Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž-668/2025-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Božidara Horvata člana vijeća i suca izvjestitelja te Jasminke Pavković članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja LM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice LMA, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Ljubomiru Valkoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Erste&Steiermarkische Bank d.d., OIB: 23057039320, Rijeka, Jadranski trg 3a, zastupan po punomoćnici Dori Hanžeković Žuži, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hanžeković & partneri iz Zagreba, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-10672/2023-11 od 25. travnja 2025., u sjednici vijeća 3. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 10672/2023-11 od 25. travnja 2025. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I Odbija se tužbeni zahtjev I i II tužitelja koji glase:

"1. Proglašava se pljenidba i prijenos novčanih sredstava ovršenika (u ovom slučaju upravo tužitelja) nedopuštenim u postupku izravne naplate na koju su tužitelji bili upućeni Zaključkom ovog suda pod posl. br. Ovr-2931/23 i Ovr-2932/23 od 15.11.2023.“, kao neosnovani.

nedopuštenom ovrha određena rješenjem ovog suda pod posl.br. Ovrv-954/16. II Nalaže se I i II tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu 1.250,00 eur u roku 15 dana."

2. Protiv te presude žale se tužitelji zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

3. Žalba tužitelja je osnovana.

4. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Međutim, prema ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, budući sud nije utvrdio odlučnu činjenicu u ovom parničnom postupku.

6. Iz spisa prvostupanjskog suda nesporno proizlazi kako su tužitelji ĐM i ĐMA upućeni na pokretanje postupka radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate i to zaključkom Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 15. studenog 2023. poslovni broj Ovr-2931/23 i Ovr-2932/23.

7. Isto tako, nije sporno da ovršna isprava temeljem koje je tuženik pokrenuo postupak izravne naplate glasi na sada pokojnog NM, kao i da su iza pokojnog NM utvrđeni zakonski nasljednici i to ovdje tužitelji ĐM i ĐMA, rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Sande Pandža iz Zagreba od 2. listopada 2015. poslovni broj O-7339/15.

8. Također, nije sporno kako je tuženik u ovom postupku kao ovrhovoditelj ishodio pravomoćno i ovršno rješenje poslovni broj Ovrv-14475/13 od 9. kolovoza 2013. u odnosu na ovršenika sada pokojnoga NM, kao što nije sporno da u predmetnom ovršnom postupku nije utvrđen prekid postupka radi smrti ovršenika.

9. Nadalje, odredbom čl. 139. st. 3. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 – dalje: ZN) propisano je, između ostalog, kako nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, dok je odredbom čl. 139. st. 4. ZN propisano da kada ima više nasljednika oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove i to svaki do visine vrijednosti svog nasljednog dijela bez obzira je li izvršena dioba nasljedstva.

10. Prvostupanjski sud u obrazloženju svoje presude utvrđuje kako je tuženik kao ovrhovoditelj 9. kolovoza 2013. podnio javnom bilježniku ovršni prijedlog temeljem vjerodostojne isprave protiv ovršenika NM radi naplate potraživanja od 15.050,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa do 6. kolovoza 2013., a iznose 3.434,99 kuna te nadalje na iznos glavnice od 7. kolovoza 2013. do isplate uz naknadu 100,00 kuna te naknadu troškova postupka.

11. Također, prvostupanjski sud u obrazloženju svoje presude utvrđuje kako tužitelji kao zakonski nasljednici iza pokojnog, NM odgovaraju za dugove svog prednika primjenom odredbe čl. 139. ZN, uslijed čega su tužitelji pasivno legitimirani kao ovršenici u postupku provedbe ovrhe u odnosu na pokojnog NM.

12. Međutim, prema ocjeni ovog suda, tužitelji osnovano u žalbi ukazuju na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, budući prvostupanjski sud nije utvrdio vrijednost ostavinske imovine kao niti visinu vrijednosti naslijeđene imovine svakog zakonskog nasljednika, a isto tako prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude ne utvrđuje na koji način je izvršena dioba nasljedstva, odnosno jesu li ispunjeni uvjeti za primjenu odredbe čl. 139. st. 4. ZN.

13. Zbog svega navedenog temeljem odredbe čl. 353. st. 1. toč. 2. ZPP te čl. 355. st. ZPP, budući prvostupanjski sud nije pravilno i u potpunosti utvrdio činjenično stanje, trebalo je temeljem odredbe čl. 370. ZPP ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, te će prvostupanjski sud u ponovljenom postupku otkloniti naprijed navedene nedostatke odnosno pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje, na način kako je to naprijed navedeno.

14. Kako je ukinuta odluka o glavnom zahtjevu trebalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku, jer se radi o sporednom zahtjevu koji slijedi pravnu sudbinu glavnog zahtjeva.

U Velikoj Gorici 3. prosinca 2025.

Predsjednik vijeća

Nikola Ramušćak