REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U METKOVIĆU
Andrije Hebranga 9, Metković
Poslovni broj: P-303/2024-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Metkoviću, po sutkinji Rajki Ćubela, u pravnoj stvari tužitelja ĐL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Jure Jelavić, odvjetnik u Metkoviću, protiv tuženice UL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Tonći Milić, odvjetnik u Metkoviću, radi ispravka uknjižbe, nakon održane glavne rasprave dana 22. listopada 2025., u prisutnosti tužitelja i tuženice s punomoćnicima, dana 3. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"1. Ispravljaju se upisi u zemljišnoj knjizi u odnosu na nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Duboka te kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Duboka, koji upisi su provedeni u postupku preoblikovanja odnosno osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]-Duboka, na način da se u teretovnicu (list C) nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Duboka, kao poslužne nekretnine, upiše pravo služnosti – i to pravo korištenja parkirnog mjesta površine 11 m[2] , koje se nalazi na dijelu te nekretnine koji je na skici ovlaštenog inženjera geodezije HL od 14.12.2021.g. označen likom A, B, C, D, A – a za korist stana oznake „S1“ (2. Suvlasnički dio: 183/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) koji se nalazi na prvom katu zgrade sagrađene na kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]–Duboka, kao povlasne nekretnine, uz istovremenu zabilježbu toga prava u posjedovnici (list A) navedene povlasne nekretnine.
2. Nalaže se tuženici da u roku od 15 dana nadoknadi tužitelju troškove ovog postupka, uvećano za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena."
II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 1.000,00 eura, sa zateznim kamatama koje od presuđenja do isplate teku po stopi koja se, za svako polugodište, određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je raspravnim rješenjem ovog suda posl. br. Z- 262/2022 od 26. studenog 2024. odbijena tužiteljeva prijava (prijedloga) za upis prava stvarne služnosti u teretovnicu (list C) zk uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u kojem je upisana kat. čest. [katastarska čestica] (poslužna nekretnina), a istodobno s tim i upis predmetnog prava u posjedovnicu (list A) zk uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u kojem je upisana kat. čest. [katastarska čestica], i to u odnosu na 2. suvlasnički udio odnosno etažu E-2 (povlasna nekretnina). Dakle, tužitelj je u ispravnom postupku odbijen s prijedlogom da se u zemljišnu knjigu upiše naprijed navedeno pravo koje u nju nije upisano prije samog otvaranja odnosno osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] - Duboka – u smislu odredbe čl. 196. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama. Slijedom navedenog, a budući da zemljišna knjiga u ovom trenutku ne odražava stvarno stanje, tužitelj je prisiljen ustati ovom tužbom za ispravak. Naime, tužitelj (kao kupac) je s pravnim prednikom tuženice TL (kao prodavateljem) dana 8. srpnja 2016. god. sklopio Ugovor o kupoprodaji - na kojem je potpis ugovornih strana ovjeren po javnom bilježniku Jošku Pandži pod brojem OV-4485/2016 – temeljem kojeg je postao suvlasnikom za 183/1000 dijela nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (stanje po staroj zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina]), a s kojim je suvlasničkim dijelom neraskidivo povezano pravo vlasništva posebnog dijela nekretnine - i to stana oznake „S1“ koji se nalazi na prvom katu zgrade. Budući da je pravni prednik tuženice već tada imao namjeru izgraditi drugu zgradu s 3 parkirna mjesta na krovu iste (u ravnini lokalne ceste koja se nalazi sjeverno od te zgrade), a dio naprijed navedene katastarske čestice na kojem se danas nalazi ta druga zgrada na krovu koje je predmetno parkirno mjesto izdvojiti u novu česticu (što je i učinjeno), u čl. 