Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-818/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Tihane Cišper članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Jasminke Pavković članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Miličević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Miličević i Šupuković d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 1588/2020 od 2. srpnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 3. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbijaju se žalbe tužitelja RŠ i tuženika ADRIATIC OSIGURANJA d.d. kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1588/2020 od 2. srpnja 2025. u točkama II., III. i IV. izreke.

II. Odbijaju se zahtjevi tužitelja RŠ i tuženika ADRIATIC OSIGURANJA d.d. za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovani.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom i rješenjem utvrđeno je da je tužba povučena za iznos od 647,02 eura sa zateznim kamatama tekućim od 25. veljače 2020. do isplate (točka I. rješenja), dopuštena je preinake tužbe učinjena podneskom od 21. svibnja 2025. (točka II. izreke rješenja), naloženo je tuženiku da nadoknadi tužitelju štetu u iznosu 1.433,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 25. veljače 2020. (točka I. izreke presude), odbijen je tužbeni zahtjev u iznosu 1.736,40 eura sa zateznim kamatama tekućim od 25. veljače 2020. do isplate (točka II. izreke presude), naloženo je tuženiku da nadoknadi tužitelju troškove postupka u iznosu 1.600,60 eura sa zateznim kamatama tekućim od 2. srpnja 2025. do isplate (točka III. izreke presude) i odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom troškova postupka u iznosu 2.713,38 eura (točka IV. izreke presude).

2. Tužitelj je podnio žalbu protiv točaka II. i IV. izreke prvostupanjske presude zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP), jer nisu pravilno ocijenjeni dokazi bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama. Predlaže preinačiti pobijanu presudu i u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev. Zahtijeva trošak sastava žalbe u iznosu 312,50 eura i trošak sudskih pristojbi za žalbu.

3. Tuženik je podnio žalbu protiv odluke o troškova postupka sadržane u točki III. izreke prvostupanjske presude zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti pobijani dio presude u skladu sa žalbenim navodima. Zahtijeva trošak sastava žalbe i sudskih pristojbi za žalbu u iznosu 91,08 eura.

4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

5. Žalbe tužitelja i tuženika nisu osnovane.

6. Nisu osnovani žalbeni navodi tužitelja da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi članka 8. ZPP-a jer da prvostupanjski sud nije pravilno ocijenio izvedene dokaze. Okolnost da tužitelj nije zadovoljan ocjenom dokaza odlučnim za odluku nema značaj bitne povrede odredba parničnog postupka budući prema članku 8. ZPP-a odlučne činjenice utvrđuje sud (ne stranke) i to prema svom uvjerenju, na osnovi savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, odnosno na temelju rezultata cjelokupnog postupka pri čemu je stečeno uvjerenje u odnosu na ocjenu provedenih dokaza sud dužan opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima. Tako je i postupio prvostupanjski sud u pobijanoj presudi koja je donesena nakon svestrane rasprave i kontradiktornog postupka. Osim toga, sudovi imaju ovlast ocjenjivati provedene dokaze pa postupanjem po toj ovlasti, odnosno time što žalitelj ocjenom dokaza odlučnim za odluku nije zadovoljan i smatra da je iz provedenih dokaza istinitim trebalo prihvatiti samo ono što on tvrdi i njegovo tumačenje odlučnog i istinitog (da je u predmetnom štetnom događaju zadobio istegnuće vratne kralježnice), prvostupanjski sud nije povrijedio niti jedno žaliteljevo pravo, niti to ima značaj postupovne povrede iz članka 354. stavak 1. ZPP-a.

7. Nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a koju u žalbi ističe tužitelj. Suprotno navodima tužitelja pobijana presuda sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama koje imaju podlogu u izvedenim dokazima te se presuda može ispitati, kao i razloge o svim prigovorima, u obrazloženju presude iznesene su činjenice koje su stranke iznijele te je obrazloženo koje je dokaze sud izveo i što je dokazivanjem utvrđeno, a navedeno je i koje je materijalno pravo sud primijenio.

8. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti primjenom članka 365. stavak 2. ZPP-a.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu koju je pretrpio zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći koja se dogodila 9. kolovoza 2019.

10. Nije osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje relevantno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

11. Polazeći od toga da nije sporna pasivna legitimacija i nastanak štetnog događaja, dok je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva te uzročno-posljedična veza između ozljeda tužitelja i nastanka štetnog događaja, prvostupanjski sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku specijalisti kirurgu prof.dr.sc. Žarku Rašiću, dr.med. koji je u nalazu i mišljenju naveo da je tužitelj u štetnom događaju zadobio ozljede: obostrano natučenje koljena, potkoljenica i stopala te kasnije dijagnosticirano istegnuće mišića vratne kralješnice. U pogledu sporne uzročno-posljedične veze izveden je dokaz sudskomedicinskim vještačenjem po vještaku dr. Davoru Mayeru te je, prihvaćajući nalaz i mišljenje te usmeno obrazloženje vještaka, prvostupanjski sud je utvrdio da se dijagnoza istegnuća mišića vratne kralježnice ne može povezati sa štetnim događajem. Dakle, prvostupanjski sud je zaključio da je tužitelj u štetnom događaju zadobio obostrano natučenje koljena, potkoljenica i stopala.

