prednikova posjeda uračunava se u trajanje posjeda slijednika. Poštenim posjednikom smatra se osoba koja opravdano vjeruje da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno onaj tko ne zna ili prema okolnostima ne mora znati da stvar koju posjeduje nije njegova (čl. 326. OGZ).
16. Odredbom paragrafa 1452. OGZ propisano je da ako se zastarjelo pravo uslijed zakonitog posjeda prenosi u isto vrijeme na koga drugoga, zove se pravo dosjeđeno, a način taj stečenja zove se dosjelost.
17. Odredbom paragrafa 1460. OGZ propisano je da osoba koja steče kroz dosjelost mora doista posjedovati rečenu stvar ili pravo, a uz to posjed mora biti zakonit, pošten i istinit te treba trajati kroz cijelo vrijeme zakonom određeno.
18. U paragrafu 1461. OGZ propisano je da je zakonit i dovoljan za dosjelost svaki posjed utemeljen na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost, da je ova pristojala prodavaocu. Takvi su naslovi zapis, darovanje, zajam, kupovanje i prodaja, promjena i isplata.
19. U paragrafu 1463. OGZ propisano je da posjed mora biti pošten, dok je u paragrafu 326. OGZ propisano da je pošteni posjednik onaj posjednik koji drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je stvar koju posjeduje njegova.
20. Odredbom paragrafa 32. OGZ propisano je da poštenje ili nepoštenje posjeda presuđuje sudac u slučaju pravne raspre. Propisano je i to da se u dvojbi uzima da je posjed pošten.
21. U paragrafu 1464. OGZ propisano je da posjed mora biti istinit, dok je u odredbi paragrafa 345. OGZ propisano da je neistinit onaj posjed u koji se ušlo silom, potajno s lukavstvom ili molbom. Istinit posjed je dakle onaj posjed koji nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja.
22. U paragrafu 1468. OGZ propisano je, između ostaloga, da se dosjelost nepokretne stvari koja nije uknjižena na onoga koji doista posjeduje završava poslije 30 godina.
23. Kako je 1. rujna 1980. stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima za vrijeme od 1. rujna 1980. pa nadalje primjenjuju se odredbe toga Zakona.
24. Odredbom čl. 28 stavak 2. ZOVO propisano je da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 10 godina. Nadalje, prema odredbama ZOVO posjed mora biti savjestan, a savjesnost je propisana u odredbi čl. 72 ZOVO. Savjesnost posjeda se pretpostavlja, a nesavjesnost treba dokazati (nije dovoljno samo poricanje savjesnosti posjeda).
25. Uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama (list 8) utvrđeno je da se nekretnina koja nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica] k.o. Vrbovec 1 nalazi upisana u Posjedovnom listu broj 4924 na vlasnika Grad Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 9 od nove izmjere. Nadalje je utvrđeno da se u vrijeme avio-snimanja 1978. nekretnina vodila pod brojem kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u Posjedovnom listu broj 802 na posjednika ŽV iz [adresa]. godine temeljem prijavnoga lista nekretnina se otpisala iz Posjedovnog lista 802 sa posjednika ŽV i upisala u Posjedovni list 1286 na posjednika Skupštinu Općine Vrbovec. Navedenim parcelacijskim elaboratom provedeno je cijepanje kč. br. [katastarska čestica] na kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica]. godine nekretnina koja nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica] otpisana je iz Posjedovnog lista 1286 sa posjednika Skupštine Općine Vrbovec i upisana u Posjedovni list broj 1290 na Stambenu zadrugu ''PIK Vrbovec''.
26. Uvidom u Odluku o prenošenju zemljišta u k. o. [katastarska općina] u društveno vlasništvo od 18. lipnja 1982. (list 64-66) utvrđeno je da je Skupština Općine Vrbovec preuzela u društveno vlasništvo u svrhu izgradnje stambenog [adresa] u [adresa], između ostaloga, i zemljište upisano u k. o. [katastarska općina], a koje nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica]-1 i kč. br. [katastarska čestica]-1, od kojih nekretnina je kasnije nastala nekretnina koja nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica]. Pod točkom II. navedene Odluke navedeno je kako pravo vlasništva na nekretninama koje su preuzete u društveno vlasništvo prestaje danom stupanja na snagu Odluke, a dosadašnjim vlasnicima, odnosno suvlasnicima ostavlja se pravo korištenja na zemljištu koje je oduzeto do donošenja Rješenje od strane Skupštine Općine Vrbovec.
27. Uvidom u Rješenje od 23. prosinca 1988. (list 132-133) utvrđeno je da je tim rješenjem oduzeto od daljnjeg korištenja pravo korištenja ĆV, FV i IV građevinskog neizgrađenog zemljišta u k. o. [katastarska općina] radi privođenja namjeni određenoj Provedbenim urbanističkim planom za JUG III nekretnine kč. br. [katastarska čestica]-1 i kč. br. [katastarska čestica]-1, od kojih nekretnina je nastala nekretnina koja je predmet ovoga postupka i nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica]. U navedenom Rješenju je navedeno kako će se naknada za oduzeto zemljište odrediti u posebnom postupku, a ostala prava bivših vlasnika rješavati će se u posebnom postupku prema zahtjevima bivših vlasnika, odnosno korisnika građevinskog neizgrađenog zemljišta. Nakon pravomoćnosti toga rješenja izvršena je uknjižba prava korištenja na oduzetim nekretninama u korist Skupštine Općine Vrbovec u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Vrbovcu (list 107).