5. naprijed navedenog Ugovora je određeno da prodavatelj – pravni prednik tuženice TL prepušta (dozvoljava) pravo korištenja jednog parkirnog mjesta standardne veličine (koje će biti izgrađeno u roku od godinu dana od dana potpisa ugovora) u korist naprijed navedenog stana. Štoviše, tužitelj i pravni prednik tuženice su sačinili i skicu parkinga, na kojoj su dana 2. lipnja 2017. god. ovjerili potpise po javnom bilježniku Jošku Pandži pod brojem OV-3112/2017, a iz koje skice je razvidno da uvodno naznačenom stanu (S1) pripada parkirno mjesto oznake P1. Nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] je u postupku osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] - Duboka podijeljena na dvije čestice koje su u toj novoosnovanoj zemljišnoj knjizi označene kao kat. čest. [katastarska čestica] (zk. ul. [broj ZK uloška]) i kat. čest. [katastarska čestica] (zk. ul. [broj ZK uloška]), k. o. [katastarska općina] – Duboka. Predmetno parkirno mjesto (zajedno s još 2 parkirna mjesta) se, dakle, nalazi na krovu zgrade izgrađene na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Duboka. Iako u čl. 5. predmetnog Ugovora o kupoprodaji nije izrijekom naveden pojam “stvarna služnost“, iz formulacije citirane odredbe je nedvojbeno da je volja ugovornih strana bila da zasnuju upravo pravo stvarne služnosti – i to pravo korištenja parkirnog mjesta oznake P1 koji se nalazi na dijelu (današnje) kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Duboka, kao poslužne nekretnine, a u korist stana oznake S1 koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] (2. Suvlasnički dio: 183/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), kao povlasne nekretnine. Posebno se naglašava da je u predmetnoj odredbi jasno navedeno, cit.: „…i to u korist predmetnog stana…“ (podebljao pun. tužitelja). Tuženica je vlasništvo nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Duboka stekla (upisom u zemljišnu knjigu) na temelju Ugovora o kupoprodaji od 8. rujna 2022. god. – dakle, 7 mjeseci nakon što je u predmetnom zk ulošku zabilježena tužiteljeva prijava u ispravnom postupku (koja egzistira i danas), a što nedvojbeno proizlazi iz povijesnog izvatka iz BZP. S tim u vezi, ističe se da je odredbom čl. 196. st. 6. Zakona o zemljišnim knjigama propisano da se nitko ne može pozivati na to da nije znao za zabilježbe prijava i prigovora dok iste ne budu izbrisane, dok je odredbom čl. 198. st. 2. istog zakona propisano da se ni nakon isteka roka za ispravak neće smatrati da je istinita i potpuno zemljišna knjiga glede onih uložaka odnosno upisa u njih kod kojih je zabilježeno da je stavljena prijava ili prigovor, sve dok oni ne budu izbrisani. Uzimajući u obzir da je, dakle, u zemljišnoj knjizi u trenutku tuženičinog stjecanja prava vlasništva postojala jasno vidljiva zabilježba tužiteljeve prijave, sasvim je razvidno da se tuženica neosnovano poziva na odredbe o zaštiti povjerenja u zemljišnu knjigu (ili se barem pozivala na raspravi za ispravak). Osim toga, tuženicu je prije sklapanja Ugovora o kupoprodaji s postojanjem prava služnosti upoznao prodavatelj TL, ali i susjed AL, kod kojega se ista prije kupoprodaje raspitivala o predmetnim nekretninama. Tužitelj je još prije slanja prijave za upis angažirao ovlaštenog inženjera geodezije HL da prema pravilima struke sačini skicu položaja parkirnog mjesta, odnosno skicu dijela poslužne nekretnine na kojem se predmetna služnost izvršava. Dakle, predmetna služnost se izvršava samo na dijelu poslužne nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - Duboka - i to na onom dijelu koji je na spomenutoj skici označen kao lik A, B, C, D, A (površine 11 m[2] ; širine 2,28 m i dužine 5 m). Tužitelj zadržava pravo tužbeni zahtjev urediti po primitku nalaza i mišljenja vještaka mjernika, a hoće li biti potrebe za tim ovisi isključivo o disponiranju tuženice u pogledu predmetne skice. Slijedom svega navedenog, tužitelj je podnio ovu tužbu i predložio da sud prihvati tužbeni zahtjev.