12. Prema korigiranom nalazu i mišljenju vještaka kirurga prof.dr.sc. Žarku Rašiću, dr.med., prvostupanjski sud je utvrdio da je zbog zadobivenih ozljeda tužitelj trpio bolove srednjeg intenziteta u trajanju 3 dana te slabijeg intenziteta 15 dana. Trpio je primarni strah jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, sekundarni strah jačeg intenziteta u trajanju 2 dana, srednjeg intenziteta u trajanju 5 dana i manjeg intenziteta u trajanju 21 dan. Nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju 10 dana po 2 sata dnevno te još 5 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

13. Zaključivši da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, prvostupanjski sud je tužitelju sukladno članku 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22.,156/22. i 155/23. – dalje: ZOO) odredio da pripada naknada neimovinske štete u iznosu 1.350,00 eura te da mu pripada naknada imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu 83,00 eura, odnosno ukupno je dosudio štetu u iznosu 1.433,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 25. veljače 2020., dok je odbio ostatak tužbenog zahtjeva u iznosu 1.736,40 eura.

14. Iznesena činjenična utvrđenja i zaključke prihvaća i ovaj sud te isti nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima tuženika kojima u biti ponavlja navode iz prvostupanjskog postupka i daju svoju ocjenu činjeničnih utvrđenja i izvedenih dokaza, suprotno pravilnim utvrđenjima prvostupanjskog suda.

15. Na žalbene navode tužitelja kojima osporava nalaz i mišljenje vještaka dr. Davora Mayera ističući da se postojanje i obujam štete treba utvrditi vještačenjem po liječnicima kliničarima, odnosno liječnicima određene specijalnosti, a ne po vještaku sudske medicine, valja odgovoriti da su ovakvi navodi potpuno točni, pa je tako prvostupanjski sud u pogledu postojanja i obujma štete proveo vještačenje po vještaku specijalisti kirurgu prof.dr.sc. Žarku Rašiću, dr.med, dok je vještačenje po vještaku sudske medicine dr. Davoru Mayeru provedeno radi utvrđivanja postoji li uzročno-posljedična veza između ozljeda tužitelja i nastanka štetnog događaja. Pri tome je pravilno prvostupanjski sud prihvatio mišljenje vještaka dr. Davora Mayera da se dijagnoza istegnuća mišića vratne kralježnice ne može povezati sa štetnim događajem i za to je dao jasne i odlučne razloge a koji se temelje na činjenici da je istegnuće mišića vratne kralježnice prvi puta evidentirano u medicinskoj dokumentaciji 4. rujna 2019., tj. 26 dana nakon štetnog događaja koji se dogodio 9. kolovoza 2019. te da nalaz EMG dodatno potvrđuje da se ova dijagnoza ne može povezati sa štetnim događajem budući je EMG snimanje učinjeno više od dva mjeseca nakon štetnog događaja i u njemu se opisuje akutna lezija živčanog korijena, tj. da je lezija živčanog sustava nedavno nastala.

16. Neosnovani su žalbeni navodi tužitelja kojima ukazuje da je vještak prof.dr.sc. Žarko Rašić, dr.med. naveo da je tužitelj mogao zadobiti ozljedu vratne kralježnice i da je vještak dr. Davor Mayer naveo da se u opisanoj dinamici prometne nesreće može zadobiti ozljeda vratne kralježnice. Ovo iz razloga što ovakvi navodi vještaka upućuju na mogućnost, odnosno vjerojatnost zadobivanja ove vrste ozljede kod istog ili sličnog mehanizma nastanka štetnog događaja, ali nema dokaza, niti to vještaci navode, da je tužitelj doista zadobio ozljedu istegnuća mišića vratne kralježnice. Činjenice u građanskom parničnom postupku utvrđuju se u stupnju izvjesnosti, a ne vjerojatnosti, pa kako provedenim dokazima nije utvrđeno s izvjesnošću da je tužitelj zadobio ozljedu vratne kralježnice, to je pravilno prvostupanjski sud svoju odluku i visinu štete utemeljio na zaključku da tužitelj u predmetnom štetnom događaju nije zadobio ozljedu u vidu istegnuća mišića vratne kralježnice. Stoga nisu osnovani žalbeni navodi tužitelja kojima osporava dosuđeni iznos neimovinske i imovinske štete.

17. U odnosu na troškove postupka pravilno je prvostupanjski sud iste dosudio uz primjenu članka 154. stavak 2. ZPP-a te nisu osnovani žalbeni navodi tuženika da bi u izračun omjera uspjeha u sporu trebalo uzeti u obzir da nije utvrđeno da bi tužitelj zadobio ozljedu istegnuća mišića vratne kralježnice. Naime, izostanak ove ozljede utjecao je na dosuđenu visinu neimovinske štete, a što je prvostupanjski sud uzeo u obzir kod izračuna omjera uspjeha u sporu. Također, nisu osnovani žalbeni navodi tužitelja u odnosu na točku IV. izreke presude kojom je djelomično odbijen njegov zahtjev za naknadom troškova postupka jer je prvostupanjski sud takvu odluku donio uz pravilnu primjenu članka 154. stavak 2. ZPP-a.

18. Slijedom navedenoga, a na temelju članka 368. stavak 1. ZPP-a, u cijelosti su kao neosnovane odbijene žalbe tužitelja i tuženika te je potvrđena prvostupanjska presuda.

19. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na članku 166. stavak 1. ZPP-a te su odbijeni zahtjevi tužitelja i tuženika za naknadom troškova sastava žalbe i sudskih pristojbi za žalbu, jer njihove žalbe nisu osnovane.

20. Točka I. izreke presude te točke I. i II. izreke rješenja nisu ispitivane jer nisu pobijane žalbama (članak 365. stavak 1. ZPP-a).

U Velikoj Gorici 3. prosinca 2025.

Predsjednik vijeća

Nikola Ramušćak