28. Dana 24. listopada 2023. proveden je dokaz geodetskim vještačenjem radi identifikacije nekretnine na licu mjesta od strane mjerničkog vještaka i to nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k.o. Vrbovec 1 i to kč. br. [katastarska čestica], dvorište [adresa] od 994 m2.
29. Iz nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka Željka Legina (list 178-180) proizlazi da je nekretninu koju mu je tužiteljica MV pokazala identificirao kao kč. br. [katastarska čestica] upisanu u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k.o. Vrbovec 1 koja je u vlasništvu Grada Vrbovca iz [adresa]. Nadalje je naveo da je sporna čestica na skici lica mjesta (list 180) označena slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A.
30. Iz iskaza svjedoka ČV (list 154-155) proizlazi da je nekretnina koja je predmet ovog postupka, a nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica] u naravi dvorište. Poznato mu je da tu česticu od kada on pamti uživa tužiteljica MV i njezini pravni prednici, točnije njezin otac koji se prezivao IV, a nekretnina se nalazi iza kuće u kojoj stanuje tužiteljica te se proteže sve do Ulice Tituša Brezovačkog. Njemu je poznato da je na tom dijelu nekada bio zasađen voćnjak i vrt, a što se danas tamo nalazi nije mogao decidirano odgovoriti jer već dugo nije bio u dvorištu tužiteljice. Njegova kuća nalazi se preko puta kuće tužiteljice MV. Nema saznanja da bi nekada netko smetao tužiteljicu i njezine pravne prednike u mirnom posjedovanju te nekretnine, a koliko mu je poznato tako je i danas jer nikoga drugoga nije vidio na tom dijelu. Nikada nije vidio nikoga iz Grada Vrbovca, odnosno iz tijela državne vlasti bilo da bi na toj zemlji nešto radili ili samo dolazili. Proizlazi nadalje da mu je poznato da je prilikom planiranja i izgradnje naselja Jug vršena parcelacija određenih nekretnina na tom dijelu te su neke nekretnine oduzimane vlasnicima radi izgradnje stambenih objekata. Koliko se sjeća i nekretnina u vlasništvu tužiteljice bila je parcelirana te je dio nekretnine koji se nalazi od [adresa] do Ulice Tita Brezovačkog ostao u vlasništvu tužiteljice, a dio je koji je presjekla Ulica Tite Brezovačkog im je najvjerojatnije oduzet radi izgradnje stambenih objekata.
31. Iz iskaza svjedoka PV (list 155) proizlazi da nekretninu koju tužiteljica želi prenijeti na sebe, a nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica] oduvijek uživa tužiteljica, a prije ju je uživao njezin otac IV. Koliko je njoj poznato nikada nitko osim tužiteljice i članova njezine obitelji nije uživao tu nekretninu niti je ikada ikoga od predstavnika Grada ili države vidjela na toj zemlji. Zna da su tužiteljica i njezina obitelj na tom dijelu imali vrt, te su redovito kosili travu na tom dijelu. Proizlazi nadalje da ona zna da je tužiteljica kada se razboljela plaćala ljude koji su kosili taj dio nekretnine. Ovo joj je poznato budući živi u neposrednom susjedstvu tužiteljice, odnosno dijeli ih samo jedna kuća tako da joj je sve to poznato. Nadalje je navela kako ima saznanja da se ta nekretnina koja nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica] protezala i na dio na kojemu je danas sagrađeno naselje Jug odnosno Ulica Tite Brezovačkog, odnosno zna da je ta nekretnina bila je duža te je jedan dio išao preko ceste ĐV koja je tu nekretninu presjekla. Dio nekretnine koji se nastavlja na dvorište tužiteljice i zajedno sa dvorištem i novom i starom kućom, koje su sagrađene na zemlji tužiteljice, čini jednu gospodarsku cjelinu te je oduvijek je bio u vlasništvu i posjedu tužiteljice i članova njezine obitelji. Koje godine točno je dio te nekretnine oduzet za potrebe izgradnje stambenog naselja Jug njoj nije poznato.
32. Iz iskaza svjedoka NV (list 186) proizlazi da ona zna da nekretninu koja nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica] i koja je na skici lica mjesta, koja se nalazi na str 180 sudskoga spisa, omeđena crvenom bojom oduvijek uživa tužiteljica MV i njezini pravni prednici. Ona je u neposredno susjedstvo tužiteljice došla 1985. i već tada je ta zemlja bila u posjedu tužiteljice. Nadalje proizlazi da tužiteljicu poznaje prije 1985. te zna da je tu zemlju prije nje uživao njezin otac. Koliko je njoj poznato nikada nitko tužiteljici nije osporavao pravo na posjed i vlasništvo te nekretnine do unatrag dvije godine kada joj se tužiteljica osobno požalila da su ju iz Grada upozorili da više ne smije kositi tu zemlju. Na toj nekretnini nalazi se trava te je tu travu godinama održavala tužiteljica i članovi njezine obitelji na način da su istu kosili i čistili jer je ta nekretnina oduvijek prekrivena travom te na tom dijelu nije bilo ništa sagrađeno. Nadalje je navela da se sjeća se da je na tu nekretninu tužiteljica navažala zemlju nakon što je napravljena cesta u Ulici Tite Brezovačkog kako bi se podigla razina te nekretnine do razine ceste. Prije dvije do tri godine vidjela je zaposlenike Komunalca Vrbovec nekoliko puta da kose tu travu, a nakon toga je to opet počela održavati tužiteljica te više nikoga od strane Komunalca ili Grada nije tamo vidjela. Svjedok je nadalje navela da ne zna na koji način je tužiteljica, odnosno njezin pravni prednik stekao tu zemlju. Znam samo da od kada ona pamti oni tu zemlju uživaju.