2. U odgovoru na tužbu tuženica se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu i predlaže sudu da taj zahtjev odbije kao neosnovan u cijelosti, a tužitelju naloži da joj u roku od 15 dana naknadi troškove ovoga spora, sa zateznim kamatama koje od presuđenja do isplate teku po stopi koja se, za svako polugodište, određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena. Da bi uspio u ovom sporu, tužitelj u prvom redu mora dokazati da je stekao pravo stvarne služnosti (pravo korištenja parkirnog mjesta površine 11 m[2] , koje na nalazi na tuženičinoj nekretnini, označenoj kao kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-Duboka), i to najkasnije do dana pokretanja ovoga postupka. Tužitelj to pravo nije stekao, odnosno on nije ovlaštenik toga prava. Naime, odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je popisano da se stvarna služnost na nekretnini stječe: - na temelju valjanog, pisanog pravnog posla, uknjižbom toga prava u zemljišnoj knjizi, kao tereta na poslužnoj nekretnini, - na temelju odluke suda ili druge vlasti, pravomoćnošću sudske odluke, odnosno konačnošću odluke tijela uprave vlasti, - na temelju zakona, dosjelošću, ako je posjednik povlasne nekretnine pošteno izvršavao njen sadržaj tijekom 20 godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio. Tužitelj ni po jednoj osnovi nije stekao utuženo pravo stvarne služnosti. On to pravo nije stekao ni na temelju pravnog posla ni na temelju odluke nadležnog duda ili drugog tijela ni na temelju zakona (dosjelošću). Odredbe članka 5. stavaka 2. ugovora o kupoprodaji koji je tužitelj, kao kupac, sklopio s prodavateljem ČL iz [adresa], ništetne su, jer - ako su ugovorne strane, pod formulacijom da prodavatelj kupcu prepušta (dozvoljava) pravo korištenja jednog parking mjesta standardne (?!) površine na nekretnini koja je predmet toga pravnog posla, podrazumijevaju pravo stvarne služnosti - onda je takvo ugovorno utanačenje protivno prisilnim propisima jer služnost ne može biti ustanovljena na nekretnini koja je u vlasništvu ili suvlasništvu osobe u čiju korist se ta služnost uspostavlja. Nema služnosti na svome. Sva stvarna prava, osim prava vlasništva, su prava na tuđoj, a ne vlastitoj stvari, pa je tako i sa služnostima. Stvarna služnost podrazumijeva postojanje povlasne i poslužne nekretnine, a koji uvjet ovdje nije ispunjen jer je tužitelj kupio 183/1000 suvlasničkog dijela kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te kao suvlasnik nije mogao istodobno biti i ovlaštenik prava stvarne služnosti na toj istoj nekretnini. O tim pitanjima je i Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo stajalište pa tako i u rješenju poslovni broj: Rev- 1907/1990-2 od 10. siječnja 1991. godine, te u rješenju poslovni broj: Rev-794/2022- 3 od 24. kolovoza 2022. godine, koje je tuženica dostavila u spis. Predmetni ugovor o kupoprodaji u dijelu pod člankom 5. stavkom 2. nije ni određen i odrediv, jer nema naznaku o površini i položaju parking mjesta na nekretnini; o geodetskoj skici koja je jedna od pretpostavki upisa u zemljišne knjige, da i ne govorimo. Te odredbe ne sadržavaju ni klauzulu intabulandi, a zahtjev za izdavanje te klauzule je već davno zastario. Dakle, iz svega navedenoga je vidljivo da je tužbeni zahtjev neosnovan u cijelosti.
3. Izvedeni su dokazi uvidom u sve priložene isprave: zapisnik posl. br. Z- 262/2022 od 26.11.2024., uvidom u spis ovog suda Z-262/2022, izvadak iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - Duboka – povijesni prikaz, izvadak iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – Duboka, Ugovor o kupoprodaji od 8. srpnja 2016., skicu položaja parking mjesta od 14. prosinca 2021., saslušanjem svjedoka IL i TL te saslušanjem parničnih stranaka.
4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ispravkom pogrešnih upisa u zemljišnoj knjizi u odnosu na nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Duboka te kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Duboka, koji upisi su provedeni u postupku preoblikovanja odnosno osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]-Duboka, na način da se u teretovnicu (list C) nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Duboka, kao poslužne nekretnine, upiše pravo služnosti – i to pravo korištenja parkirnog mjesta površine 11 m[2] , koje se nalazi na dijelu te nekretnine koji je na skici ovlaštenog inženjera geodezije HL od 14.12.2021.g. označen likom A, B, C, D, A – a za korist stana oznake „S1“ (2. Suvlasnički dio: 183/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) koji se nalazi na prvom katu zgrade sagrađene na kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]–Duboka, kao povlasne nekretnine, uz istovremenu zabilježbu toga prava u posjedovnici (list A) navedene povlasne nekretnine.
6. Iz priloženog zapisnika ZK odjela ovog suda poslovni broj Z-262/2022 od 26. studenog 2024. sastavljen povodom preoblikovanja ZK proizlazi da je odbijena tužiteljeva prijava (prijedloga) za upis prava stvarne služnosti u teretovnicu (list C) zk uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u kojem je upisana kat. čest. [katastarska čestica] (poslužna nekretnina), a istodobno s tim i upis predmetnog prava u posjedovnicu (list A) zk uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u kojem je upisana kat. čest. [katastarska čestica], i to u odnosu na 2. suvlasnički udio odnosno etažu E-2 (povlasna nekretnina) te je tužitelj upućen da podnese nadležnom sudu tužbu radi ispravka upisa, a koju tužbu je tužitelj i podnio.
7. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnine od 8. srpnja 2016. utvrđeno je da je tužitelj od TL iz [adresa] kupio stan oznake S1, koji se nalazi na prvom katu i sastavljen je od stambenog prostora površine 39,20 m[2] , pripadak terasa površine 18,30 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] povezan sa 183/1000 suvlasnička dijela cijele nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] označenog kao zgrada mjesšovite uporabe i dvorište. U čl. 5. navedenog ugovora se navodi da ugovorne strane suglasno utvrđuju da Kupac stupa u posjed predmetne nekretnine te da mu prodavatelj predaje ključeve stana na dan ovjere potpisa na ovom Ugovoru. Također, ugovorne strane su suglasne da prodavatelj prepušta (dozvoljava) pravo korištenja jednog parkirnog mjesta standardne veličine na predmetnoj nekretnini i to u korist predmetnog stana, a koji će biti izgrađen u roku od godinu dana od dana potpisa ovog Ugovora. Ugovorne strane se obvezuju da ne smiju pristupiti uređenju, mijenjanju ili preinaci zajedničkih dijelova nekretnine kako unutarnjih tako i vanjskih bez suglasnosti svih suvlasnika zgrade (nekretnine).