33. Iz iskaza svjedoka BV (list 187-188) proizlazi da je on zaposlenik Grada Vrbovca preko 30 godina i poznata mu je cjelokupna pravna situacija oko te zemlje i zna da je ta nekretnina koja nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu Grada Vrbovca od kada on pamti. Još prije 20 godina bilo je odlučeno da se ta nekretnina proda. U to vrijeme ta nekretnina imala je dva broja, a broj koji sad ima, odnosno oznaku kč. br. [katastarska čestica], dobila je u postupku obnove zemljišne knjige 2008. Da bi se ta nekretnina mogla prodati bilo je potrebno pribaviti svu važnu dokumentaciju i dozvole. Sjeća se da su pribavljali dokumentaciju je li za tu nekretninu donesene rješenje o povratu, je li nekada nekome oduzeta, a sve da bi imali čistu situaciju da bi mogli realizirati prodaju. Nakon pribave dokumentacije koja je bila potrebna i pribave mišljenja Županijskog državnog odvjetništva, imovinsko pravnog odjela te pozitivne odluke Gradskog Vijeća Grada Vrbovca krenulo se u prodaju. Nekretnina se međutim nije uspjela prodati jer nisu željeli prodati tu zemlju ispod cijene. Svjedok je naveo kako je prije početka prodaje predmetne nekretnine od strane ovlaštenog procjenitelja izvršena procjena nekretnine kako bi se utvrdila njezina tržišna cijena. Cijelo to vrijeme nikada nitko nije Gradu osporavao vlasništvo na tu zemlju niti je prema njegovom saznanju netko na tu zemlju polagao prava. Kada je krenula izmjera zemljišta 2008. radi provođenja postupka Obnove zemljišne knjige za k.o. Vrbovec 1 tužiteljica MV cijelu tu nekretninu označila je kao svoju i spojila ju s kč. br. [katastarska čestica]. Nakon što su u Gradu vidjeli kako je ta nekretnina označena i kako su ju ljudi koji su radili na terenu snimili Grad je uložio prigovor, koji prigovor je usvojen u postupku provođenja Obnove zemljišne knjige. Cijelo to vrijeme u Gradu Vrbovcu su raspolagali izvatkom iz zemljišne knjige iz kojega je vidljivo da je Grad vlasnik te nekretnine. Na dijelu te nekretnine koja nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica] sagrađen jedan dio objekta, dok se drugi nalazi na kč. br. [katastarska čestica], koji je u vlasništvu tužiteljice MV. Nakon što su se konzultirali sa tadašnjim voditeljem Ureda za Katastar Vrbovec što da učine sa objektom koji se dijelom nalazi na njihovoj nekretnini, saznali su da se po tada važećim zakonima nije se smjelo rušiti objekt koji je sagrađen, već je trebalo taj objekt, odnosno dio nekretnine na kojoj je objekt sagrađen pripisati nekretnini na kojoj je sagrađen ostatak objekta. Iz tog razloga su dio te nekretnine u vlasništvu Grada ''prepustili'' tužiteljici MV tako da je na toj njihovoj čestici na jednom dijelu tzv. ''zub'' što je vidljivo na skici lica mjesta iz lista 180 spisa, te je taj dio njihove nekretnine postao sastavni dio kč. br. [katastarska čestica]. Sve to napravljeno je u postupku Obnove zemljišne knjige te je tako i ucrtano u Katastru. Svjedok je nadalje naveo da mu nije poznato da bi tužiteljica ili njezini pravni prednici tu nekretninu od nekoga kupili. Ta nekretnina nekada je bila u vlasništvu Stambene zadruge Vrbovec, a nakon što je Stambena zadruga otišla u stečaj nekretnina je prešla na upravljanje Stambeno komunalnom gospodarstvu, a nakon toga u vlasništvo Grada Vrbovca sukladno važećim zakonskim propisima. Nadalje proizlazi da od kada on pamti ta nekretnina je u vlasništvu Grada, a ne MV.
34. Iz iskaza svjedoka EV (list 188-189) proizlazi da nekretnina koja nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica], a označena je crvenom bojom na skici lica mjesta koja se nalazi na listu 180 spisa, od kada ona pamti uživa tužiteljica MV. Ovo joj je poznato budući ona ima frizerski salon u objektu koji je u vlasništvu tužiteljice već 20 godina. Nekretnina koja je predmet ovog postupka nalazi se iza nekretnine na kojoj je sagrađen objekt u kojem ona imam frizerski salon tako da zna o kojoj se zemlji radi. Svjedok navodi da je u dvorištu tužiteljice znala popiti kavu i pojesti gablec, a ta zemlja je iza dvorišta tako da znam da je travu tamo kosila tužiteljica ili osobe koje je tužiteljica angažirala. Nikada nije vidjela nekoga iz Komunalca Vrbovec da kosi travu na toj nekretnini, niti joj je poznato da bi netko osporavao vlasništvo ili posjed tužiteljici na toj zemlji do unatrag jedne do dvije godine kada joj je tužiteljica rekla da joj je Grad Vrbovec uzeo to zemljište te da ga ona više ne smije kositi. Svjedok nadalje navodi da se sjeća da je tužiteljica na tu nekretninu navozila zemlju i nešto uređivala.