8. Iz iskaza svjedoka IL proizlazi da se sjeća da je 2016. sklopio Ugovor o kupoprodaji nekretnine između tužitelja i EL. Tužitelja je tada prvi put vidio kada je došao u njegov ured skupa s EL, dok je ČL od ranije poznavao jer je za njega radio još neke pravne poslove. Kazali su mu da je u pitanju stan u [adresa] za kojeg žele sklopiti ugovor o kupoprodaji pa su o tome razgovarali u njegovom uredu. Nije bio na terenu niti je vidio situaciju na terenu već je imao samo informaciju na temelju dokumentacije koju su mu dostavili. Rekli su mu da je sve dogovoreno. Zna da je tada tužitelj inzistirao na parkingu za taj stan, pa je i on upozorio na situaciju vezano za parking i kazao im da se u tom trenutku nije mogla upisati služnost vezano za parking nakon čega je ČL kazao da nema nikakvih problema da će on to sve odraditi jer da ima namjeru cijepati te čestice u novoj izmjeri te da će naknadno riješiti situaciju s parkingom. On ih je upozoravao da moraju riješiti ovu situaciju jer, koliko se sjeća, taj parking još nije bio ni izgrađen, a bio je u izgradnji nekakav objekat, ali ne zna u kojoj fazi. Prema tome, može kazati kako je tužitelj inzistirao na tom parkingu, a kada ga je vidio rekao mu je da je sve u redu, da bi mu nakon nekoliko godina, kada ga je sreo, rekao da ima problem s upisom ove služnosti u novoj izmjeri. Prilikom sklapanja ugovora, posebice u čl. 5., je nastojao izričito približiti volju stranaka u trenutku zaključenja ugovora, i to na način da jedan parking bude isključivo u vlasništvu ĐL zajedno s njegovim stanom. U trenutku sklapanja ugovora TL je rekao da će on cijepati nekretninu u novoj izmjeri i da će na toj novoj čestici zasnovati služnost u korist tužiteljeve nekretnine i ostalih stanova koji imaju u toj zgradi koji isto nemaju parking. Kada je pisao ugovor bila je jedna čestica i ĐL je inzistirao da ima pravo vlasništva stana, ČL je kazao što je već izjavio da će cijepati nekretninu i tužitelju dati služnost u korist stana u toj novoj izmjeri. Njemu nije poznato jesu li stranke radile kakav drugi ugovor jer je on radio samo ovaj jedan ugovor. Tužitelj je u ugovoru platio sve jer se podrazumijevalo da i parking ulazi u ukupnu cijenu.
9. Svjedok TL je iskazao da se sjeća da je prije 10-ak godina s tužiteljem sklopio Ugovor o kupoprodaji nekretnine te je tim ugovorom tužitelju prodao stan u [adresa]. Tom prigodom je tužitelju dao na korištenje jedan parking, a što je uneseno u ugovor. Ne može se sada precizno izjasniti je li taj parking bio u potpunosti izgrađen u trenutku sklapanja ugovora jer je jedan stan tužitelju prodao prije, a jedan poslije, ali, koliko se sjeća, parking nije bio u cijelosti izgrađen. Potom su otišli kod odvjetnika IL s kojim su se posavjetovali i on je unio u ugovor da je tužitelju dao pravo korištenja parkinga i oni su to sve potpisali. Tužitelj je njemu uredno platio ugovorenu cijenu stana. Nije mu poznato oko čega je nastao ovaj spor. On je tuženici UL prodao dvije nekretnine, i to jednu nekretninu gdje je parking, a radi se parkingu iza kuće sa sjeverne strane, kako i piše u ugovoru. Te prigode je tuženicu upoznao da je tužitelju dao jedan parking na korištenje. Ona je kupila nekretninu kao takvu. Kazao je da sam parking br. 1 dao na korištenje tužitelju, parking br. 2. Đ, a parking br. 3. je ostao njemu na korištenje. On je i prethodne potencijalne kupce upoznavao s činjenicom da je parkinge dao na korištenje. On je u novoj katastarskoj izmjeri te čestice pocijepao. Inzistirao je da se unese u zapisnik da mu se prije tjedan dana u Mostaru nepoznata osoba obratila pred njegovom kućom i prijetila da mora doći u sud i da mora reći pojedine stvari, a što je sve prijavio nadležnoj policijskoj postaji u Mostaru. Ne zna što znači termin korištenje jer nije pravnik, a to zna odvjetnik IL koji je sročio ugovor. I dalje smatra, a što je smatrao i u trenutku sklapanja ugovora, da tužitelj dok je god vlasnik apartmana ima pravo korištenja ovog parkinga jer je parking vezan za taj apartman, pa i u slučaju otuđenja apartmana, novi vlasnik ima pravo korištenja tog parkinga. On je i u trenutku sklapanja ugovora imao namjeru izvršiti parcelaciju čestice. Nakon što su kod odvjetnika IL sklopili ugovor, on s tužiteljem više nikada nije pričao o parkingu. Ne može se sjetiti da su razgovarali o nekom aneksu ugovora. Nakon prodaje nekretnine tuženici nije više dolazio u [adresa], a niti je ove stranke vidio tri godine. Bio je posljednjih mjeseci u kontaktu s tuženicom telefonskim putem. Ne zna brani li tuženica tužitelju parkiranje na ovom parkingu. On je s tužiteljem razgovarao o cijeni stana, ali nikada nisu pričali o cijeni parkinga, on je njemu platio stan, ali je parking išao uz stan. To je išlo uz cijenu stana jer oni nisu razgovarali o cijeni parkinga. Znala se površina i pozicija parkinga, ali nije siguran piše li to u kupoprodajnom ugovoru. U trenutku sklapanja ugovora čestica je bila cjelovita. Tužitelj mu se nije obraćao niti pismeno niti usmeno da upiše pravo korištenja u zemljišnu knjigu. Tužitelju je prodao još jedan stan te je jedan stan imao parking, a jedan nije, ali nije postojala razlika u cijeni stanova zbog parkinga.
10. Tužitelj je u svome iskazu naveo da je prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora 2016., koji se odnosi na prodaju stana u [adresa], dogovoreno kada se parking izgradi da će imati pravo služnosti parkirnog mjesta P1 u korist stana S1. Nakon toga su otišli kod odvjetnika IL da im to sve pretoči u ugovor, koji je sačinio nacrt ugovora u koji su unijeli da stan S1 ima trajno pravo služnosti parkinga P1. Prodavatelj mu je rekao da će on pocijepati čestice te da će na novoj čestici dobiti isto trajno pravo služnosti tog parkinga P1, a što nije učinio. To mu je obećao u telefonskom razgovoru, ali to nije riješio. Potom se obratio odvjetniku sa zahtjevom da se to njegovo pravo uknjiži na novoj čestici. On se odvjetniku s tim zahtjevom obratio prije nego što je tuženica kupila. Njemu tuženica ne brani parkirati baš na tom parkirnom mjestu, ali mu brani da to pravo upiše. On taj parking koristi cijelo vrijeme od trenutka kupoprodaje pa do danas. Njemu je tuženica rekla da može koristiti, da mu ona to ne brani, ali da neće dopustiti da se upiše. Kada je kupovao stan S1 dogovorili su cijenu stana s trajnim pravom korištenja parkinga P1. Kada je kupovao drugi stan, cijena je bila nešto jeftinija jer nije posjedovao parkirno mjesto. Skica koja je priložena spisu je sačinjena nakon što je ČL dobio rješenje za uporabu parkinga. Nije posebno dogovorena cijena korištenja parkinga, ali je to pravo plaćeno skupa s cijenom stana jer je zato stan bio nešto skuplji od drugog stana. To pravo je stekao kada je prodavatelj napravio taj parking, a i u ugovoru piše da će parking biti izgrađen u roku od godine dana. Oni su trebali napraviti aneks ugovora kada se cijepala čestica. U tom aneksu je trebalo pisati, pošto će se čestica cijepati, da on ima pravo korištenja parkinga na toj drugoj čestici koja će nastati cijepanjem. Misli da je čestica cijepana negdje oko 2020. On se TL telefonski obraćao za sklapanje tog aneksa. Kad se njegov odvjetnik obratio sa zahtjevom, ČL je još bio vlasnik. Nije protiv ČL pokretao nikakav postupak za sklapanje aneksa.