35. Iz iskaza svjedoka JV (list 195-196) proizlazi da je nekretninu koja nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica] i nalazi se označena crvenom bojom na skici lica mjesta (list 180 spisa) prije više od 50 godina kupio otac tužiteljice IV i od tada je ta nekretnina u posjedu tužiteljice. Zna da je otac tužiteljice kupio dvije parcele koje se protežu od [adresa] pa do Ulice Tite Brezovačkog. Nadalje proizlazi da su na dijelu do [adresa] sagrađene dvije kuće koje je sagradio otac tužiteljice i u jednoj sada živi tužiteljica MV, a druga je vlasništvo njezine sestre LV. Što se tiče spornog dijela koji se proteže do Ulice Tite Brezovačkog svjedok navodi da zna da je na tom dijelu već dugo godina trava. Iz pričanja tužiteljice zna da je tu travu kosila ona, a kada tužiteljica zbog zdravstvenih razloga nije mogla sama kositi plaćala je radnike koji su to kosili. Svjedok je naveo da on nije vidio niti tužiteljicu, niti radnike da kose tu travu, a nije vidio niti zaposlenike Komunalca Vrbovec jer on živi u [adresa]. Svjedok navodi da on zna da je nekretnina koja sada nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica] nastala iz nekretnine koju je nekada kupio otac tužiteljice. Poznato mu je također da je tu nekretninu otac tužiteljice prodao Gradu Vrbovcu prije više od 40 godina. Bilo je tu u vrijeme kada se radila cesta u Ulici Tite Brezovačkog te je Grad otkupljivao zemlju od ljudi za izgradnju ceste kao i zemljište uz cestu. Zemlju uz cestu Gradu nije prodao samo otac tužiteljice, već su to činili i drugi ljudi koji su imali zemljišta uz cestu Ulice Tite Brezovačkog. Svjedok nadalje navodi da mu je poznato da su ljudi nastavili kositi te nekretnine i nakon što su ih prodali Gradu pa tako pretpostavlja i tužiteljica.
36. Iz iskaza svjedoka HV (list 196) proizlazi da joj je poznato da je nekretnina koja nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužiteljice MV. To joj je poznato zato što je od 1993. pa do 2002. živjela u staroj kući koja se nalazila u dvorištu u kojemu se nalazi kuća tužiteljice. Nadalje je navela da joj je poznato da je ta stara kuća nakon što se ja udala i od tamo odselila srušena, te je tužiteljica na tom dijelu nešto drugo sagradila. Svjedok je nadalje navela da je zajedno sa majkom i bratom živjela kod tužiteljice te da su na dijelu nekretnine koji joj je sud pokazao, a na skici je označen crvenom bojom, radili vrt, brali šljive, kosili travu tako da je ona cijelo vrijeme smatrala da je to zemlja od tužiteljice. Nadalje proizlazi da je prijašnjih godina znala vidjeti žensku osobu da kosi travu na tom dijelu, a tužiteljica joj je rekla kako je ona angažirala tu osobu da kosi travu u vrijeme kada ona to zbog svojeg zdravstvenog stanja nije mogla. Nije joj poznato je li netko tu zemlju kupovao ili prodavao. Ono što ona zna je da njoj tužiteljica nije dala do znanja da bi netko njoj osporavao da je ta zemlja njezina.
37. Iz iskaza svjedoka ĆV (list 198-199) proizlazi da je ona sestra tužiteljice te da zna da je nekretninu koja nosi oznaku kčbr. [katastarska čestica] prije puno godina kupio njezin otac IV. Zna također da im je Grad tu zemlju u nekom trenutku oduzeo kao što je oduzeo i drugim ljudima. Svjedok navodi da ona ne zna jesu li iz Grada nešto platili njezinom ocu za to gradilište jer joj otac to nije rekao. Na nekretnini koja nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica] ništa se nije promijenilo nakon što je Grad tu zemlju oduzeo, već je njezina sestra i dalje kosila travu na toj zemlji, a kada ona nije mogla angažirala je nekoga tko je to kosio. Na tom dijelu njezina sestra imala je voćnjak i vrt te je Grad tu zemlju oduzeo sa svim tim. Ne zna tko je porušio voćke koje su se nalazile na tom dijelu.
38. Iz iskaza svjedoka ŠV (list 199-200) proizlazi da je ona zaposlena u Komunalcu Vrbovec od 2014. i da ona zna da je nekretnina koja nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica] prije nekoliko godina došla Komunalcu Vrbovec na odražavanje u godišnjem troškovniku. Predmetna nekretnina spada u zonu 2 te se kosi prema potrebi. Zna također da je na rub te nekretnine postavljen koš za smeće koji se također nalazi u godišnjem troškovniku. Nadalje je navela da zna da nekretnina u zemljišnim knjigama stoji u vlasništvu Grada Vrbovca, a kako je Grad stekao tu nekretninu njoj nije poznato. Kao zaposlenici Komunalca Vrbovec poznato joj je kako je ta nekretnina na redovitom održavanju unazad par godina, a prije bi djelatnici Komunalca tamo kosili samo kada bi ih iz Grada nazvali i rekli da to treba pokositi.