11. Tuženica je svome iskazu navela da kada je kupila svoju nekretninu u [adresa] od TL, on je njoj rekao da im je dao pravo služenja i korištenja parkinga, misleći na tužitelja i g. Đ, i da ako ona dopušta, oni to mogu nastaviti. Nakon toga njima nije branila korištenje parkinga, a tužitelja nije ni vidjela da se parkira na parkingu. Nakon što joj je tužitelj uputio određene prijetnje ne želi više da on koristi taj parking. Nije vidjela nijedan papir u kojem bi pisalo da bi tužitelj imao pravo koje traži pa je bila šokirana kada je dobila ovu tužbu. Trideset godina je živjela u [adresa] i sada je došla u Hrvatsku. Kad su već došli do ovoga, više tužitelju ne vjeruje i želi ono što je kupila imati u vlasništvu bez prijetnje. Ne zna koje sve automobile tužitelj posjeduje.
12. Ocjenjujući provedene dokaze zasebno te u međusobnoj povezanosti sud utvrđuje da nije osnovan tužbeni zahtjev tužitelja.
13. Iako je iz iskaza saslušanih svjedoka i stranaka utvrđeno da je tužitelj prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora s prodavateljem TL dogovorio kupoprodaju stana u [adresa] te su dogovorili da će isti imati pravo korištenja parkirnog mjesta u izgradnji, po ocjeni ovog suda nije moguće udovoljiti ovako postavljenom tužbenom zahtjevu. To stoga što tužitelj u ovom postupku nije dokazao da je stekao pravo stvarne služnosti ni po jednoj pravnoj osnovi.
14. Prema odredbi čl. 218. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 52/25 – dalje ZV), na temelju pravnoga posla vlasnika poslužne nekretnine, odluke suda ili druge vlasti, ili samoga zakona, osniva se pravo stvarne služnosti kao pripadak povlasne stvari za njezina svagdašnjega vlasnika, a na teret određene stvari kao poslužne. Na temelju pravnoga posla vlasnika poslužne nekretnine osniva se pravo osobne služnosti u korist određene osobe na teret određene stvari kao poslužne, a isto vrijedi i za osnivanje nepravilnih služnosti. Pravo služnosti je osnovano kad se ispune sve pretpostavke određene zakonom.
15. Prema odredbi čl. 220. st. 1. ZV-a, pravo služnosti na nekretnini osniva se uknjižbom toga prava u zemljišnoj knjizi kao tereta na poslužnoj nekretnini, osim ako zakon omogućuje da se služnost osnuje drukčije.
16. Ističe se da se pravo služnosti na nekretnini osniva tek uknjižbom tog prava u zemljišnoj knjizi, a što ovdje nije slučaj.
17. Stoga, po stavu ovog suda u trenutku podnošenja tužbe, nisu ispunjene sve pretpostavke za osnivanje prava stvarne služnosti, jer tužitelj tu služnost nije stekao ni temeljem pravnog posla ni temeljem odluke nadležnog suda, a nije protekao ni zakonski rok od 20 godina za stjecanje tog prava na temelju zakona, odnosno dosjelosti.
18. Slijedom navedenog trebalo je odbiti tužiteljev zahtjev kao neosnovan jer je neosnovan zahtjev za ispravkom upisa u zemljišnoj knjizi pa je ispravno zemljišnoknjižni sud i odbio tužiteljev prijedlog za upis tog prava u teretovnicu.
19. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., u vezi s čl. 155. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 – dalje u tekstu ZPP). Tuženici je priznat trošak sastava odgovora na tužbu te troškovi zastupanja na tri (3) ročišta, za svaku radnju po 200,00 eura, uvećano za 25% PDV- a, sve u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, sve u ukupnom iznosu od 1.000,00 eura.
20. Zbog svega izloženog presuđeno je kao u izreci ove presude.
Metković, 3. prosinca 2025.
S u t k i n j a :
Rajka Ćubela
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri (3) istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda uručuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istog dana (čl. 335. ZPP-a).
DNA:
1. Jure Jelavić, odvjetnik u Metkoviću, e-Oglasna ploča
2. Tonći Milić, odvjetnik u Metkoviću, e-Oglasna ploča