39. Iz iskaza svjedoka KV kao stranke (list 212-213) proizlazi da je on bio u braku sa tužiteljicom od 1972. do 2000. godine. U razdoblju od 1983. pa do 2000. živjeli su u [adresa] na adresi [adresa]. doselili su se iz [adresa] i već je nekretnina kč. br. [katastarska čestica] bila u vlasništvu njegovog tasta IV i ostala je cijelo vrijeme u njihovom vlasništvu i posjedu sve do 2000. do kada je on bio tamo. Nikada nitko na tu nekretninu nije polagao neka prava niti je tražio od njih da ju ne uživaju. Svjedok navodi da mu nije poznato kako je ta nekretnina prešla na Grad Vrbovec i iz kojeg razloga Grad Vrbovec polaže pravo na tu zemlju kada je to oduvijek bilo njihovo. Svjedok navodi da su na toj nekretnini po cijeloj njezinoj dužini sve do međe sa Ulicom Tite Brezovačkog imali posađen vrt i voćke. Proizlazi nadalje da nakon razvoda braka sa tužiteljicom on na tu zemlju nije polagao nikakva prava, već ju je ostavio bivšoj supruzi i djeci. U razdoblju od 2000. do danas on nema neposrednih saznanja o tome što se sa tom zemljom događalo, ali zna da je tužiteljica tu zemlju kosila cijelo vrijeme. Svjedok je naveo da mu je ostalo u sjećanju da je nakon njihovog dolaska iz [adresa] u [adresa] tužiteljica išla negdje i platila za tu zemlju, ali on ne znam kuda je išla. Sjeća se samo da mu je bilo čudno zašto mora nešto plaćati jer je to bila njihova zemlja koju su oni održavali i uživali.
40. Iz iskaza svjedoka CV (list 213-214) proizlazi da je on sin tužiteljice te da on zna da je nekretnina koja je predmet ovoga postupka, a nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica] oduvijek bila u njihovom vlasništvu i posjedu te nikada nitko od strane Grada Vrbovca niti prijašnje Općine Vrbovec nije dolazio na tu zemlju i njima dao do znanja da bi oni polagali nekakva prava na tu zemlju. Ono što on zna iz pričanja svojih roditelja i pokojnog djeda IV je da je njegov djed IV tu zemlju kao i ostalu zemlju na kojoj je dana sagrađeno naselje Jug II kupio još 60ih godina prošlog stoljeća od osobe imena ZV. Radilo se o velikoj površini poljoprivrednog zemljišta koje je njegov pokojni djed kupio. 80ih godina prošloga stoljeća osnovana je Stambena Zadruga te se krenulo u izgradnju naselja Jug II te je tada njegovom pokojnom djedu velik dio zemljišta koji je kupio 60ih godina oduzeto i na tom djelu je sagrađeno naselje Jug II. Naselje se nalazi iza Ulice Tite Brezovačkog, a ispod je nekretnine kč. br. [katastarska čestica] o kojoj se vodi ovaj postupak. Na nekretnini koja nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica] Stambena Zadruga nije ništa gradila, ali je njegovoj majci 80ih godina rečeno da i na tu nekretninu Stambena Zadruga polaže prava, no da njegovi imaju pravo prvokupa na toj zemlji. Sjeća se da su njegovi 1983. nakon što su se doselili u [adresa] iz [adresa] dobili uplatnice za otkup te zemlje od Stambene Zadruge te da su oni Stambenoj Zadruzi platili za tu zemlju. Njemu nije poznato jesu li njegovi majka i otac skapali nekakve Ugovore sa Stambenom Zadrugom niti mu je poznato na koga je ta zemlja stajala u zemljišnim knjigama. Ono što zna je da su oni određeni dio novca Stambenoj Zadruzi platili te da su cijelo vrijeme čupali korov na toj nekretnini, kosili travu, navažali zemlju kako ne bi stajala voda na zemlji te kako bi poravnali nekretninu. Svjedok nadalje navodi da zna da je njegov pokojni djed tu zemlju namijenio da se jednog dana sagradi kuća za njega i sestru, ali na toj nekretnini nije sagrađen nikakav objekt, već je njegova majka imala voćke i vrt negdje 80ih i 90ih godina prošloga stoljeća. Prije toga je pokojni djed na toj nekretnini obavljao vršenje pšenice sa drešom. Iz iskaza svjedoka proizlazi nadalje da na dijelu te nekretnine koji se nalazi uz kč. br. [katastarska čestica], a na kojoj nekretnini je sagrađena kuća u vlasništvu njegove majke nalazila se stara kuća koja je kasnije srušena, te je na tom dijelu sagrađena garaža koja se tamo i danas nalazi. Iznad te nekretnine nalazi se nekretnina na kojoj je sagrađena kuća u vlasništvu sestre njegove majke, LV. Sve je to nekada bilo zemljište koje je njegov pokojni djed IV kupio. Dakle nekretninu o kojoj se vodi spor sa Gradom Vrbovcem cijelo vrijeme je uživala i obrađivala njegova obitelj i nikada nitko drugi nije ništa na toj zemlji radio. Prije par godina majka mu je javila da je netko iz Grada Vrbovca tu zemlju pokosio te su tek tada saznali da se Grad Vrbovec uknjižio na tu nekretninu te da polažu nekakva prava na tu zemlju.
41. Iz iskaza tužiteljice kao stranke MV (list 209-211) proizlazi da je nekretninu koja nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica] njezin otac IV kupio još 1962. godine. Osim te nekretnine kupio je i druge nekretnine koje su se nalazile uz tu nekretninu u naselju Jug. Sjeća se da je nakon nekoliko godina u vrijeme kada je ona živjela u [adresa] tu nekretninu kao i ostale koje su bile do tada u vlasništvu njezinoga oca uzeo PIK radi izgradnje stambenog naselja. Ocu su za oduzetu zemlju isplatili simboličnu naknadu, ali koliko, ona ne znam jer se u [adresa] vratila 1983. godine. Ona u [adresa] živi od 1983. pa do danas neprekidno i ono što može reći je da su na toj nekretnini u cijeloj njezinoj dužini sve do Ulice Tite Brezovačkog imali posađene voćke te su na toj nekretnini obrađivali vrt. Na tu nekretninu je navažala zemlju kako bi joj podigla nivo. Nadalje proizlazi da je na toj nekretnini na njezinom gornjem dijelu uz kč. br. [katastarska čestica] bila sagrađena stara kuća u kojoj su 90 ih godina prošlog stoljeća boravile izbjeglice iz Bosne. Kasnije je tu staru kuću dala srušiti i na tom mjestu je sagrađena garaža. Garaža je sagrađena na kč. br. [katastarska čestica] i dijelom na kč. br. [katastarska čestica] na tzv. ''zubu'' kao što je to na skici lica mjesta označeno. Tužiteljica je navela kako je tu nekretninu održavala od 1983. pa do unazad tri godine kada joj je od Grada Vrbovca došla obavijest da više ne smije kositi tu nekretninu. Nakon što je dobila tu obavijest otišla se u Grad raspitati zašto ne smije kositi travu te joj je od gradonačelnika Grada Vrbovca rečeno da je ta nekretnina u vlasništvu Grada. I nakon tog vremena nekoliko puta je pokosila travu na toj nekretnini ona, a nekada je trava bila pokošena a da ona nije niti vidjela tko ju je pokosio niti je znala kada. Tužiteljica smatra da je važno to što je ona zajedno sa svojim bivšim suprugom tu nekretninu kč. br. [katastarska čestica] otkupila od Stambene Zadruge za što posjeduje i uplatnicu, no ne sjeća se je li nakon kupnje te nekretnine Ugovor odnijela u gruntovnicu na provedbu, odnosno je li zaključila kakav Ugovor sa stambenom zadrugom. Tužbu sudu podnijela je iz razloga što smatra da je ta nekretnina njezina zemlja te da je oduvijek i bila.
42. Iz iskaza z.z. tuženika AV kao stranke (list 211-212) proizlazi da je on zamjenik gradonačelnika Grada Vrbovca te da mu je poznato da je nekretnina koja nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu Grada Vrbovca i Grad Vrbovec tu nekretninu redovito održava. On je zaposlen u Gradu od 2018. i od tada mu je poznato stanje na toj zemlji. Na koji način je ta nekretnina prešla u vlasništvo Grada nije mu poznato, ali zna da od 2018. Grad tu nekretninu održava na način da preko svojih komunalnih službi vrši košnju trave na toj nekretnini. Nadalje navodi da zna da je pred par godina ta nekretnina ušla u Program održavanja zelenih površina. Nadalje je naveo da je nekretnina promijenila oblik na način da se uz rub nekretnine koja je u vlasništvu tužiteljice MV nalazi tzv. ''zub'' iz razloga što je dio kč. br. [katastarska čestica] odvojen i pripojen kč. br. [katastarska čestica] u postupku izmjere i obnove zemljišne knjige za k.o. Vrbovec 1 prije nekoliko godina. To je učinjeno iz razloga što je na tom dijelu kč. br. [katastarska čestica] bio sagrađen nekakav objekt. Osobno nije sudjelovao u tom formiranju čestica, ali su mu zaposlenici Grada dali do znanja da je to učinjeno iz tog razloga. Grad je tako postupao i u drugim slučajevima u kojima su ljudi imali izgrađene nekakve objekte na dijelovima gradskog zemljišta u kojem slučaju im se taj dio čestice ''prepuštao''.
43. Kako tužiteljica nema valjanu ispravu temeljem koje bi mogla izvršiti uknjižbu prava vlasništva na svoje ime u ovom postupku je dokazivala da predmetnu nekretninu uživa više od 50 godina pa da ju je stekla dosjelošću.
44. Nakon provedenog postupka, izvršenog uvida u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu te iskaze saslušanih svjedoka, iskaz tužiteljice kao stranke i iskaz z.z. tuženika kao stranke utvrđeno je da je tužiteljica MV bila u posjedu nekretnine koja nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica] sve do unatrag par godina te da je istu nekretninu održavala sve dok održavanje te nekretnine nisu preuzeli djelatnici Komunalca Vrbovca po nalogu Grada Vrbovca. Utvrđeno je međutim, i to kako posjed tužiteljice kroz cijelo vrijeme posjedovanja nije bio pošten jer je tužiteljica znala da je ta nekretnina oduzeta njezinom ocu IV za potrebe izgradnje naselja JUG III. To proizlazi i iz iskaza svjedoka JV i iz iskaza svjedoka ĆV, sestre tužiteljice koji su naveli kako i nakon što su te nekretnine oduzete ocu tužiteljice IV ništa se nije promijenilo, već je tužiteljica i nadalje nastavila kositi travu na toj nekretnini. Da je tome bilo tako proizlazi i iz Rješenja donesenog na zajedničkoj sjednici Vijeća udruženog rada, Vijeća mjesnih zajednica i Društveno- političkog vijeća od 23. prosinca 1988., KLASA: UP/I-02/8-1376/1-1987 kojim je oduzeto od daljnjeg korištenja građevinsko zemljište radi privođenja namjeni određenoj Provedbenim urbanističkim planom za JUG III između ostaloga i čestice kč. br. [katastarska čestica]-1 i kč. br. [katastarska čestica]-1 (od kojih nekretnina je nastala današnja sporna nekretnina koja nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica] k.o. Vrbovec 1). Iz obrazloženja navedenog Rješenja proizlazi kako je zemljište koje je oduzeto RV, FV i IV iz [adresa] ostalo u posjedu i korištenju bivših vlasnika do dana privođenja svrsi za koju je namijenjeno. Ovo sve vidljivo je i iz Povijesnog izvatka iz zemljišne knjige gdje se također vidi pravni slijed kako je zemljište mijenjalo vlasnike, odnosno korisnike, čime se ukazuju točnima tvrdnje tuženika. Iz naprijed navedenoga Rješenja vidljivo je i to da kada se ukazala potreba da se zemljište koje je vlasnicima oduzeto privede odgovarajućoj namjeni za koju je određeno, odnosno da se izgrade stambeni i drugi objekti u skladu sa provedbenim urbanističkim planom Skupštini Općine Vrbovec predloženo je donošenje Rješenja radi deposedacije navedenih nekretnina. Bivši vlasnici – korisnici zemljišta imali su pravo na naknadu, ali i pravo na dodjelu građevinskog zemljišta neposrednom pogodbom za izgradnju stambenih objekata.
45. Osnovano tuženik tijekom postupka navodi da od dana donošenja Rješenja donesenog na zajedničkoj sjednici Vijeća udruženog rada, Vijeća mjesnih zajednica i Društveno-političkog vijeća od 23. prosinca 1988., KLASA: UP/I-02/8-1376/1-1987 IV, otac tužiteljice, tužiteljica MV i njezina sestra ĆV više nisu bili pošteni posjednici nekretnina koje su tada nosile oznaku kč. br. [katastarska čestica]- 1 i kč. br. [katastarska čestica]-1 k. o. [katastarska općina]. Na navedenim nekretninama od 18. listopada 1982. bilo je upisano društveno vlasništvo. Dakle, tužiteljica nije pošteni posjednik nakon donošenja Rješenja o deposedaciji 23. prosinca 1988. te je od tada njezin posjed izgubio kvalitetu potrebnu za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.
46. Što se tiče navoda tužiteljice da je ona kupila nekretninu koja je predmet ovoga postupka od Stambene zadruge 1990. godine te na račun Stambene zadruge uplatila iznos od 24.775,10 dinara te svoje navode tužiteljica nije uspjela dokazati u ovom postupku. Sama tužiteljica navodi kako se ne sjeća je li to bio ukupan iznos te se ne sjeća je li prilikom uplate navedenog iznosa zaključen nekakav Ugovor o kupoprodaji. Kako se vlasništvo nekretnina stječe upisom u zemljišne knjige na temelju pravnoga posla ili odluke suda tužiteljica nema valjani pravni temelj, odnosno nema ispravu kojom dokazuje da je upravo tu nekretninu kupila od tadašnje Stambene zadruge. U to vrijeme na nekretnini je bilo upisano društveno vlasništvo koje je upisano još 18. listopada 1982.
47. Osnovano tuženik tijekom postupka također navodi kako su tužiteljica i njezini pravni prednici imali mogućnost podnošenja Zahtjeva za povrat oduzetih nekretnina temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ukoliko su smatrali da im je nekretnina neovlašteno oduzeta, a što nisu učinili.
48. Napominje se i to kako je za dio područja Grada Vrbovca na kojemu se nalazi sporna nekretnina proveden postupak obnove zemljišne knjige koji postupak je dovršen 2019. godine. Tužiteljica je sudjelovala u tom postupku te je imala mogućnost pokrenuti odgovarajući sudski postupak, odnosno izjaviti prigovor prije pravomoćnosti odluke o obnovi, a što ista također nije učinila pa se pretpostavlja da je bila suglasna sa zemljišnoknjižnim stanjem kako je u postupku obnove utvrđeno. Tužiteljica nije tijekom ovoga postupka osporavala navode tuženika da su oni njoj prepustili dio nekretnine kč. br. [katastarska čestica] na kojemu je ona sagradila određeni objekt, a što je vidljivo i na skici lice mjesta sačinjenom prilikom identifikacije nekretnine u ovom postupku. Općepoznata je činjenica da su se privatnim vlasnicima ''otpuštali'' dijelovi nekretnina od strane Grada Vrbovca u slučajevima kada je na gradskom zemljištu bio sagrađen nekakav objekt, odnosno da se nije nalagalo rušenje tih objekata pa sud vjeruje da je tako bilo i u konkretnom slučaju jer upravo iz dokumentacije koja se odnosi na obnovu zemljišne knjige je vidljivo da je u postupku obnove kč. br. [katastarska čestica] podijeljena na kč.br.
2948/1 i na kč. br. [katastarska čestica].
49. Iskaze saslušanih svjedoka, susjeda tužiteljice sud prihvaća kao istinite i točne jer su svi svjedočili o tome da je tužiteljica posjedovala predmetnu nekretninu, a što je tijekom ovog postupka utvrđeno kao nesporno. Tim svjedocima međutim, nije poznato, niti im treba biti poznato da je u Rješenju kojim su joj nekretnine oduzete navedeno da vlasnici oduzetih nekretnina ostaju u posjedu predmetnih nekretnina. Međutim i to je bilo poznato svjedoku JV i sestri tužiteljice ĆV koji su naveli kako su ljudi nastavili koristiti te nekretnine i nakon što su ih prodali Gradu, odnosno kako se ništa nije promijenilo nakon što je Grad tu zemlju oduzeo. Iz iskaza svjedoka ŠV (list 199) proizlazi kako je predmetna nekretnina prije nekoliko godina uvrštena u održavanje Komunalcu Vrbovec u godišnjem troškovniku te spada u Zonu 2 te se kosi prema potrebi. Proizlazi i to da je na rubu nekretnine postavljen koš za smeće koji se također nalazi u godišnjem troškovniku Komunalca Vrbovec. Ove tvrdnje svjedoka ŠV podudaraju se sa narudžbenicom od 3. kolovoza 2020. (list 82) i računom (list 81) iz kojih je vidljivo da je Grad Vrbovec naručio redovito održavanje košnjom nekretnine kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu Grada Vrbovca te mu je nakon obavljenih radova Komunalac Vrbovec d.o.o. ispostavio račun za obavljenu uslugu košnje trave i čišćenje uz rubnjake na nekretnini koja nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica]. Dakle, u trenutku podnošenja ove tužbe 14. lipnja 2021. tužiteljica više nije niti kosila travu na toj nekretnini pa nije vršila nikakve posjedovne radnje, što je sama tužiteljica navela u svom iskazu. Naime, tužiteljica je u svom iskazu navela kako je ona predmetnu nekretninu održavala od 1983. pa unazad tri godine kada joj je od strane Grada Vrbovca došla obavijest da više ne smije kositi tu nekretninu te joj je u prostorijama Grada od strane gradonačelnika rečeno da je ta nekretnina vlasništvo Grada Vrbovca. Svjedok BV, zaposlenik Grada svjedočio je o tome kako je u postupku obnove tužiteljica MV kao svoje vlasništvo označila cijelu kč. br. [katastarska čestica] nakon čega su oni stavili prigovor te su tužiteljici ''otpustili'' dio te čestice koji je postao sastavni dio kč. br. [katastarska čestica] obzirom da je na tom dijelu bio sagrađen nekakav objekt. Naveo je kako je on zaposlen u Gradu preko 30 godina i ta nekretnina je od tada u vlasništvu Grada te su imali namjeru istu nekretninu prodati, ali nisu uspjeli postići odgovarajuću cijenu. Iz njegovog iskaza također proizlazi kako su prije pokretanja postupka prodaje predmetne nekretnine putem javnog natječaja provjerili postoje li zakonske zapreke za prodaju te zemlje te su prodaji pristupili nakon što je utvrđeno da nikakve zapreke ne postoje. Posebno su provjeravali je li predan zahtjev za povrat imovine te je utvrđeno kako nikakav zahtjev za povrat oduzete imovine za predmetnu nekretninu nije pokrenut.
50. Navode svjedoka KV, bivšeg supruga tužiteljice, kako on nakon razvoda braka s tužiteljicom na predmetnu nekretninu nije polagao nikakva prava već ju je ostavio bivšoj supruzi i djeci sud ne smatra relevantnim za ovaj postupak jer se u spisu ne nalazi dokument iz kojega bi bilo vidljivo da su stranke u Sporazum o diobi imovine stečene u braku uvrstile i predmetnu nekretninu (list 22). Sve da su predmetnu nekretninu tužiteljica i njezin bivši suprug naveli u Sporazumu o diobi imovine stečene u braku to ne bi promijenilo kvalitetu posjeda tužiteljice, odnosno nepošteni posjed ne bi postao pošten temeljem kojega bi tužiteljica stekla pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini.
51. Tijekom ovog postupka utvrđeno je dakle, da posjed tužiteljice nije imao kvalitetu potrebnu za stjecanje prava vlasništva dosjelošću jer je ta nekretnina oduzeta iz posjeda 1988., na istoj je bilo upisano društveno vlasništvo još od 1982., a unatrag tri do četiri godina tužiteljica više niti ne obrađuje predmetnu nekretninu, odnosno ne kosi travu na istoj, već to rade djelatnici Komunalca Vrbovec po nalogu Grada Vrbovca. Dakle, tužiteljica je bila u posjedu predmetne nekretnine bez valjanog pravnog temelja i njezin posjed bio je nepošten pa dosjelošću nije mogla steći pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini kao što ona to tvrdi tijekom ovoga postupka. Ne može se uzeti kao točna tvrdnja tužiteljice da ona nije znala, niti mogla znati da joj ne pripada pravo vlasništva i posjeda na spornoj nekretnini jer je tužiteljica bila upoznata sa postupkom oduzimanja nekretnine radi izgradnje stambenog naselja, a njezini navodi kako je predmetnu nekretninu natrag otkupila nisu dokazani u ovom postupku pa je tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan.
52. Kako tužiteljica nije uspjela u ovom postupku odbijen je i njezin zahtjev za naknadu troškova postupka kao neosnovan (točka II. izreke)
53. Uslijed svega naprijed navedenog i obrazloženog odlučeno je kao u izreci.
U Vrbovcu dana 3. prosinca 2025.
Sudac
Ljiljana Košić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presuda nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana objave. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u 3 istovjetna primjerka.
Dostaviti:
1. pun tužitelja
2. pun. tuženika
3. presuda nepravomoćna
4. zovi tužitelja na uplatu pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 eura
4. vidi up. P
5. kal 15 dana
